Vasopirin uputstvo za upotrebu
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA
1. NAZIV LIJEKA
Vasopirin, 75 mg, gastrorezistentna tableta
Vasopirin, 100 mg, gastrorezistentna tableta
INN: acetilsalicilna kiselina
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Vasopirin, 75 mg, gastrorezistentna tableta:
Jedna gastrorezistentna tableta sadrži 75 mg acetilsalicilne kiseline.
Vasopirin, 100 mg gastrorezistentna tableta:
Jedna gastrorezistentna tableta sadrži 100 mg acetilsalicilne kiseline.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Gastrorezistentna tableta.
Vasopirin, 75 mg, gastrorezistentna tableta:
Ovalne, bijele, bikonveksne, gastrorezistentne tablete, dimenzije 9,2 ×
5,2 mm.
Vasopirin, 100 mg gastrorezistentna tableta:
Okrugle, bijele, bikonveksne, gastrorezistentne tablete, prečnika 7,2
mm.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
- Sekundarna prevencija infarkta miokarda.
- Prevencija kardiovaskularnog morbiditeta kod pacijenata sa stabilnom
anginom pektoris.
- Nestabilna angina pektoris u anamnezi, osim u akutnoj fazi.
- Prevencija okluzije grafta nakon bajpasa koronarne arterije graftom
(eng. Coronary Artery Bypass Grafting, CABG).
- Koronarna angioplastika, osim u akutnoj fazi.
- Sekundarna prevencija tranzitornih ishemijskih napada (eng. transient
ischaemic attacks, TIA) i ishemijskih cerebrovaskularnih akcidenata
(eng. ischaemic cerebrovascular accidents, CVA), pod uslovom da su
intracerebralna kvarenja isključena.
Lijek Vasopirin se ne preporučuje kod urgentnih stanja. Primjena lijeka
je ograničena na sekundarnu prevenciju u hroničnoj terapiji.
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Odrasli
Sekundarna prevencija infarkta miokarda:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Prevencija kardiovaskularnog morbiditeta kod pacijenata sa stabilnom
anginom pektoris:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Nestabilna angina pektoris u anamnezi, osim u akutnoj fazi:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Prevencija okluzije grafta nakon bajpasa koronarne arterije graftom
(CABG):
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Koronarna angioplastika, osim u akutnoj fazi:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Sekundarna prevencija tranzitornih ishemijskih ataka (TIA) i ishemijskih
cerebrovaskularnih akcidenata (CVA), pod uslovom da su intracerebralna
kvarenja isključena:
Preporučena doza je 75-300 mg jednom dnevno.
Starije osobe
Uopšteno, acetilsalicilna kiselina treba da se koristi sa oprezom kod
starijih pacijenata koji su podložniji nastanku neželjenih događaja.
Uobičajena doza za odrasle preporučuje se ako nijesu prisutna ozbiljna
oštećenja bubrega ili jetre (vidjeti djelove 4.3 i 4.4). Terapiju treba
provjeravati u redovnim intervalima.
Pedijatrijska populacija
Acetilsalicilnu kiselinu ne treba primjenjivati kod djece i adolescenata
mlađih od 16 godina, osim po preporuci ljekara, kada korist od primjene
lijeka prevazilazi rizik (vidjeti dio 4.4).
Način primjene
Za oralnu primjenu.
Tablete treba progutati cijele, sa dovoljno tečnosti (pola čaše vode).
Tabete imaju gastrorezistentan omotač, tako da ih ne treba mrviti,
lomiti ili žvakati, jer omotač tablete prevenira iritirajući efekat na
želudac.
Lijek Vasopirin može da se uzima sa hranom ili bez nje.
Trajanje primjene
Dugotrajna primjena uz najnižu moguću dozu.
4.3. Kontraindikacije
- Preosjetljivost na aktivnu supstancu (npr. određeni pacijenti oboljeli
od astme mogu da dožive napad ili gubitak svijesti), ili na bilo koju
od pomoćnih supstanci navedenih u dijelu 6.1;
- Aktivni ili u istoriji bolesti rekurentni peptički ulkus i/ili
gastrična/intestinalna krvarenja ili druge vrste krvarenja kao što su
npr. cerebrovaskularne hemoragije;
- Hemoragijska dijateza; poremećaji koagulacije, kao što su hemofilija i
trombocitopenija;
- Teška oštećenja funkcije jetre;
- Teška oštećenja funkcije bubrega;
- Pacijenti koji boluju od gihta;
- Teška srčana insuficijencija;
- Djeca mlađa od 16 godina, osim ukoliko je specifično indikovana
terapija (npr. kod Kavasakijeve bolesti);
- Doze veće od 100 mg/dan tokom trećeg trimestra trudnoće (vidjeti dio
4.6);
- Metotreksat korišćen u dozama većim od 15 mg nedjeljno (vidjeti dio
4.5).
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Lijek Vasopirin nije pogodan za upotrebu u terapiji zapaljenja/za
snižavanje povišene tjelesne temperature/za ublažavanje bolova.
Pedijatrijska populacija
Preporučuje se primjena kod odraslih i adolescenata starijih od 16
godina. Acetilsalicilna kiselina se ne preporučuje za primjenu kod djece
ili adolescenata ispod 16 godina, osim kada očekivana korist prevazilazi
rizik od primjene. Acetilsalicilna kiselina može doprinjeti nastajanju
Reye-vog sindroma kod neke djece.
Povećani rizik od hemoragije i duodenalnog ili gastričnog ulkusa
Postoji povećani rizik od krvarenja posebno tokom ili posle operacija
(čak i kod manjih intervencija, npr. vađenja zuba). Primjenjivati lijek
sa oprezom prije hiruške intervencije, uključujući i vađenje zuba. U
ovoj situaciji možda je neophodno privremeno prekinuti terapiju.
Lijek Vasopirin se ne preporučuje tokom menoragije, s obzirom na to da
može povećati menstrualno krvarenje.
Lijek Vasopirin treba primjenjivati sa oprezom u slučaju hipertenzije i
kod pacijenata sa istorijom gastričnog ili duodenalnog ulkusa, ili
hemoragijskih epizoda, ili pacijenata na terapiji antikoagulasima.
Istovremena primjena lijeka Vasopirin sa drugim ljekovima koji utiču na
hemostazu (npr. antikoagulansi kao što je varfarin, trombolitički i
antiagregacioni ljekovi, antiinflamtorni ljekovi i selektivni inhibitori
ponovnog preuzimanja serotonina) se ne preporučuje, osim ako primjena
nije striktno indikovana, jer može biti povećan rizik od krvarenja
(vidjeti dio 4.5). Kada se ova kombinacija ljekova ne može izbjeći,
preporučeno je pažljivo praćenje eventualnih znakova krvarenja.
Preporučen je oprez kod pacijenata sa kombinovanom terapijom koja može
da dovede do povećanog rizika od ulceracija, kao što su oralni
kortikosteiodi, selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i
deferasiroks (vidjeti dio 4.5).
Pacijenti treba da se obrate ljekaru kod pojave bilo kojih simptoma
neuobičajenih krvarenja. Terapiju treba prekinuti kod pojave
gastrointestinalnih krvarenja ili ulceracija.
Oštećena funkcija jetre ili bubrega
Acetilsalicilnu kiselinu treba primjenjivati sa oprezom kod pacijenata
sa umjerenim oštećenjem funkcije jetre ili bubrega (lijek je
kontraindikovan kod teških oblika) ili kod pacijenata koji su
dehidrirani, pošto primjena NSAIL može da dovede do pogoršanja bubrežne
funkcije. Testove funkcije jetre treba redovno sprovoditi kod pacijenata
koji imaju blagu ili umjerenu insuficijenciju jetre.
Reakcije preosjetljivosti
Acetilsalicilna kiselina može da indukuje bronhospazam i napad astme ili
neke druge reakcije preosjetljivosti. Faktori rizika su postojeća astma,
polenska groznica, polipi u nosu ili hronično respiratorno oboljenje.
Ovo se takođe odnosi na pacijente koji ispoljavaju alergijske reakcije
(npr. reakcije na koži, svrab, urtikarija) na druge supstance.
Reakcije na koži
Ozbiljne reakcije na koži, uključujući Stevens-Johnson-ov sindrom,
povezane sa primjenom acetilsalicilne kiseline su rijetko prijavljene
(vidjeti dio 4.8). Treba prekinuti primjenu lijeka Vasopirin sa prvom
pojavom osipa na koži, mukoznih lezija ili bilo kog drugog znaka
preosjetljivosti.
