Tamsol uputstvo za upotrebu
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA
1. NAZIV LIJEKA
Tamsol, 0,4 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
INN: tamsulosin
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda, sadrži 0,4 mg
tamsulosin hidrohlorida.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda.
Tvrde želatinske kapsule sa narandžastim tijelom i kapom maslinasto
zelene boje. Kapsule su punjene peletama bijele do skoro bijele boje.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Terapija simptoma donjih djelova urinarnog trakta (eng. lower urinary
tract symptoms, LUTS) udruženih s benignom hiperplazijom prostate (BHP).
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Jedna kapsula dnevno, poslije doručka ili prvog dnevnog obroka.
Prilagođavanje doze nije neophodno kod pacijenata sa oštećenom funkcijom
bubrega.
Prilagođavanje doze nije neophodno kod pacijenata sa blagim do umjerenim
oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 4.3)
Pedijatrijska populacija
Ne postoji relevantna indikacija za primjenu lijeka Tamsol u
pedijatrijskoj populaciji.
Bezbjednost i efikasnost tamsulosina kod djece mlađe od 18 godina nijesu
ustanovljene. Trenutno dostupni podaci su navedeni u dijelu 5.1.
Način primjene
Za oralnu primjenu.
Kapsulu treba progutati cijelu sa čašom vode, ne smije se lomiti ili
otvarati, gristi niti žvakati, jer to može nepovoljno da utiče na
oslobađanje aktivne supstance iz kapsule.
4.3. Kontraindikacije
- preosjetljivost na tamsulosin, uključujući i angioedem izazvan
ljekovima; preosjetljivost na neki od pomoćnih sastojaka lijeka
(pogledati dio 6.1),
- ortostatska hipotenzija u anamnezi,
- teška insuficijencija jetre.
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Kao i kod ostalih antagonista α ₁-adrenoreceptora, tokom terapije
tamsulosinom može doći do sniženja krvnog pritiska, što u rijetkim
slučajevima može uzrokovati sinkopu. Ako pacijent osjeti prve znake
ortostatske hipotenzije (vrtoglavica, slabost), potrebno je da sjedne
ili legne dok ovi simptomi ne nestanu.
Pacijente treba pregledati prije započinjanja terapije tamsulosinom da
bi se isključilo prisustvo drugih stanja koja mogu dovesti do simptoma
sličnih simptomima BHP. Potrebno je izvršiti digitalni rektalni pregled
prostate i, ako je potrebno, odrediti vrijednosti specifičnog antigena
prostate (PSA) prije započinjanja terapije, i redovno tokom terapije.
Terapiju pacijenata sa teškom renalnom insuficijencijom (klirens
kreatinina ˂ 10 ml/min) treba sprovoditi s velikim oprezom, jer nema
podataka o liječenju ovakvih pacijenata.
Postoje izvještaji o razvoju intraoperativnog floppy iris sindroma
(IFIS, jednog oblika sindroma malih zjenica) koji je zabilježen tokom
operacije katarakte i glaukoma kod pacijenata koji su na terapiji ili su
prethodno liječeni tamsulosinom. IFIS može povećati rizik od
komplikacija na oku tokom i nakon operacije.
Prekid liječenja tamsulosinom 1 – 2 nedjelje prije operacije katarakte
ili glaukoma se teoretski smatra povoljnim, međutim, korist od prekida
terapije prije operacije još uvijek nije utvrđen. Pojava IFIS sindroma
prijavljena je i kod pacijenata koji su prestali sa primjenom
tamsulosina na duži period prije navedenih operacija.
Započinjanje terapije tamsulosinom se ne preporučuje kod pacijenata koji
imaju zakazanu operaciju katarakte ili glaukoma.
Tokom preoperativne pripreme, hirurg koji će obaviti operaciju katarakte
ili glaukoma i oftalmološki tim treba da vode računa o tome da li je
pacijent, koji je na programu operacije katarakte ili glaukoma, na
terapiji ili je bio na terapiji tamsulosinom, kako bi mogli da preduzmu
odgovarajuće mjere predostrožnosti ukoliko dođe do pojave IFIS sindroma
tokom operacije.
Tamsulosin ne treba primjenjivati istovremeno sa snažnim inhibitorima
CYP3A4 kod pacijenata sa fenotipom sporih metabolizera CYP2D6.
Tamsulosin treba primjenjivati sa oprezom u kombinaciji sa snažnim i
umjerenim inhibitorima CYP3A4 (vidjeti dio 4.5).
Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po kapsuli, tj.
zanemarljive količine natrijuma
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Ispitivanja interakcija su sprovedena samo kod odraslih.
Tokom istovremene terapije tamsulosinom sa atenololom, enalaprilom ili
teofilinom, nije bilo prijavljenih interakcija.
Kada se tamsulosin daje sa cimetidinom dolazi do povišenja koncentracije
tamsulosina u plazmi, dok se kod istovremene primjene sa furosemidom
smanjuje koncentracija tamsulosina u plazmi, ali kako vrijednosti ostaju
u okviru normalnih, nije potrebna promjena u doziranju.
U in vitro uslovima diazepam, propranolol, trihlormetiazid, hlormadinon,
amitriptilin, diklofenak, glibenklamid, simvastatin, varfarin ne
mijenjaju koncentraciju slobodnog tamsulosina u plazmi. Takođe,
tamsulosin ne utiče na nivo diazepama, propranolola, trihlormetiazida i
hlormadinona. Međutim, diklofenak i varfarin mogu povećati brzinu
eliminacije tamsulosina.
Istovremena primjena sa snažnim CYP3A4 inhibitorima može dovesti do
povećane izloženosti tamsulosinu. Tokom istovremene terapije sa
ketokonazolom (snažnim inhibitorom CYP3A4) dolazi do povećanja
vrijednosti PIK-a i C_(max) tamsulosina za faktor 2.8, odnosno 2.2.
Tamsulosin ne treba primjenjivati istovremeno sa snažnim inhibitorima
CYP3A4 kod pacijenata sa fenotipom sporih metabolizera CYP2D6.
Tamsulosin treba primjenjivati sa oprezom u kombinaciji sa snažnim i
umjerenim inhibitorima CYP3A4.
Tokom istovremene primjene tamsulosina i paroksetina (snažan inhibitor
CYP2D6) dolazi do povećanja vrijednosti PIK-a i C_(max) tamsulosina za
faktor 1,3, odnosno 1,6, ali se ovo povećanje ne smatra klinički
značajnim.
Kod istovremene primjene sa drugim antagonistima α₁-adrenoreceptora može
doći do hipotenzivnih efekata.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Lijek Tamsol je indikovan samo za primjenu kod muškaraca.
Primijećeni su poremećaji ejakulacije u kratkotrajnim i dugotrajnim
kliničkim ispitivanjima sa tamsulosinom. Nakon stavljanja lijeka u
promet primijećeni su slučajevi poremećaja ejakulacije, retrogradne
ejakulacije i nemogućnosti ejakulacije.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Ispitivanja o uticaju tamsulosina na sposobnost upravljanja vozilima i
rukovanje mašinama nijesu sprovedena. Ipak, potrebno je pacijentima
skrenuti pažnju na moguću pojavu vrtoglavice.
4.8. Neželjena dejstva
Neželjena dejstva koja se mogu javiti tokom terapije tamsulosinom su
predstavljena po učestalosti javljanja:
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| MedDRA | Često | Povremeno | Rijetko | Veoma rijetko | Nepoznato (ne |
| klasifikacija | | | | (<1/10 000) | može se |
| sistema organa | (>1/100, | (>1/1 000, | (>1/10 | | procijeniti na |
| | <1/10) | <1/100) | 000, <1/1 | | osnovu |
| | | | 000) | | dostupnih |
| | | | | | podataka) |
+====================+=============+===============+===========+=====================+================+
| Poremećaji nervnog | vrtoglavica | glavobolja | sinkopa | | |
| sistema | (1,3%) | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Poremećaji oka | | | | | zamućen vid |
| | | | | | |
| | | | | | oštećenje vida |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Kardiološki | | palpitacije | | | |
| poremećaji | | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Vaskularni | | ortostatska | | | |
| poremećaji | | hipotenzija | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Respiratorni, | | rinitis | | | epistaksa |
| torakalni i | | | | | |
| medijastinalni | | | | | |
| poremećaji | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Gastrointestinalni | | konstipacija, | | | suva usta |
| poremećaji | | dijareja, | | | |
| | | mučnina, | | | |
| | | povraćanje | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Poremećaji kože i | | osip, svrab, | angioedem | Stevens-Johnson-ov | multiformni |
| potkožnog tkiva | | urtikarija | | sindrom | eritem |
| | | | | | |
| | | | | | eksfolijativni |
| | | | | | dermatitis |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Poremećaji | poremećaji | | | prijapizam | |
| reproduktivnog | ejakulacije | | | | |
| sistema | koji | | | | |
| | uključuju | | | | |
| | retrogradnu | | | | |
| | ejakulaciju | | | | |
| | i | | | | |
| | nemogućnost | | | | |
| | ejakulacije | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Opšti poremećaji i | | astenija | | | |
| poremećaji na | | | | | |
| mjestu primjene | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
Tokom postmarketinškog praćenja je uočeno da se tokom operacije
katarakte i glaukoma može javiti sindrom male zenice, poznat kao (eng.