Stariji pacijenti
Stariji pacijenti su naročito podložni pojavi neželjenih reakcija na
NSAIL, uključujući i acetilsalicilnu kiselinu, a posebno
gastrointestinalnim krvarenjima i perforacijama koje mogu biti
smrtonosne (vidjeti dio 4.2). Kada je neophodna produžena terapija,
potrebno je redovno pratiti pacijente.
Giht
Acetilsalicilna kiselina primijenjena u niskim dozama smanjuje
izlučivanje mokraćne kiseline. Zbog ovoga, pacijenti koji su skloni
smanjenom izlučivanju mokraćne kiseline, mogu da imaju napade gihta
(vidjeti dio 4.5).
Rizik od hipoglikemije
Rizik od hipoglikemijskog efekta sulfoniluree i insulina može biti
povećan prilikom primjene prekomjerne doze lijeka Vasopirin (vidjeti dio
4.5).
Nedostatak glukoza-6-fosfat dehidrogenaze
Potreban je oprez kod pacijenata sa deficijencijom glukoza-6-fosfat
dehidrogenaze, s obzirom na to da može doći do pojave hemolitičke
anemije.
Trudnoća i dojenje
Treba izbjegavati primjenu lijeka Vasopirin u odmakloj trudnoći i
uopšteno tokom dojenja (vidjeti dio 4.6).
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Kontraindikovane kombinacije
Metotreksat (primijenjen u dozama većim od 15 mg nedjeljno):
Kombinovana primjena acetilsalicilne kiseline i metotreksata, povećava
hematološku toksičnost metotreksata usljed smanjene bubrežne eliminacije
metotreksata od strane acetilsalicilne kiseline. Zbog toga, istovremena
primjena metotreksata (u dozama većim od 15 mg nedjeljno) sa lijekom
Vasopirin je kontraindikovana (vidjeti dio 4.3).
Kombinacije koje se ne preporučuju
Urikozurici, npr. probenecid i sulfinpirazon
Salicilati umanjuju dejstvo probenecida i sulfinpirazona. Istovremenu
primjenu treba izbjegavati.
Kombinacije koje zahtijevaju mjere opreza prilikom primjene ili ih treba
uzeti u obzir
Antikoagulansi npr. kumarin, heparin, varfarin i fenindion
Povećan rizik od krvarenja zbog inhibirane funkcije trombocita,
oštećenja duodenalne mukoze i istiskivanja oralnih antikoagulansa sa
mjesta vezivanja za proteine plazme. Treba pratiti vrijeme krvarenja
(vidjeti dio 4.4).
Antiagregacioni ljekovi (npr. klopidogrel i dipiridamol) i selektivni
inhibitori ponovnog preuzimanja serotоnina (engl. selective serotonin
re-uptake inhibitors, SSRI, kao što je sertralin ili paroksetin)
Povećan rizik od gastrointestinalnog krvarenja (vidjeti dio 4.4).
Antidijabetici npr. derivati sulfoniluree
Salicilati mogu da povećaju hipoglikemijsko dejstvo derivata
sulfoniluree.
Digoksin i litijum
Acetilsalicilna kiselina smanjuje bubrežno izlučivanje digoksina i
litijuma, što dovodi do povećanih koncentracija ovih ljekova u plazmi.
Praćenje koncentracija digoksina i litijuma u plazmi se preporučuje kada
sa započinje i završava terapija acetilsalicilnom kiselinom. Može da
bude neophodno prilagođavanje doze.
Diuretici i antihipertenzivi
NSAIL mogu da smanje antihipertenzivna dejstva diuretika i drugih
antihipertenzivnih ljekova. Kao i kod primjene drugih ljekova iz grupe
NSAIL, istovremena primjena sa ACE inhibitorima povećava rizik od akutne
bubrežne insuficijencije.
Hipotenzivno dejstvo beta blokatora može biti umanjeno u slučaju
istovremene primjene sa acetilsalicilnom kiselinom (ASK) usljed
inhibicije renalnih prostaglandina, što dovodi do sniženog protoka krvi
kroz bubrege, kao i retencije soli i tečnosti.
Diuretici: postoji rizik od akutne bubrežne insuficijencije, usljed
smanjene glomerularne filtracije putem smanjene sinteze bubrežnih
prostaglandina. Preporučuje se hidratacija pacijenta i praćenje funkcije
bubrega na početku terapije.
Inhibitori karboanhidraze (acetazolamid)
Može da dovede do teške acidoze i povećane toksičnosti na nivou
centralnog nervnog sistema.
Sistemski kortikosteroidi
Rizik od gastrointestinalnih ulceracija i krvarenja može biti povećan
kada se istovremeno primjenjuju acetilsalicilna kiselina i
kortikosteroidi (vidjeti dio 4.4). Kortikosteroidi smanjuju
koncentraciju salicilata u plazmi i može doći do pojave toksičnosti
salicilata nakon obustave terapije kortikosteroidima.
Metotreksat (koji se koristi u dozama manjim od 15 mg nedjeljno):
Istovremena primjena acetilsalicilne kiseline i metotreksata može da
poveća hematološku toksičnost metotreksata usljed smanjene bubrežne
eliminacije metotreksata od strane acetilsalicilne kiseline. Jednom
nedjeljno treba raditi analizu krvne slike, tokom prvih nedjelja
kombinovane primjene ovih ljekova. Pojačano praćenje treba primijeniti u
prisustvu čak i blagog oštećenja funkcije bubrega, kao i kod starijih
osoba.
Ostali nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (NSAIL)
Povećan rizik od pojave ulkusa i gastrointestinalnog krvarenja usljed
sinergističkog dejstva.
Ibuprofen
Eksperimentalni podaci pokazuju da ibuprofen može da inhibira efekte
niskih doza acetilsalicilne kiseline na agregaciju trombocita kada se
primjenjuju istovremeno. Ipak, ograničenost ovih podataka i nepouzdanost
ekstrapolacije ex vivo podataka na kliničku situaciju ukazuju da se ne
mogu donijeti sigurni zaključci o redovnoj upotrebi ibuprofena, i da se
ne smatra vjerovatnim da povremena upotreba ibuprofena ima klinički
značajan uticaj (vidjeti dio 5.1).
Metamizol
Metamizol može da smanji dejstvo acetilsalicilne kiseline na agregaciju
trombocita kada se uzimaju istovremeno. Stoga, ovu kombinaciju treba
primjenjivati sa oprezom kod pacijenata koji uzimaju niske doze
acetilsalicilne kiseline za kardioprotekciju.
Ciklosporin, takrolimus
Istovremena primjena NSAIL i ciklosporina ili takrolimusa može da poveća
nefrotoksično dejstvo ciklosporina i takrolimusa. Potrebno je pratiti
bubrežnu funkciju kod istovremene primjene ovih ljekova sa
acetilsalicilnom kiselinom.
Valproat
Prijavljeno je da acetilsalicilna kiselina smanjuje vezivanje valproata
za serumski albumin, što za posljedicu ima povećanje slobodne
koncentracije valproata u plazmi u stanju ravnoteže.
Fenitoin
Salicilati smanjuju vezivanje fenitoina za albumin u plazmi. Ovo može
dovesti do smanjenja ukupne koncentracije fenitoina u plazmi, ali i do
povećanja frakcije slobodnog fenitoina. Čini se da nevezana
koncentracija, i samim tim terapijski efekat, nijesu značajno
promijenjeni.
Alkohol
Istovremena primjena alkohola i acetilsalicilne kiseline povećava rizik
od gastrointestinalnog krvarenja.
Antacidi i adsorbensi
Ekskrecija acetilsalicilne kiseline se povećava alkalinizacijom urina;
moguće je da kaolin smanjuje njenu resorpciju. Antacidi će smanjiti
dejstvo acetilsalicilne kiseline. Inkompatibilnost postoji pri primjeni
soli gvožđa, karbonata i alkalnih hidroksida.
Antagonisti leukotrijena
Koncentracija u plazmi zafirlukasta se povećava.
Antibakterijski ljekovi
Toksičnost sulfonamida može biti povećana.
Testovi funkcije štitaste žlijezde
Acetilsalicilna kiselina može da utiče na testove fukcije štitaste
žlijezde.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Plodnost
Nijesu sprovođene kontrolisane studije u vezi sa potencijalnim efektom
acetilsalicilne kiseline na plodnost.