Intraoperative Floppy Iris Syndrome (IFIS)) koji se povezuje sa
terapijom tamsulosinom (vidjeti dio 4.4).
Postmarketinško iskustvo: pored navedenih neželjenih dejstava, tokom
primjene tamsulosina su prijavljene i atrijalna fibrilacija, aritmija,
tahikardija i dispneja. Budući da su izvještaji o ovim spontano
prijavljenim reakcijama prikupljeni iz cijelog svijeta tokom
postmarketinškog praćenja, njihova učestalost i uloga tamsulosina u
njihovom nastanku nijesu do kraja utvrđeni.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Simptomi
Prilikom predoziranja tamsulosinom može doći do ozbiljnih hipotenzivnih
efekata. Ovi efekti uočeni su prilikom predoziranja različitim dozama
tamsulosina.
Terapija
Kada se razvije akutna hipotenzija nakon predoziranja treba dati
odgovarajuću terapiju u smislu održavanja kardiovaskularne funkcije.
Potrebno je normalizovati krvni pritisak i puls tako što se pacijent
stavlja u ležeći položaj. Ako ovo nije dovoljno, treba uključiti i
terapiju za povećanje volumena, plazma ekspandere, i ako je potrebno i
vazopresorne ljekove. Potrebno je pratiti renalnu funkciju i uključiti i
opšte suportivne mjere. Dijaliza u ovom slučaju nije od koristi, jer se
tamsulosin u velikoj mjeri vezuje za proteine plazme.
Mjere kao što je povraćanje, treba sprovesti da bi se smanjila
resorpcija lijeka.
Ako se radi o velikim količinama lijeka, treba primjeniti ispiranje
želuca i aktivni ugalj; a može se primjeniti i osmotski laksativ, kao
što je natrijum-sulfat.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Ljekovi za liječenje benigne hiperplazije
prostate; antagonist α₁-adrenoreceptora
ATC kod: G04CA02
Mehanizam djelovanja
Tamsulosin se selektivno i kompetitivno vezuje za postsinaptičke α₁
adrenoreceptore, prije svega za podtip α _(1A) i α_(1D) , što
prouzrokuje opuštanje glatkih mišića prostate i uretre.
Farmakodinamski efekat
Tamsulosin povećava stopu maksimalnog protoka urina. Opuštanjem glatkih
mišića prostate i uretre, smanjuje opstrukciju u prostati i tako
olakšava mokrenje.
Takođe, ublažava iritirajuće i opstruktivne simptome zadržavanja
mokraće, pri čemu nestabilnost bešike igra važnu ulogu.
Efekti na simptome zadržavanja mokraće i poremećaje mokrenja ostaju isti
i tokom dugotrajne upotrebe lijeka. Potreba za hirurškom intervencijom
ili kateterizacijom se značajno odlaže.
α₁- blokatori mogu sniziti krvni pritisak smanjenjem perifernog otpora.
Tokom studija sa tamsulosinom nije zabilježeno klinički značajno
sniženje krvnog pritiska.
Pedijatrijska populacija
U dvostruko slijepoj, randomizovanoj, placebo kontrolisanoj studiji sa
različitim dozama tamsulosina učestvovalo je 161 dijete (uzrasta 2-16
godina) sa neuropatijom bešike. Ispitivane su tri doze tamsulosina
(niska [0.001- 0.002 mg/kg], srednja [0.002 - 0.004 mg/kg], i visoka
[0.004 - 0.008 mg/kg]) ili placebo. Primarni parametar praćenja je bio
da se utvrdi broj pacijenata kod kojih je snižen pritisak pri početnom
odlaženju mokraće kod nevoljne kontrakcije detruzora (LPP, eng. leak
point pressure) na <40 cm H₂O na osnovu dva mjerenja obavljena istog
dana. Sekundarni parametri praćenja su bili brojčane i procentualne
promjene pritiska pri početnom odlaženju mokraće kod nevoljne
kontrakcije detruzora, poboljšanje ili stabilizacija hidronefroze ili
hidrouretera i promjene u zapremini urina mjerene kateterizacijom i u
broju mokrenja tokom kateterizacije, zabilježenim u dnevnicima vođenja.
Nije zabilježena statistički značajna razlika ni u primarnim ni u
sekundarnim ishodima u placebo grupi i grupama koje su primale bilo koju
od 3 različite doze tamsulosina. Takođe nije zabilježen dozno zavisan
odgovor ni pri jednoj od primijenjenih doza tamulosina.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Tamsulosin se resorbuje u crijevima i gotovo je potpuno bioraspoloživ.
Resorpcija se smanjuje neposredno nakon obroka.
Ujednačenost resorpcije može biti obezbijeđena tako što se tamsulosin
uzima uvijek nakon istog obroka.
Tamsulosin pokazuje linearnu kinetiku.
Nakon pojedinačne doze lijeka uzetog nakon obroka, maksimalna
koncentracija u plazmi se postiže nakon 6 sati. U ravotežnom stanju koje
se postiže nakon pet dana višekratnog doziranja, C_(max) je otprilike za
dvije trećine veća nego kod pojedinačne primjene. Iako je ovo
ustanovljeno samo kod starijih pacijenata, isti rezultati se mogu
očekivati i kod mlađih pacijenata
Postoje značajne individualne razlike u koncentracijama lijeka u plazmi
među pacijentima nakon pojedinačne i višestruke doze.
Distribucija
Kod ljudi, više od 99% tamsulosina se vezuje za proteine plazme, volumen
distribucije je mali (oko 0,2 l/kg).
Biotransformacija
Tamsulosin ima slab efekat prvog prolaza kroz jetru i sporo se
metaboliše. Većina unijetog tamsulosina se nalazi u plazmi u obliku
neizmijenjenog lijeka. Metaboliše se u jetri.
U eksperimentima vršenim na pacovima primijećena je slaba indukcija
mikrozomalnih enzima jetre pod uticajem tamsulosina.
In vitro rezultati sugerišu da CYP3A4, kao i CYP2D6 učestvuju u
metabolizmu, sa mogućim minimalnim uticajem na metabolizam tamsulosina
od strane drugih CYP izoenzima. Inhibicija CYP3A4 i CYP2D6 enzima
uključenih u metabolizam ljekova može dovesti do povećane izloženosti
tamsulosinu (vidjeti dijelove 4.4 i 4.5).
Nijedan metabolit nije aktivniji od aktivne supstance.
Eliminacija
Tamsulosin i njegovi metaboliti se uglavnom eliminišu urinom, pri čemu
se 9% doze izlučuje u nepromijenjenom obliku. Nakon pojedinačne doze
lijeka i postizanja ravnotežnog stanja, poluvrijeme eliminacije lijeka
iznosi od 10 do 13 sati.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
Studije toksičnosti nakon pojedinačne i ponovljene doze su rađene na
miševima, pacovima i psima. Pored toga postoje i studije reproduktivne
toksičnosti na pacovima i ispitivanja kancerogenosti na miševima i
pacovima i in vivo i in vitro genotoksičnosti.
Profil toksičnosti tamsulosina pri visokim dozama je u saglasnosti sa
poznatim farmakološkim djelovanjem α₁–adrenergičnih antagonista.
Pri veoma visokim dozama lijeka, EKG kod pasa je bio promijenjen. Ove
promjene nijesu okarakterisane kao klinički značajne. Tamsulosin nije
pokazao genotoksično djelovanje.
Pri primjeni tamsulosina primijećena je povećana incidenca
proliferativnih promjena na mlječnim žlijezdama ženki pacova i miševa.
Smatra se da je to vjerovatno posljedica hiperprolaktinemije i, s
obzirom na to da se javlja samo pri jako visokim dozama, ne smatra se
klinički značajnim.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci (ekscipijenasa)
Sastav peleta: celuloza, mikrokristalna; metakrilna kiselina -
etilakrilat kopolimer (1:1) disperzija 30%; polisorbat 80; natrijum
laurilsulfat; trietil citrat; talk; voda, prečišćena.
Sastav tijela kapsule: želatin; titan dioksid (E171); gvožđe (III)
oksid, crveni (E172); gvožđe (III) oksid, žuti (E172);
Sastav kape kapsule: želatin; titan dioksid (E171); indigo karmin (FD&C
Blue 2); gvožđe (III) oksid, crni (E172); gvožđe (III) oksid, žuti
(E172).
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok upotrebe
3 godine.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Čuvati u originalnom pakovanju.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je blister (PVC/PVDC/Alu ili PVC/PE/PVDC/Alu) sa 10
kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrdih.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi tri
blistera sa po 10 kapsula sa
produženim oslobađanjem, tvrdih (ukupno 30 kapsula sa produženim
oslobađanjem, tvrdih) i Uputstvo za lijek.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Neupotrijebljeni lijek ili ostatak lijeka se odlaže i uništava u skladu
sa važećim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
PharmaSwiss - Montenegro, Pharmaswiss d.o.o Beograd, dio stranog društva
u Podgorici
Rimski trg 16, Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
2030/22/3595 - 8432
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Datum prve dozvole: 21.12.2012. godine
Datum poslednje obnove dozvole: 06.12.2022. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Decembar, 2022. godine
1. NAZIV LIJEKA
Tamsol, 0,4 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
INN: tamsulosin
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda, sadrži 0,4 mg
tamsulosin hidrohlorida.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda.