Trudnoća
Male doze (do 100 mg/dnevno):
Kliničke studije ukazuju da su doze do 100 mg/dnevno ograničene na
akušersku primjenu, a koje zahtijevaju posebno praćenje, izgleda
bezbjedne.
Doze od 100-500 mg/dnevno:
Ne postoji dovoljno kliničko iskustvo koje se odnosi na primjenu doza
većih od 100 mg/dnevno do
500 mg/dnevno. Prema tome, preporuke navedene u nastavku za doze od 500
mg/dnevno i veće su primjenljive i za ovaj dozni opseg.
Doze od 500 mg/dnevno i veće:
Inhibicija sinteze prostaglandina može nepovoljno da utiče na trudnoću
i/ili embrio/fetalni razvoj. Podaci epidemioloških studija ukazuju na
povećani rizik od spontanog pobačaja i kardijalne malformacije i
gastroshize nakon upotrebe inhibitora sinteze prostaglandina u periodu
rane trudnoće. Apsolutni rizik za kardiovaskularne malformacije je
povećan sa manje od 1% do vrijednosti od približno 1,5%. Vjeruje se da
se rizik povećava sa dozom i trajanjem terapije. Pokazano je da kod
životinja primjena inhibitora sinteze prostaglandina dovodi do porasta
pobačaja prije i poslije implantacije i embriofetalne smrtnosti.
Dodatno, povećana incidencija različitih malformacija, uključujući
kardiovaskularne, prijavljena je kod životinja kada su primjenjivani
inhibitori sinteze prostaglandina tokom perioda organogeneze. Tokom
prvog i drugog trimestra trudnoće, acetilsalicilnu kiselinu ne treba
primjenjivati, osim ukoliko je neophodna. Ukoliko se acetilsalicilna
kiselina primjenjuje kod žena koje planiraju trudnoću, ili u periodu
prvog i drugog trimestra trudnoće, treba primijeniti najmanju moguću
dozu, a trajanje terapije treba da bude najkraće moguće.
Tokom trećeg trimestra trudnoće, svi inhibitori sinteze prostaglandina
mogu izazvati
kod fetusa:
- kardiopulmonalnu toksičnost (sa preranim zatvaranjem ductus
arteriosus-a i pulmonalnom hipertenzijom),
- poremećaj funkcije bubrega, koja može napredovati do bubrežne
insuficijencije sa oligohidroamnionom;
kod majke i djeteta, pri kraju trudnoće:
- moguće produženje vremena krvarenja, antiagregacioni efekat koji se
može javiti čak i nakon veoma malih doza,
- inhibiciju kontrakcija uterusa što dovodi do odloženog ili produženog
porođaja.
Stoga je acetilsalicilna kiselina u dozi od 100 mg/dnevno i većoj
kontraindikovana tokom trećeg trimestra trudnoće.
Dojenje
Male količine salicilata i njihovih metabolita se izlučuju u majčino
mlijeko. Budući da do sada nijesu primijećena nikakva neželjena dejstva
na odojče poslije kratkotrajne upotrebe, obično nije neophodno prekinuti
dojenje. Ipak, u slučaju produžene upotrebe ili upotrebe velikih doza,
trebalo bi prestati sa dojenjem.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Nijesu sprovedena ispitivanja uticaja lijeka Vasopirin na sposobnost
upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.
Na osnovu farmakodinamskih osobina i neželjenih dejstava acetilsalicilne
kiseline, ne očekuje se da lijek ima uticaja na upravljanje vozilima i
rukovanje mašinama.
4.8. Neželjena dejstva
Neželjena dejstva navedena su prema klasi sistema organa. U okviru svake
klase sistema organa učestalost javljanja je definisana kao: veoma često
(≥ 1/10), često (≥ 1/100 do < 1/10), povremeno (≥ 1/1000 do < 1/100),
rijetko (≥ 1/10000 do < 1/1000), veoma rijetko (< 1/10000) i nepoznate
učestalosti (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka).
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji krvi i | Često: |
| limfnog sistema | |
| | Povećana sklonost krvarenju. |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Trombocitopenija, agranulocitoza, aplastična |
| | anemija. |
| | |
| | Nepoznata učestalost: |
| | |
| | Slučajevi krvarenja sa produženim vremenom |
| | krvarenja, kao što je epistaksa, hematurija, |
| | purpura, ekhimoze, hemoptizija, hematom, |
| | cerebralna hemoragija i krvarenje desni. |
| | Simptomi mogu da traju od 4 do 8 dana poslije |
| | prestanka primjene acetilsalicilne kiseline. |
| | Kao rezultat, može doći do povećanog |
| | krvarenja tokom hirurških procedura. |
| | |
| | Postojeće (hematemeza, melena) ili prikriveno |
| | gastrointestinalno krvarenje, koje može da |
| | dovede do anemije usljed nedostatka gvožđa |
| | (češća je pri većim dozama). |
| | |
| | Acetilsalicilna kiselina smanjuje adhezivnost |
| | trombocita i u velikim dozama može uzrokovati |
| | hipoprotrombinemiju. |
| | |
| | Hemolitička anemija može da se javi kod |
| | pacijenata sa deficijencijom glukozo-6-fosfat |
| | dehidrogenaze (G6PD). |
+======================+===============================================+
| Poremećaji imunog | Rijetko: |
| sistema | |
| | Reakcije preosjetljivosti, osip na koži, |
| | urtikarija, angioedem, alergijski edem, |
| | anafilaktičke reakcije uključujući šok. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji | Nepoznata učestalost: |
| metabolizma i | |
| ishrane | Hiperurikemija. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji nervnog | Rijetko: |
| sistema | |
| | Intrakranijalno krvarenje. |
| | |
| | Nepoznata učestalost: |
| | |
| | Glavobolja, vertigo. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji uha i | Nepoznata učestalost: |
| labirinta | |
| | Slabljenje sluha; tinitus. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Vaskularni | Rijetko: |
| poremećaji | |
| | Hemoragijski vaskulitis. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Respiratorni, | Povremeno: |
| torakalni i | |
| medijastinalni | Rinitis, dispneja. |
| poremećaji | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Bronhospazam, napadi astme. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Gastrointestinalni | Često: |
| poremećaji | |
| | Dispepsija. |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Teška gastrointestinalna krvarenja, mučnina, |
| | povraćanje, gastritis. |
| | |
| | Nepoznata učestalost: |
| | |
| | Gastrične ili duodenalne ulceracije i |
| | perforacija, dijareja. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Hepatobilijarni | Nepoznata učestalost: |
| poremećaji | |
| | Hepatička insuficijencija |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Reye-ov sindrom |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji kože i | Povremeno: |
| potkožnog tkiva | |
| | Urtikarija. |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Stevens-Johnson-ov sindrom, Lyell-ov sindrom, |
| | purpura, erythema nodosum, erythema |
| | multiforme. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji bubrega i | Nepoznata učestalost: |
| urinarnog sistema | |
| | Poremećaj funkcije bubrega, retencija vode i |
| | soli, uratni bubrežni kamnenci. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji | Rijetko: Menoragija. |
| reproduktivnog | |
| sistema i dojki | |
+----------------------+-----------------------------------------------+
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Pored toga što mogu biti prisutne značajne interindividualne razlike,
može se smatrati da je toksična doza za odrasle 200 mg/kg, a kod djece
100 mg/kg. Letalna doza acetilsalicilne kiseline je 25-30 g.
Koncentarcije salicilata u plazmi preko 300 mg/l ukazuju na trovanje.
Koncentracije u plazmi preko 500 mg/l kod odraslih i 300 mg/l kod djece,
generalno dovode do teškog trovanja.
Predoziranje može biti štetno za starije pacijente i naročito kod male
djece (predoziranje pri terapijskoj primjeni lijeka ili često slučajno
predoziranje može biti sa smrtnim ishodom).
Simptomi umjerenog trovanja
Simptomi umjerenog ili ranog trovanja su osjećaj pečenja u ustima,
letargija, mučnina, povraćanje, tinitus ili vrtoglavica. Kod umjerenog
trovanja mogu se javiti svi prethodno navedeni simptomi, uključujući i
tahipneju, hiperpireksiju, znojenje, dehidrataciju, gubitak koordinacije
i uznemirenost.
Simptomi teškog trovanja
Simptomi su povezani sa teškim poremećajem acido-bazne ravnoteže. Na
početku dolazi do hiperventilacije, koja dovodi do respiratorne
alkaloze. Respiratorna acidoza nastaje zbog supresije respiratornog
centra. Dodatno, metabolička acidoza se javlja zbog prisustva
salicilata. Pošto kod mlađe djece intoksikacija obično ostaje neuočena
dok ne uđu u kasnu fazu trovanja, ona su obično već u stanju acidoze.
Takođe, mogu da se ispolje sljedeći simptomi: hipertermija i znojenje,
koji mogu da dovedu do dehidratacije: osjećaj uznemirenosti, konvulzije,
halucinacije, renalna insuficijencija i hipoglikemija. Depresija nervnog
sistema može da dovede do kome, kardiovaskularnog kolapsa ili zastoja
disanja.
Terapija predoziranja
Ako je uzeta toksična doza, potrebno je bolničko liječenje. Kada dođe do
umjerenog trovanja, potrebno je pokušati da se izazove povraćanje.
Ukoliko ovo ne uspije, može se pokušati sa ispiranjem želuca tokom prvog
sata nakon uzimanja veće količine lijeka. Nakon toga, primijeniti
aktivni ugalj (adsorbent) i natrijum sulfat (laksativ).
Aktivni ugalj se može primijeniti u vidu pojedinačne doze (50 g za
odrasle, 1 g/kg tjelesne težine za djecu uzrasta do 12 godina).
Alkalizacija urina (250 mmol NaHCO₃, tokom tri sata) uz praćenje pH
urina.
U slučaju teškog trovanja, preporučuje se hemodijaliza.
Ostale simptome liječiti simptomatskom terapijom.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Antitrombotička sredstva; inhibitori agregacije
trombocita, isključujući heparin
ATC kod: B01AC06
Mehanizam dejstva
Acetilsalicilna kiselina inhibiše aktivaciju trombocita: blokirajući
trombocitnu ciklooksigenazu putem acetilacije, acetilsalicilna kiselina
inhibira sintezu tromboksana A2 (TXA2), fiziološki aktivne supstance
koju oslobađaju trombociti i koja ima ulogu u komplikaciji ateromatoznih
lezija.
Inhibicija sinteze TXA2 je ireverzibilna, pošto trombociti, koji nemaju
nukleuse, nijesu sposobni (usljed nedostatka sposobnosti da sintetišu
proteine) da sintetišu novu ciklooksigenazu, koja je acetilovana
acetilsalicilnom kiselinom.
Farmakodinamska dejstva
Ponovljene doze od 20 do 325 mg dovode do inhibicije enzimske aktivnosti
od 30 do 95%. Usljed ireverzibilne prirode vezivanja, efekat traje tokom
životnog vijeka trombocita (7 do 10 dana). Inhibitorno dejstvo se ne
smanjuje tokom produžene terapije, a enzimska aktivnost postepeno
počinje nakon obnove trombocita 24 do 48 sati od prekida primjene
lijeka.
Acetilsalicilna kiselina produžava vrijeme krvarenja za približno 50 do
100%, ali mogu se primijetiti individualne varijacije.
Eksperimentalni podaci ukazuju da ibuprofen može inhibirati efekat
niskih doza acetilsalicilne kiseline na agregaciju trombocita pri
istovremenoj primjeni.
U jednoj studiji, kada je primijenjena pojedinačna doza ibuprofena od
400 mg tokom 8 sati prije ili tokom 30 minuta nakon primjene
acetilsalicilne kiseline sa trenutnim oslobađanjem (81 mg), zabilježen
je smanjeni inhibitorni efekat acetilsalicilne kiseline na formiranje
tromboksana ili agregaciju trombocita. Međutim, ograničenost ovih
podataka i nepouzdanost ekstrapolacije ex vivo podataka na kliničku
situaciju, impliciraju da se ne mogu donijeti sigurni zaključci kada je
riječ o redovnoj primjeni ibuprofena, te da se ne očekuju klinički
značajni efekti pri povremenoj primjeni ibuprofena.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Nakon oralne primjene, acetilsalicilna kiselina se brzo i kompletno
resorbuje iz gastrointestinalnog trakta. Glavno mjesto resorpcije je
proksimalni dio tankog crijeva. Međutim, značajan dio doze se već
hidrolizuje do salicilne kiseline u zidu crijeva tokom procesa
resorpcije. Stepen hidrolize zavisi od stepena resorpcije. Nakon
primjene lijeka Vasopirin, gastrorezistentne tablete, maksimalni nivoi
acetilsalicilne kiseline u plazmi se postižu nakon otprilike 5 sati, a
salicilne kiseline 6 sati, nakon uzimanja našte. Ukoliko se tablete
primjenjuju uz hranu, maksimalni nivoi u plazmi se dostignu oko 3 sata
kasnije u odnosu na primjenu u stanju gladovanja.
Distribucija
Acetilsalicilna kiselina, kao i glavni metabolit salicilna kiselina, u
visokom stepenu se vezuju za proteine plazme, primarno albumin, i brzo
se distribuiraju u sve djelove tijela. Stepen vezivanja salicilne
kiseline za proteine jako zavisi od koncentracije i salicilne kiseline i
albumina. Volumen distribucije acetilsalicilne kiseline je oko 0,16 l/kg
tjelesne mase. Salicilna kiselina sporo difunduje u sinovijalnu tečnost,
prelazi placentarnu barijeru i prelazi u majčino mlijeko.
Biotransformacija
Acetilsalicilna kiselina se brzo metaboliše do salicilne kiseline, sa
poluvremenom eliminacije od 15 do 20 minuta. Salicilna kiselina se zatim
predominantno konvertuje u konjugate glicinske i glukuronske kiseline i
u tragovima gentizinske kiseline.
Eliminacija
Kinetika eliminacije salicilne kiseline je dozno zavisna, zbog toga što
je metabolizam ograničen kapacitetom enzima jetre. Stoga, poluvrijeme
eliminacije varira i iznosi 2-3 sata nakon primjene niskih doza, 12 sati
nakon uobičajenih analgetičkih doza i 15 - 30 sati nakon visokih
terapijskih doza ili intoksikacije.
Salicilna kiselina i njeni metaboliti se predominantno izlučuju putem
bubrega.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
Pretklinički bezbjednosni profil acetilsalicilne kiseline je dobro
dokumentovan.
U studijama sprovedenim na životinjama, primjena salicilata, osim
oštećenja bubrega, nije za rezultat imala oštećenje drugih organa.
U studijama na pacovima, fetotoksičnost i teratogeni efekti su
primijećeni pri primjeni acetilsalicilne kiseline u dozama toksičnim za
ženku. Klinički značaj ovih nalaza je nepoznat, s obzirom da su tokom
pretkliničkih studija primjenjivane višestruko veće doze (najmanje 7
puta veće) u odnosu na maksimalno preporučene doze za ciljane
kardiovaskularne indikacije.
Acetilsalicilna kiselina je intenzivno proučavana kada je riječ o
mutagenim i karcinogenim efektima.
Sveukupno, rezultati ne ukazuju na relevantne znake bilo kakvih
mutagenih ili karcinogenih efekata u istraživanjima sprovedenim na
miševima i pacovima.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci (ekscipijenasa)
Jezgro tablete:
Celuloza, mikrokristalna (Tip 102);
Skrob, kukuruzni;
Silicijum dioksid, koloidni, bezvodni;
Stearinska kiselina.
Film omotač tablete:
Trietil citrat;
Talk;
Eudragit L30 D-55, sastava:
Metakrilna kiselina – etilakrilat kopolimer (1:1) disperzija 30%;
Polisorbat 80;
Natrijum laurilsulfat.
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok upotrebe
3 godine
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Čuvati na temperaturi do 25°C, u originalnom pakovanju radi zaštite od
vlage.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je blister (PVC/Al) sa 10 gastrorezistentnih
tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi 3
blistera sa po 10 gastrorezistentnih tableta (ukupno 30
gastrorezistentnih tableta) i Uputstvo za lijek.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Svu neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove
upotrebe treba ukloniti u skladu sa važećim propisima
7. NOSILAC DOZVOLE
PharmaSwiss - Montenegro, PharmaSwiss d.o.o. Beograd, dio stranog
društva u Podgorici
Rimski trg br. 16, Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Vasopirin, gastrorezistentna tableta, 75 mg, blister, 30
gastrorezistentnih tableta: 2030/24/665 - 6119
Vasopirin, gastrorezistentna tableta, 100 mg, blister, 30
gastrorezistentnih tableta: 2030/24/667 - 6120
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
12.02.2024. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Februar, 2024. godine
1. NAZIV LIJEKA
Vasopirin, 75 mg, gastrorezistentna tableta
Vasopirin, 100 mg, gastrorezistentna tableta
INN: acetilsalicilna kiselina
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Vasopirin, 75 mg, gastrorezistentna tableta:
Jedna gastrorezistentna tableta sadrži 75 mg acetilsalicilne kiseline.