Tvrde želatinske kapsule sa narandžastim tijelom i kapom maslinasto
zelene boje. Kapsule su punjene peletama bijele do skoro bijele boje.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Terapija simptoma donjih djelova urinarnog trakta (eng. lower urinary
tract symptoms, LUTS) udruženih s benignom hiperplazijom prostate (BHP).
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Jedna kapsula dnevno, poslije doručka ili prvog dnevnog obroka.
Prilagođavanje doze nije neophodno kod pacijenata sa oštećenom funkcijom
bubrega.
Prilagođavanje doze nije neophodno kod pacijenata sa blagim do umjerenim
oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 4.3)
Pedijatrijska populacija
Ne postoji relevantna indikacija za primjenu lijeka Tamsol u
pedijatrijskoj populaciji.
Bezbjednost i efikasnost tamsulosina kod djece mlađe od 18 godina nijesu
ustanovljene. Trenutno dostupni podaci su navedeni u dijelu 5.1.
Način primjene
Za oralnu primjenu.
Kapsulu treba progutati cijelu sa čašom vode, ne smije se lomiti ili
otvarati, gristi niti žvakati, jer to može nepovoljno da utiče na
oslobađanje aktivne supstance iz kapsule.
4.3. Kontraindikacije
- preosjetljivost na tamsulosin, uključujući i angioedem izazvan
ljekovima; preosjetljivost na neki od pomoćnih sastojaka lijeka
(pogledati dio 6.1),
- ortostatska hipotenzija u anamnezi,
- teška insuficijencija jetre.
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Kao i kod ostalih antagonista α ₁-adrenoreceptora, tokom terapije
tamsulosinom može doći do sniženja krvnog pritiska, što u rijetkim
slučajevima može uzrokovati sinkopu. Ako pacijent osjeti prve znake
ortostatske hipotenzije (vrtoglavica, slabost), potrebno je da sjedne
ili legne dok ovi simptomi ne nestanu.
Pacijente treba pregledati prije započinjanja terapije tamsulosinom da
bi se isključilo prisustvo drugih stanja koja mogu dovesti do simptoma
sličnih simptomima BHP. Potrebno je izvršiti digitalni rektalni pregled
prostate i, ako je potrebno, odrediti vrijednosti specifičnog antigena
prostate (PSA) prije započinjanja terapije, i redovno tokom terapije.
Terapiju pacijenata sa teškom renalnom insuficijencijom (klirens
kreatinina ˂ 10 ml/min) treba sprovoditi s velikim oprezom, jer nema
podataka o liječenju ovakvih pacijenata.
Postoje izvještaji o razvoju intraoperativnog floppy iris sindroma
(IFIS, jednog oblika sindroma malih zjenica) koji je zabilježen tokom
operacije katarakte i glaukoma kod pacijenata koji su na terapiji ili su
prethodno liječeni tamsulosinom. IFIS može povećati rizik od
komplikacija na oku tokom i nakon operacije.
Prekid liječenja tamsulosinom 1 – 2 nedjelje prije operacije katarakte
ili glaukoma se teoretski smatra povoljnim, međutim, korist od prekida
terapije prije operacije još uvijek nije utvrđen. Pojava IFIS sindroma
prijavljena je i kod pacijenata koji su prestali sa primjenom
tamsulosina na duži period prije navedenih operacija.
Započinjanje terapije tamsulosinom se ne preporučuje kod pacijenata koji
imaju zakazanu operaciju katarakte ili glaukoma.
Tokom preoperativne pripreme, hirurg koji će obaviti operaciju katarakte
ili glaukoma i oftalmološki tim treba da vode računa o tome da li je
pacijent, koji je na programu operacije katarakte ili glaukoma, na
terapiji ili je bio na terapiji tamsulosinom, kako bi mogli da preduzmu
odgovarajuće mjere predostrožnosti ukoliko dođe do pojave IFIS sindroma
tokom operacije.
Tamsulosin ne treba primjenjivati istovremeno sa snažnim inhibitorima
CYP3A4 kod pacijenata sa fenotipom sporih metabolizera CYP2D6.
Tamsulosin treba primjenjivati sa oprezom u kombinaciji sa snažnim i
umjerenim inhibitorima CYP3A4 (vidjeti dio 4.5).
Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po kapsuli, tj.
zanemarljive količine natrijuma
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Ispitivanja interakcija su sprovedena samo kod odraslih.
Tokom istovremene terapije tamsulosinom sa atenololom, enalaprilom ili
teofilinom, nije bilo prijavljenih interakcija.