Vasopirin, 100 mg gastrorezistentna tableta:
Jedna gastrorezistentna tableta sadrži 100 mg acetilsalicilne kiseline.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Gastrorezistentna tableta.
Vasopirin, 75 mg, gastrorezistentna tableta:
Ovalne, bijele, bikonveksne, gastrorezistentne tablete, dimenzije 9,2 ×
5,2 mm.
Vasopirin, 100 mg gastrorezistentna tableta:
Okrugle, bijele, bikonveksne, gastrorezistentne tablete, prečnika 7,2
mm.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
- Sekundarna prevencija infarkta miokarda.
- Prevencija kardiovaskularnog morbiditeta kod pacijenata sa stabilnom
anginom pektoris.
- Nestabilna angina pektoris u anamnezi, osim u akutnoj fazi.
- Prevencija okluzije grafta nakon bajpasa koronarne arterije graftom
(eng. Coronary Artery Bypass Grafting, CABG).
- Koronarna angioplastika, osim u akutnoj fazi.
- Sekundarna prevencija tranzitornih ishemijskih napada (eng. transient
ischaemic attacks, TIA) i ishemijskih cerebrovaskularnih akcidenata
(eng. ischaemic cerebrovascular accidents, CVA), pod uslovom da su
intracerebralna kvarenja isključena.
Lijek Vasopirin se ne preporučuje kod urgentnih stanja. Primjena lijeka
je ograničena na sekundarnu prevenciju u hroničnoj terapiji.
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Odrasli
Sekundarna prevencija infarkta miokarda:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Prevencija kardiovaskularnog morbiditeta kod pacijenata sa stabilnom
anginom pektoris:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Nestabilna angina pektoris u anamnezi, osim u akutnoj fazi:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Prevencija okluzije grafta nakon bajpasa koronarne arterije graftom
(CABG):
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Koronarna angioplastika, osim u akutnoj fazi:
Preporučena doza je 75-150 mg jednom dnevno.
Sekundarna prevencija tranzitornih ishemijskih ataka (TIA) i ishemijskih
cerebrovaskularnih akcidenata (CVA), pod uslovom da su intracerebralna
kvarenja isključena:
Preporučena doza je 75-300 mg jednom dnevno.
Starije osobe
Uopšteno, acetilsalicilna kiselina treba da se koristi sa oprezom kod
starijih pacijenata koji su podložniji nastanku neželjenih događaja.
Uobičajena doza za odrasle preporučuje se ako nijesu prisutna ozbiljna
oštećenja bubrega ili jetre (vidjeti djelove 4.3 i 4.4). Terapiju treba
provjeravati u redovnim intervalima.
Pedijatrijska populacija
Acetilsalicilnu kiselinu ne treba primjenjivati kod djece i adolescenata
mlađih od 16 godina, osim po preporuci ljekara, kada korist od primjene
lijeka prevazilazi rizik (vidjeti dio 4.4).
Način primjene
Za oralnu primjenu.
Tablete treba progutati cijele, sa dovoljno tečnosti (pola čaše vode).
Tabete imaju gastrorezistentan omotač, tako da ih ne treba mrviti,
lomiti ili žvakati, jer omotač tablete prevenira iritirajući efekat na
želudac.
Lijek Vasopirin može da se uzima sa hranom ili bez nje.
Trajanje primjene
Dugotrajna primjena uz najnižu moguću dozu.
4.3. Kontraindikacije
- Preosjetljivost na aktivnu supstancu (npr. određeni pacijenti oboljeli
od astme mogu da dožive napad ili gubitak svijesti), ili na bilo koju
od pomoćnih supstanci navedenih u dijelu 6.1;
- Aktivni ili u istoriji bolesti rekurentni peptički ulkus i/ili
gastrična/intestinalna krvarenja ili druge vrste krvarenja kao što su
npr. cerebrovaskularne hemoragije;
- Hemoragijska dijateza; poremećaji koagulacije, kao što su hemofilija i
trombocitopenija;
- Teška oštećenja funkcije jetre;
- Teška oštećenja funkcije bubrega;
- Pacijenti koji boluju od gihta;
- Teška srčana insuficijencija;
- Djeca mlađa od 16 godina, osim ukoliko je specifično indikovana
terapija (npr. kod Kavasakijeve bolesti);
- Doze veće od 100 mg/dan tokom trećeg trimestra trudnoće (vidjeti dio
4.6);
- Metotreksat korišćen u dozama većim od 15 mg nedjeljno (vidjeti dio
4.5).
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Lijek Vasopirin nije pogodan za upotrebu u terapiji zapaljenja/za
snižavanje povišene tjelesne temperature/za ublažavanje bolova.
Pedijatrijska populacija
Preporučuje se primjena kod odraslih i adolescenata starijih od 16
godina. Acetilsalicilna kiselina se ne preporučuje za primjenu kod djece
ili adolescenata ispod 16 godina, osim kada očekivana korist prevazilazi
rizik od primjene. Acetilsalicilna kiselina može doprinjeti nastajanju
Reye-vog sindroma kod neke djece.
Povećani rizik od hemoragije i duodenalnog ili gastričnog ulkusa
Postoji povećani rizik od krvarenja posebno tokom ili posle operacija
(čak i kod manjih intervencija, npr. vađenja zuba). Primjenjivati lijek
sa oprezom prije hiruške intervencije, uključujući i vađenje zuba. U
ovoj situaciji možda je neophodno privremeno prekinuti terapiju.
Lijek Vasopirin se ne preporučuje tokom menoragije, s obzirom na to da
može povećati menstrualno krvarenje.
Lijek Vasopirin treba primjenjivati sa oprezom u slučaju hipertenzije i
kod pacijenata sa istorijom gastričnog ili duodenalnog ulkusa, ili
hemoragijskih epizoda, ili pacijenata na terapiji antikoagulasima.
Istovremena primjena lijeka Vasopirin sa drugim ljekovima koji utiču na
hemostazu (npr. antikoagulansi kao što je varfarin, trombolitički i
antiagregacioni ljekovi, antiinflamtorni ljekovi i selektivni inhibitori
ponovnog preuzimanja serotonina) se ne preporučuje, osim ako primjena
nije striktno indikovana, jer može biti povećan rizik od krvarenja
(vidjeti dio 4.5). Kada se ova kombinacija ljekova ne može izbjeći,
preporučeno je pažljivo praćenje eventualnih znakova krvarenja.
Preporučen je oprez kod pacijenata sa kombinovanom terapijom koja može
da dovede do povećanog rizika od ulceracija, kao što su oralni
kortikosteiodi, selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i
deferasiroks (vidjeti dio 4.5).
Pacijenti treba da se obrate ljekaru kod pojave bilo kojih simptoma
neuobičajenih krvarenja. Terapiju treba prekinuti kod pojave
gastrointestinalnih krvarenja ili ulceracija.
Oštećena funkcija jetre ili bubrega
Acetilsalicilnu kiselinu treba primjenjivati sa oprezom kod pacijenata
sa umjerenim oštećenjem funkcije jetre ili bubrega (lijek je
kontraindikovan kod teških oblika) ili kod pacijenata koji su
dehidrirani, pošto primjena NSAIL može da dovede do pogoršanja bubrežne
funkcije. Testove funkcije jetre treba redovno sprovoditi kod pacijenata
koji imaju blagu ili umjerenu insuficijenciju jetre.
Reakcije preosjetljivosti
Acetilsalicilna kiselina može da indukuje bronhospazam i napad astme ili
neke druge reakcije preosjetljivosti. Faktori rizika su postojeća astma,
polenska groznica, polipi u nosu ili hronično respiratorno oboljenje.
Ovo se takođe odnosi na pacijente koji ispoljavaju alergijske reakcije
(npr. reakcije na koži, svrab, urtikarija) na druge supstance.
Reakcije na koži
Ozbiljne reakcije na koži, uključujući Stevens-Johnson-ov sindrom,
povezane sa primjenom acetilsalicilne kiseline su rijetko prijavljene
(vidjeti dio 4.8). Treba prekinuti primjenu lijeka Vasopirin sa prvom
pojavom osipa na koži, mukoznih lezija ili bilo kog drugog znaka
preosjetljivosti.