Kada se tamsulosin daje sa cimetidinom dolazi do povišenja koncentracije
tamsulosina u plazmi, dok se kod istovremene primjene sa furosemidom
smanjuje koncentracija tamsulosina u plazmi, ali kako vrijednosti ostaju
u okviru normalnih, nije potrebna promjena u doziranju.
U in vitro uslovima diazepam, propranolol, trihlormetiazid, hlormadinon,
amitriptilin, diklofenak, glibenklamid, simvastatin, varfarin ne
mijenjaju koncentraciju slobodnog tamsulosina u plazmi. Takođe,
tamsulosin ne utiče na nivo diazepama, propranolola, trihlormetiazida i
hlormadinona. Međutim, diklofenak i varfarin mogu povećati brzinu
eliminacije tamsulosina.
Istovremena primjena sa snažnim CYP3A4 inhibitorima može dovesti do
povećane izloženosti tamsulosinu. Tokom istovremene terapije sa
ketokonazolom (snažnim inhibitorom CYP3A4) dolazi do povećanja
vrijednosti PIK-a i C_(max) tamsulosina za faktor 2.8, odnosno 2.2.
Tamsulosin ne treba primjenjivati istovremeno sa snažnim inhibitorima
CYP3A4 kod pacijenata sa fenotipom sporih metabolizera CYP2D6.
Tamsulosin treba primjenjivati sa oprezom u kombinaciji sa snažnim i
umjerenim inhibitorima CYP3A4.
Tokom istovremene primjene tamsulosina i paroksetina (snažan inhibitor
CYP2D6) dolazi do povećanja vrijednosti PIK-a i C_(max) tamsulosina za
faktor 1,3, odnosno 1,6, ali se ovo povećanje ne smatra klinički
značajnim.
Kod istovremene primjene sa drugim antagonistima α₁-adrenoreceptora može
doći do hipotenzivnih efekata.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Lijek Tamsol je indikovan samo za primjenu kod muškaraca.
Primijećeni su poremećaji ejakulacije u kratkotrajnim i dugotrajnim
kliničkim ispitivanjima sa tamsulosinom. Nakon stavljanja lijeka u
promet primijećeni su slučajevi poremećaja ejakulacije, retrogradne
ejakulacije i nemogućnosti ejakulacije.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Ispitivanja o uticaju tamsulosina na sposobnost upravljanja vozilima i
rukovanje mašinama nijesu sprovedena. Ipak, potrebno je pacijentima
skrenuti pažnju na moguću pojavu vrtoglavice.
4.8. Neželjena dejstva
Neželjena dejstva koja se mogu javiti tokom terapije tamsulosinom su
predstavljena po učestalosti javljanja:
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| MedDRA | Često | Povremeno | Rijetko | Veoma rijetko | Nepoznato (ne |
| klasifikacija | | | | (<1/10 000) | može se |
| sistema organa | (>1/100, | (>1/1 000, | (>1/10 | | procijeniti na |
| | <1/10) | <1/100) | 000, <1/1 | | osnovu |
| | | | 000) | | dostupnih |
| | | | | | podataka) |
+====================+=============+===============+===========+=====================+================+
| Poremećaji nervnog | vrtoglavica | glavobolja | sinkopa | | |
| sistema | (1,3%) | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Poremećaji oka | | | | | zamućen vid |
| | | | | | |
| | | | | | oštećenje vida |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Kardiološki | | palpitacije | | | |
| poremećaji | | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Vaskularni | | ortostatska | | | |
| poremećaji | | hipotenzija | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Respiratorni, | | rinitis | | | epistaksa |
| torakalni i | | | | | |
| medijastinalni | | | | | |
| poremećaji | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Gastrointestinalni | | konstipacija, | | | suva usta |
| poremećaji | | dijareja, | | | |
| | | mučnina, | | | |
| | | povraćanje | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Poremećaji kože i | | osip, svrab, | angioedem | Stevens-Johnson-ov | multiformni |
| potkožnog tkiva | | urtikarija | | sindrom | eritem |
| | | | | | |
| | | | | | eksfolijativni |
| | | | | | dermatitis |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Poremećaji | poremećaji | | | prijapizam | |
| reproduktivnog | ejakulacije | | | | |
| sistema | koji | | | | |
| | uključuju | | | | |
| | retrogradnu | | | | |
| | ejakulaciju | | | | |
| | i | | | | |
| | nemogućnost | | | | |
| | ejakulacije | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
| Opšti poremećaji i | | astenija | | | |
| poremećaji na | | | | | |
| mjestu primjene | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
+--------------------+-------------+---------------+-----------+---------------------+----------------+
Tokom postmarketinškog praćenja je uočeno da se tokom operacije
katarakte i glaukoma može javiti sindrom male zenice, poznat kao (eng.
Intraoperative Floppy Iris Syndrome (IFIS)) koji se povezuje sa
terapijom tamsulosinom (vidjeti dio 4.4).
Postmarketinško iskustvo: pored navedenih neželjenih dejstava, tokom
primjene tamsulosina su prijavljene i atrijalna fibrilacija, aritmija,
tahikardija i dispneja. Budući da su izvještaji o ovim spontano
prijavljenim reakcijama prikupljeni iz cijelog svijeta tokom
postmarketinškog praćenja, njihova učestalost i uloga tamsulosina u
njihovom nastanku nijesu do kraja utvrđeni.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Simptomi
Prilikom predoziranja tamsulosinom može doći do ozbiljnih hipotenzivnih
efekata. Ovi efekti uočeni su prilikom predoziranja različitim dozama
tamsulosina.
Terapija
Kada se razvije akutna hipotenzija nakon predoziranja treba dati
odgovarajuću terapiju u smislu održavanja kardiovaskularne funkcije.
Potrebno je normalizovati krvni pritisak i puls tako što se pacijent
stavlja u ležeći položaj. Ako ovo nije dovoljno, treba uključiti i
terapiju za povećanje volumena, plazma ekspandere, i ako je potrebno i
vazopresorne ljekove. Potrebno je pratiti renalnu funkciju i uključiti i
opšte suportivne mjere. Dijaliza u ovom slučaju nije od koristi, jer se
tamsulosin u velikoj mjeri vezuje za proteine plazme.
Mjere kao što je povraćanje, treba sprovesti da bi se smanjila
resorpcija lijeka.
Ako se radi o velikim količinama lijeka, treba primjeniti ispiranje
želuca i aktivni ugalj; a može se primjeniti i osmotski laksativ, kao
što je natrijum-sulfat.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Ljekovi za liječenje benigne hiperplazije
prostate; antagonist α₁-adrenoreceptora
ATC kod: G04CA02
Mehanizam djelovanja
Tamsulosin se selektivno i kompetitivno vezuje za postsinaptičke α₁
adrenoreceptore, prije svega za podtip α _(1A) i α_(1D) , što
prouzrokuje opuštanje glatkih mišića prostate i uretre.
Farmakodinamski efekat
Tamsulosin povećava stopu maksimalnog protoka urina. Opuštanjem glatkih
mišića prostate i uretre, smanjuje opstrukciju u prostati i tako
olakšava mokrenje.
Takođe, ublažava iritirajuće i opstruktivne simptome zadržavanja
mokraće, pri čemu nestabilnost bešike igra važnu ulogu.
Efekti na simptome zadržavanja mokraće i poremećaje mokrenja ostaju isti
i tokom dugotrajne upotrebe lijeka. Potreba za hirurškom intervencijom
ili kateterizacijom se značajno odlaže.
α₁- blokatori mogu sniziti krvni pritisak smanjenjem perifernog otpora.
Tokom studija sa tamsulosinom nije zabilježeno klinički značajno
sniženje krvnog pritiska.
Pedijatrijska populacija
U dvostruko slijepoj, randomizovanoj, placebo kontrolisanoj studiji sa
različitim dozama tamsulosina učestvovalo je 161 dijete (uzrasta 2-16
godina) sa neuropatijom bešike. Ispitivane su tri doze tamsulosina
(niska [0.001- 0.002 mg/kg], srednja [0.002 - 0.004 mg/kg], i visoka
[0.004 - 0.008 mg/kg]) ili placebo. Primarni parametar praćenja je bio
da se utvrdi broj pacijenata kod kojih je snižen pritisak pri početnom
odlaženju mokraće kod nevoljne kontrakcije detruzora (LPP, eng. leak
point pressure) na <40 cm H₂O na osnovu dva mjerenja obavljena istog
dana. Sekundarni parametri praćenja su bili brojčane i procentualne
promjene pritiska pri početnom odlaženju mokraće kod nevoljne
kontrakcije detruzora, poboljšanje ili stabilizacija hidronefroze ili
hidrouretera i promjene u zapremini urina mjerene kateterizacijom i u
broju mokrenja tokom kateterizacije, zabilježenim u dnevnicima vođenja.
Nije zabilježena statistički značajna razlika ni u primarnim ni u
sekundarnim ishodima u placebo grupi i grupama koje su primale bilo koju
od 3 različite doze tamsulosina. Takođe nije zabilježen dozno zavisan
odgovor ni pri jednoj od primijenjenih doza tamulosina.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Tamsulosin se resorbuje u crijevima i gotovo je potpuno bioraspoloživ.