Stariji pacijenti
Stariji pacijenti su naročito podložni pojavi neželjenih reakcija na
NSAIL, uključujući i acetilsalicilnu kiselinu, a posebno
gastrointestinalnim krvarenjima i perforacijama koje mogu biti
smrtonosne (vidjeti dio 4.2). Kada je neophodna produžena terapija,
potrebno je redovno pratiti pacijente.
Giht
Acetilsalicilna kiselina primijenjena u niskim dozama smanjuje
izlučivanje mokraćne kiseline. Zbog ovoga, pacijenti koji su skloni
smanjenom izlučivanju mokraćne kiseline, mogu da imaju napade gihta
(vidjeti dio 4.5).
Rizik od hipoglikemije
Rizik od hipoglikemijskog efekta sulfoniluree i insulina može biti
povećan prilikom primjene prekomjerne doze lijeka Vasopirin (vidjeti dio
4.5).
Nedostatak glukoza-6-fosfat dehidrogenaze
Potreban je oprez kod pacijenata sa deficijencijom glukoza-6-fosfat
dehidrogenaze, s obzirom na to da može doći do pojave hemolitičke
anemije.
Trudnoća i dojenje
Treba izbjegavati primjenu lijeka Vasopirin u odmakloj trudnoći i
uopšteno tokom dojenja (vidjeti dio 4.6).
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Kontraindikovane kombinacije
Metotreksat (primijenjen u dozama većim od 15 mg nedjeljno):
Kombinovana primjena acetilsalicilne kiseline i metotreksata, povećava
hematološku toksičnost metotreksata usljed smanjene bubrežne eliminacije
metotreksata od strane acetilsalicilne kiseline. Zbog toga, istovremena
primjena metotreksata (u dozama većim od 15 mg nedjeljno) sa lijekom
Vasopirin je kontraindikovana (vidjeti dio 4.3).
Kombinacije koje se ne preporučuju
Urikozurici, npr. probenecid i sulfinpirazon
Salicilati umanjuju dejstvo probenecida i sulfinpirazona. Istovremenu
primjenu treba izbjegavati.
Kombinacije koje zahtijevaju mjere opreza prilikom primjene ili ih treba
uzeti u obzir
Antikoagulansi npr. kumarin, heparin, varfarin i fenindion
Povećan rizik od krvarenja zbog inhibirane funkcije trombocita,
oštećenja duodenalne mukoze i istiskivanja oralnih antikoagulansa sa
mjesta vezivanja za proteine plazme. Treba pratiti vrijeme krvarenja
(vidjeti dio 4.4).
Antiagregacioni ljekovi (npr. klopidogrel i dipiridamol) i selektivni
inhibitori ponovnog preuzimanja serotоnina (engl. selective serotonin
re-uptake inhibitors, SSRI, kao što je sertralin ili paroksetin)
Povećan rizik od gastrointestinalnog krvarenja (vidjeti dio 4.4).
Antidijabetici npr. derivati sulfoniluree
Salicilati mogu da povećaju hipoglikemijsko dejstvo derivata
sulfoniluree.
Digoksin i litijum
Acetilsalicilna kiselina smanjuje bubrežno izlučivanje digoksina i
litijuma, što dovodi do povećanih koncentracija ovih ljekova u plazmi.
Praćenje koncentracija digoksina i litijuma u plazmi se preporučuje kada
sa započinje i završava terapija acetilsalicilnom kiselinom. Može da
bude neophodno prilagođavanje doze.
Diuretici i antihipertenzivi
NSAIL mogu da smanje antihipertenzivna dejstva diuretika i drugih
antihipertenzivnih ljekova. Kao i kod primjene drugih ljekova iz grupe
NSAIL, istovremena primjena sa ACE inhibitorima povećava rizik od akutne
bubrežne insuficijencije.
Hipotenzivno dejstvo beta blokatora može biti umanjeno u slučaju
istovremene primjene sa acetilsalicilnom kiselinom (ASK) usljed
inhibicije renalnih prostaglandina, što dovodi do sniženog protoka krvi
kroz bubrege, kao i retencije soli i tečnosti.
Diuretici: postoji rizik od akutne bubrežne insuficijencije, usljed
smanjene glomerularne filtracije putem smanjene sinteze bubrežnih
prostaglandina. Preporučuje se hidratacija pacijenta i praćenje funkcije
bubrega na početku terapije.
Inhibitori karboanhidraze (acetazolamid)
Može da dovede do teške acidoze i povećane toksičnosti na nivou
centralnog nervnog sistema.
Sistemski kortikosteroidi
Rizik od gastrointestinalnih ulceracija i krvarenja može biti povećan
kada se istovremeno primjenjuju acetilsalicilna kiselina i
kortikosteroidi (vidjeti dio 4.4). Kortikosteroidi smanjuju
koncentraciju salicilata u plazmi i može doći do pojave toksičnosti
salicilata nakon obustave terapije kortikosteroidima.
Metotreksat (koji se koristi u dozama manjim od 15 mg nedjeljno):
Istovremena primjena acetilsalicilne kiseline i metotreksata može da
poveća hematološku toksičnost metotreksata usljed smanjene bubrežne
eliminacije metotreksata od strane acetilsalicilne kiseline. Jednom
nedjeljno treba raditi analizu krvne slike, tokom prvih nedjelja
kombinovane primjene ovih ljekova. Pojačano praćenje treba primijeniti u
prisustvu čak i blagog oštećenja funkcije bubrega, kao i kod starijih
osoba.
Ostali nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (NSAIL)
Povećan rizik od pojave ulkusa i gastrointestinalnog krvarenja usljed
sinergističkog dejstva.
Ibuprofen
Eksperimentalni podaci pokazuju da ibuprofen može da inhibira efekte
niskih doza acetilsalicilne kiseline na agregaciju trombocita kada se
primjenjuju istovremeno. Ipak, ograničenost ovih podataka i nepouzdanost
ekstrapolacije ex vivo podataka na kliničku situaciju ukazuju da se ne
mogu donijeti sigurni zaključci o redovnoj upotrebi ibuprofena, i da se
ne smatra vjerovatnim da povremena upotreba ibuprofena ima klinički
značajan uticaj (vidjeti dio 5.1).
Metamizol
Metamizol može da smanji dejstvo acetilsalicilne kiseline na agregaciju
trombocita kada se uzimaju istovremeno. Stoga, ovu kombinaciju treba
primjenjivati sa oprezom kod pacijenata koji uzimaju niske doze
acetilsalicilne kiseline za kardioprotekciju.
Ciklosporin, takrolimus
Istovremena primjena NSAIL i ciklosporina ili takrolimusa može da poveća
nefrotoksično dejstvo ciklosporina i takrolimusa. Potrebno je pratiti
bubrežnu funkciju kod istovremene primjene ovih ljekova sa
acetilsalicilnom kiselinom.
Valproat
Prijavljeno je da acetilsalicilna kiselina smanjuje vezivanje valproata
za serumski albumin, što za posljedicu ima povećanje slobodne
koncentracije valproata u plazmi u stanju ravnoteže.
Fenitoin
Salicilati smanjuju vezivanje fenitoina za albumin u plazmi. Ovo može
dovesti do smanjenja ukupne koncentracije fenitoina u plazmi, ali i do
povećanja frakcije slobodnog fenitoina. Čini se da nevezana
koncentracija, i samim tim terapijski efekat, nijesu značajno
promijenjeni.
Alkohol
Istovremena primjena alkohola i acetilsalicilne kiseline povećava rizik
od gastrointestinalnog krvarenja.
Antacidi i adsorbensi
Ekskrecija acetilsalicilne kiseline se povećava alkalinizacijom urina;
moguće je da kaolin smanjuje njenu resorpciju. Antacidi će smanjiti
dejstvo acetilsalicilne kiseline. Inkompatibilnost postoji pri primjeni
soli gvožđa, karbonata i alkalnih hidroksida.
Antagonisti leukotrijena
Koncentracija u plazmi zafirlukasta se povećava.
Antibakterijski ljekovi
Toksičnost sulfonamida može biti povećana.
Testovi funkcije štitaste žlijezde
Acetilsalicilna kiselina može da utiče na testove fukcije štitaste
žlijezde.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Plodnost
Nijesu sprovođene kontrolisane studije u vezi sa potencijalnim efektom
acetilsalicilne kiseline na plodnost.