Resorpcija se smanjuje neposredno nakon obroka.
Ujednačenost resorpcije može biti obezbijeđena tako što se tamsulosin
uzima uvijek nakon istog obroka.
Tamsulosin pokazuje linearnu kinetiku.
Nakon pojedinačne doze lijeka uzetog nakon obroka, maksimalna
koncentracija u plazmi se postiže nakon 6 sati. U ravotežnom stanju koje
se postiže nakon pet dana višekratnog doziranja, C_(max) je otprilike za
dvije trećine veća nego kod pojedinačne primjene. Iako je ovo
ustanovljeno samo kod starijih pacijenata, isti rezultati se mogu
očekivati i kod mlađih pacijenata
Postoje značajne individualne razlike u koncentracijama lijeka u plazmi
među pacijentima nakon pojedinačne i višestruke doze.
Distribucija
Kod ljudi, više od 99% tamsulosina se vezuje za proteine plazme, volumen
distribucije je mali (oko 0,2 l/kg).
Biotransformacija
Tamsulosin ima slab efekat prvog prolaza kroz jetru i sporo se
metaboliše. Većina unijetog tamsulosina se nalazi u plazmi u obliku
neizmijenjenog lijeka. Metaboliše se u jetri.
U eksperimentima vršenim na pacovima primijećena je slaba indukcija
mikrozomalnih enzima jetre pod uticajem tamsulosina.
In vitro rezultati sugerišu da CYP3A4, kao i CYP2D6 učestvuju u
metabolizmu, sa mogućim minimalnim uticajem na metabolizam tamsulosina
od strane drugih CYP izoenzima. Inhibicija CYP3A4 i CYP2D6 enzima
uključenih u metabolizam ljekova može dovesti do povećane izloženosti
tamsulosinu (vidjeti dijelove 4.4 i 4.5).
Nijedan metabolit nije aktivniji od aktivne supstance.
Eliminacija
Tamsulosin i njegovi metaboliti se uglavnom eliminišu urinom, pri čemu
se 9% doze izlučuje u nepromijenjenom obliku. Nakon pojedinačne doze
lijeka i postizanja ravnotežnog stanja, poluvrijeme eliminacije lijeka
iznosi od 10 do 13 sati.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
Studije toksičnosti nakon pojedinačne i ponovljene doze su rađene na
miševima, pacovima i psima. Pored toga postoje i studije reproduktivne
toksičnosti na pacovima i ispitivanja kancerogenosti na miševima i
pacovima i in vivo i in vitro genotoksičnosti.
Profil toksičnosti tamsulosina pri visokim dozama je u saglasnosti sa
poznatim farmakološkim djelovanjem α₁–adrenergičnih antagonista.
Pri veoma visokim dozama lijeka, EKG kod pasa je bio promijenjen. Ove
promjene nijesu okarakterisane kao klinički značajne. Tamsulosin nije
pokazao genotoksično djelovanje.
Pri primjeni tamsulosina primijećena je povećana incidenca
proliferativnih promjena na mlječnim žlijezdama ženki pacova i miševa.
Smatra se da je to vjerovatno posljedica hiperprolaktinemije i, s
obzirom na to da se javlja samo pri jako visokim dozama, ne smatra se
klinički značajnim.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci (ekscipijenasa)
Sastav peleta: celuloza, mikrokristalna; metakrilna kiselina -
etilakrilat kopolimer (1:1) disperzija 30%; polisorbat 80; natrijum
laurilsulfat; trietil citrat; talk; voda, prečišćena.
Sastav tijela kapsule: želatin; titan dioksid (E171); gvožđe (III)
oksid, crveni (E172); gvožđe (III) oksid, žuti (E172);
Sastav kape kapsule: želatin; titan dioksid (E171); indigo karmin (FD&C
Blue 2); gvožđe (III) oksid, crni (E172); gvožđe (III) oksid, žuti
(E172).
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok upotrebe
3 godine.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Čuvati u originalnom pakovanju.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je blister (PVC/PVDC/Alu ili PVC/PE/PVDC/Alu) sa 10
kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrdih.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi tri
blistera sa po 10 kapsula sa
produženim oslobađanjem, tvrdih (ukupno 30 kapsula sa produženim
oslobađanjem, tvrdih) i Uputstvo za lijek.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Neupotrijebljeni lijek ili ostatak lijeka se odlaže i uništava u skladu
sa važećim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
PharmaSwiss - Montenegro, Pharmaswiss d.o.o Beograd, dio stranog društva
u Podgorici
Rimski trg 16, Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
2030/22/3595 - 8432
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Datum prve dozvole: 21.12.2012. godine
Datum poslednje obnove dozvole: 06.12.2022. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Decembar, 2022. godine