Trudnoća
Male doze (do 100 mg/dnevno):
Kliničke studije ukazuju da su doze do 100 mg/dnevno ograničene na
akušersku primjenu, a koje zahtijevaju posebno praćenje, izgleda
bezbjedne.
Doze od 100-500 mg/dnevno:
Ne postoji dovoljno kliničko iskustvo koje se odnosi na primjenu doza
većih od 100 mg/dnevno do
500 mg/dnevno. Prema tome, preporuke navedene u nastavku za doze od 500
mg/dnevno i veće su primjenljive i za ovaj dozni opseg.
Doze od 500 mg/dnevno i veće:
Inhibicija sinteze prostaglandina može nepovoljno da utiče na trudnoću
i/ili embrio/fetalni razvoj. Podaci epidemioloških studija ukazuju na
povećani rizik od spontanog pobačaja i kardijalne malformacije i
gastroshize nakon upotrebe inhibitora sinteze prostaglandina u periodu
rane trudnoće. Apsolutni rizik za kardiovaskularne malformacije je
povećan sa manje od 1% do vrijednosti od približno 1,5%. Vjeruje se da
se rizik povećava sa dozom i trajanjem terapije. Pokazano je da kod
životinja primjena inhibitora sinteze prostaglandina dovodi do porasta
pobačaja prije i poslije implantacije i embriofetalne smrtnosti.
Dodatno, povećana incidencija različitih malformacija, uključujući
kardiovaskularne, prijavljena je kod životinja kada su primjenjivani
inhibitori sinteze prostaglandina tokom perioda organogeneze. Tokom
prvog i drugog trimestra trudnoće, acetilsalicilnu kiselinu ne treba
primjenjivati, osim ukoliko je neophodna. Ukoliko se acetilsalicilna
kiselina primjenjuje kod žena koje planiraju trudnoću, ili u periodu
prvog i drugog trimestra trudnoće, treba primijeniti najmanju moguću
dozu, a trajanje terapije treba da bude najkraće moguće.
Tokom trećeg trimestra trudnoće, svi inhibitori sinteze prostaglandina
mogu izazvati
kod fetusa:
- kardiopulmonalnu toksičnost (sa preranim zatvaranjem ductus
arteriosus-a i pulmonalnom hipertenzijom),
- poremećaj funkcije bubrega, koja može napredovati do bubrežne
insuficijencije sa oligohidroamnionom;
kod majke i djeteta, pri kraju trudnoće:
- moguće produženje vremena krvarenja, antiagregacioni efekat koji se
može javiti čak i nakon veoma malih doza,
- inhibiciju kontrakcija uterusa što dovodi do odloženog ili produženog
porođaja.
Stoga je acetilsalicilna kiselina u dozi od 100 mg/dnevno i većoj
kontraindikovana tokom trećeg trimestra trudnoće.
Dojenje
Male količine salicilata i njihovih metabolita se izlučuju u majčino
mlijeko. Budući da do sada nijesu primijećena nikakva neželjena dejstva
na odojče poslije kratkotrajne upotrebe, obično nije neophodno prekinuti
dojenje. Ipak, u slučaju produžene upotrebe ili upotrebe velikih doza,
trebalo bi prestati sa dojenjem.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Nijesu sprovedena ispitivanja uticaja lijeka Vasopirin na sposobnost
upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.
Na osnovu farmakodinamskih osobina i neželjenih dejstava acetilsalicilne
kiseline, ne očekuje se da lijek ima uticaja na upravljanje vozilima i
rukovanje mašinama.
4.8. Neželjena dejstva
Neželjena dejstva navedena su prema klasi sistema organa. U okviru svake
klase sistema organa učestalost javljanja je definisana kao: veoma često
(≥ 1/10), često (≥ 1/100 do < 1/10), povremeno (≥ 1/1000 do < 1/100),
rijetko (≥ 1/10000 do < 1/1000), veoma rijetko (< 1/10000) i nepoznate
učestalosti (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka).
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji krvi i | Često: |
| limfnog sistema | |
| | Povećana sklonost krvarenju. |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Trombocitopenija, agranulocitoza, aplastična |
| | anemija. |
| | |
| | Nepoznata učestalost: |
| | |
| | Slučajevi krvarenja sa produženim vremenom |
| | krvarenja, kao što je epistaksa, hematurija, |
| | purpura, ekhimoze, hemoptizija, hematom, |
| | cerebralna hemoragija i krvarenje desni. |
| | Simptomi mogu da traju od 4 do 8 dana poslije |
| | prestanka primjene acetilsalicilne kiseline. |
| | Kao rezultat, može doći do povećanog |
| | krvarenja tokom hirurških procedura. |
| | |
| | Postojeće (hematemeza, melena) ili prikriveno |
| | gastrointestinalno krvarenje, koje može da |
| | dovede do anemije usljed nedostatka gvožđa |
| | (češća je pri većim dozama). |
| | |
| | Acetilsalicilna kiselina smanjuje adhezivnost |
| | trombocita i u velikim dozama može uzrokovati |
| | hipoprotrombinemiju. |
| | |
| | Hemolitička anemija može da se javi kod |
| | pacijenata sa deficijencijom glukozo-6-fosfat |
| | dehidrogenaze (G6PD). |
+======================+===============================================+
| Poremećaji imunog | Rijetko: |
| sistema | |
| | Reakcije preosjetljivosti, osip na koži, |
| | urtikarija, angioedem, alergijski edem, |
| | anafilaktičke reakcije uključujući šok. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji | Nepoznata učestalost: |
| metabolizma i | |
| ishrane | Hiperurikemija. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji nervnog | Rijetko: |
| sistema | |
| | Intrakranijalno krvarenje. |
| | |
| | Nepoznata učestalost: |
| | |
| | Glavobolja, vertigo. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji uha i | Nepoznata učestalost: |
| labirinta | |
| | Slabljenje sluha; tinitus. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Vaskularni | Rijetko: |
| poremećaji | |
| | Hemoragijski vaskulitis. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Respiratorni, | Povremeno: |
| torakalni i | |
| medijastinalni | Rinitis, dispneja. |
| poremećaji | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Bronhospazam, napadi astme. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Gastrointestinalni | Često: |
| poremećaji | |
| | Dispepsija. |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Teška gastrointestinalna krvarenja, mučnina, |
| | povraćanje, gastritis. |
| | |
| | Nepoznata učestalost: |
| | |
| | Gastrične ili duodenalne ulceracije i |
| | perforacija, dijareja. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Hepatobilijarni | Nepoznata učestalost: |
| poremećaji | |
| | Hepatička insuficijencija |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Reye-ov sindrom |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji kože i | Povremeno: |
| potkožnog tkiva | |
| | Urtikarija. |
| | |
| | Rijetko: |
| | |
| | Stevens-Johnson-ov sindrom, Lyell-ov sindrom, |
| | purpura, erythema nodosum, erythema |
| | multiforme. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji bubrega i | Nepoznata učestalost: |
| urinarnog sistema | |
| | Poremećaj funkcije bubrega, retencija vode i |
| | soli, uratni bubrežni kamnenci. |
+----------------------+-----------------------------------------------+
| Poremećaji | Rijetko: Menoragija. |
| reproduktivnog | |
| sistema i dojki | |
+----------------------+-----------------------------------------------+
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Pored toga što mogu biti prisutne značajne interindividualne razlike,
može se smatrati da je toksična doza za odrasle 200 mg/kg, a kod djece
100 mg/kg. Letalna doza acetilsalicilne kiseline je 25-30 g.
Koncentarcije salicilata u plazmi preko 300 mg/l ukazuju na trovanje.
Koncentracije u plazmi preko 500 mg/l kod odraslih i 300 mg/l kod djece,
generalno dovode do teškog trovanja.
Predoziranje može biti štetno za starije pacijente i naročito kod male
djece (predoziranje pri terapijskoj primjeni lijeka ili često slučajno
predoziranje može biti sa smrtnim ishodom).
Simptomi umjerenog trovanja
Simptomi umjerenog ili ranog trovanja su osjećaj pečenja u ustima,
letargija, mučnina, povraćanje, tinitus ili vrtoglavica. Kod umjerenog
trovanja mogu se javiti svi prethodno navedeni simptomi, uključujući i
tahipneju, hiperpireksiju, znojenje, dehidrataciju, gubitak koordinacije
i uznemirenost.
Simptomi teškog trovanja
Simptomi su povezani sa teškim poremećajem acido-bazne ravnoteže. Na
početku dolazi do hiperventilacije, koja dovodi do respiratorne
alkaloze. Respiratorna acidoza nastaje zbog supresije respiratornog
centra. Dodatno, metabolička acidoza se javlja zbog prisustva
salicilata. Pošto kod mlađe djece intoksikacija obično ostaje neuočena
dok ne uđu u kasnu fazu trovanja, ona su obično već u stanju acidoze.
Takođe, mogu da se ispolje sljedeći simptomi: hipertermija i znojenje,
koji mogu da dovedu do dehidratacije: osjećaj uznemirenosti, konvulzije,
halucinacije, renalna insuficijencija i hipoglikemija. Depresija nervnog
sistema može da dovede do kome, kardiovaskularnog kolapsa ili zastoja
disanja.
Terapija predoziranja
Ako je uzeta toksična doza, potrebno je bolničko liječenje. Kada dođe do
umjerenog trovanja, potrebno je pokušati da se izazove povraćanje.
Ukoliko ovo ne uspije, može se pokušati sa ispiranjem želuca tokom prvog
sata nakon uzimanja veće količine lijeka. Nakon toga, primijeniti
aktivni ugalj (adsorbent) i natrijum sulfat (laksativ).
Aktivni ugalj se može primijeniti u vidu pojedinačne doze (50 g za
odrasle, 1 g/kg tjelesne težine za djecu uzrasta do 12 godina).
Alkalizacija urina (250 mmol NaHCO₃, tokom tri sata) uz praćenje pH
urina.
U slučaju teškog trovanja, preporučuje se hemodijaliza.
Ostale simptome liječiti simptomatskom terapijom.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Antitrombotička sredstva; inhibitori agregacije
trombocita, isključujući heparin
ATC kod: B01AC06
Mehanizam dejstva
Acetilsalicilna kiselina inhibiše aktivaciju trombocita: blokirajući
trombocitnu ciklooksigenazu putem acetilacije, acetilsalicilna kiselina
inhibira sintezu tromboksana A2 (TXA2), fiziološki aktivne supstance
koju oslobađaju trombociti i koja ima ulogu u komplikaciji ateromatoznih
lezija.
Inhibicija sinteze TXA2 je ireverzibilna, pošto trombociti, koji nemaju
nukleuse, nijesu sposobni (usljed nedostatka sposobnosti da sintetišu
proteine) da sintetišu novu ciklooksigenazu, koja je acetilovana
acetilsalicilnom kiselinom.
Farmakodinamska dejstva
Ponovljene doze od 20 do 325 mg dovode do inhibicije enzimske aktivnosti
od 30 do 95%. Usljed ireverzibilne prirode vezivanja, efekat traje tokom
životnog vijeka trombocita (7 do 10 dana). Inhibitorno dejstvo se ne
smanjuje tokom produžene terapije, a enzimska aktivnost postepeno
počinje nakon obnove trombocita 24 do 48 sati od prekida primjene
lijeka.
Acetilsalicilna kiselina produžava vrijeme krvarenja za približno 50 do
100%, ali mogu se primijetiti individualne varijacije.
Eksperimentalni podaci ukazuju da ibuprofen može inhibirati efekat
niskih doza acetilsalicilne kiseline na agregaciju trombocita pri
istovremenoj primjeni.
U jednoj studiji, kada je primijenjena pojedinačna doza ibuprofena od
400 mg tokom 8 sati prije ili tokom 30 minuta nakon primjene
acetilsalicilne kiseline sa trenutnim oslobađanjem (81 mg), zabilježen
je smanjeni inhibitorni efekat acetilsalicilne kiseline na formiranje
tromboksana ili agregaciju trombocita. Međutim, ograničenost ovih
podataka i nepouzdanost ekstrapolacije ex vivo podataka na kliničku
situaciju, impliciraju da se ne mogu donijeti sigurni zaključci kada je
riječ o redovnoj primjeni ibuprofena, te da se ne očekuju klinički
značajni efekti pri povremenoj primjeni ibuprofena.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Nakon oralne primjene, acetilsalicilna kiselina se brzo i kompletno
resorbuje iz gastrointestinalnog trakta. Glavno mjesto resorpcije je
proksimalni dio tankog crijeva. Međutim, značajan dio doze se već
hidrolizuje do salicilne kiseline u zidu crijeva tokom procesa
resorpcije. Stepen hidrolize zavisi od stepena resorpcije. Nakon
primjene lijeka Vasopirin, gastrorezistentne tablete, maksimalni nivoi
acetilsalicilne kiseline u plazmi se postižu nakon otprilike 5 sati, a
salicilne kiseline 6 sati, nakon uzimanja našte. Ukoliko se tablete
primjenjuju uz hranu, maksimalni nivoi u plazmi se dostignu oko 3 sata
kasnije u odnosu na primjenu u stanju gladovanja.
Distribucija
Acetilsalicilna kiselina, kao i glavni metabolit salicilna kiselina, u
visokom stepenu se vezuju za proteine plazme, primarno albumin, i brzo
se distribuiraju u sve djelove tijela. Stepen vezivanja salicilne
kiseline za proteine jako zavisi od koncentracije i salicilne kiseline i
albumina. Volumen distribucije acetilsalicilne kiseline je oko 0,16 l/kg
tjelesne mase. Salicilna kiselina sporo difunduje u sinovijalnu tečnost,
prelazi placentarnu barijeru i prelazi u majčino mlijeko.
Biotransformacija
Acetilsalicilna kiselina se brzo metaboliše do salicilne kiseline, sa
poluvremenom eliminacije od 15 do 20 minuta. Salicilna kiselina se zatim
predominantno konvertuje u konjugate glicinske i glukuronske kiseline i
u tragovima gentizinske kiseline.
Eliminacija
Kinetika eliminacije salicilne kiseline je dozno zavisna, zbog toga što
je metabolizam ograničen kapacitetom enzima jetre. Stoga, poluvrijeme
eliminacije varira i iznosi 2-3 sata nakon primjene niskih doza, 12 sati
nakon uobičajenih analgetičkih doza i 15 - 30 sati nakon visokih
terapijskih doza ili intoksikacije.
Salicilna kiselina i njeni metaboliti se predominantno izlučuju putem
bubrega.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
Pretklinički bezbjednosni profil acetilsalicilne kiseline je dobro
dokumentovan.
U studijama sprovedenim na životinjama, primjena salicilata, osim
oštećenja bubrega, nije za rezultat imala oštećenje drugih organa.
U studijama na pacovima, fetotoksičnost i teratogeni efekti su
primijećeni pri primjeni acetilsalicilne kiseline u dozama toksičnim za
ženku. Klinički značaj ovih nalaza je nepoznat, s obzirom da su tokom
pretkliničkih studija primjenjivane višestruko veće doze (najmanje 7
puta veće) u odnosu na maksimalno preporučene doze za ciljane
kardiovaskularne indikacije.
Acetilsalicilna kiselina je intenzivno proučavana kada je riječ o
mutagenim i karcinogenim efektima.
Sveukupno, rezultati ne ukazuju na relevantne znake bilo kakvih
mutagenih ili karcinogenih efekata u istraživanjima sprovedenim na
miševima i pacovima.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci (ekscipijenasa)
Jezgro tablete:
Celuloza, mikrokristalna (Tip 102);
Skrob, kukuruzni;
Silicijum dioksid, koloidni, bezvodni;
Stearinska kiselina.
Film omotač tablete:
Trietil citrat;
Talk;
Eudragit L30 D-55, sastava:
Metakrilna kiselina – etilakrilat kopolimer (1:1) disperzija 30%;
Polisorbat 80;
Natrijum laurilsulfat.
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok upotrebe
3 godine
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Čuvati na temperaturi do 25°C, u originalnom pakovanju radi zaštite od
vlage.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je blister (PVC/Al) sa 10 gastrorezistentnih
tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi 3
blistera sa po 10 gastrorezistentnih tableta (ukupno 30
gastrorezistentnih tableta) i Uputstvo za lijek.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Svu neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove
upotrebe treba ukloniti u skladu sa važećim propisima
7. NOSILAC DOZVOLE
PharmaSwiss - Montenegro, PharmaSwiss d.o.o. Beograd, dio stranog
društva u Podgorici
Rimski trg br. 16, Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Vasopirin, gastrorezistentna tableta, 75 mg, blister, 30
gastrorezistentnih tableta: 2030/24/665 - 6119
Vasopirin, gastrorezistentna tableta, 100 mg, blister, 30
gastrorezistentnih tableta: 2030/24/667 - 6120
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
12.02.2024. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Februar, 2024. godine