Pulmicort uputstvo za upotrebu
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA
l. NAZIV LIJEKA
Pulmicort Turbuhaler , prašak za inhalaciju, 200 mikrograma/doza
INN: budesonid
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna doza sadrži: 200 mikrograma budesonida ili 400 mikrograma
budesonida. Nema dodatih pomoćnih supstanci.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Prašak za inhalaciju.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Preporučuje se pacijentima sa bronhijalnom astmom.
4.2. Doziranje i način primjene
Pulmicort Turbuhaler namijenjen je za oralnu inhalaciju.
Kada pacijent prelazi sa drugih inhalatora na Pulmicort Turbuhaler
doziranje treba individualizovati, bez obzira da li se dozira jednom ili
dva puta dnevno. U obzir treba uzeti sam lijek, kao i način oslobađanja.
Podijeljene doze (dva puta dnevno)
Doziranje je individualno.
Za održavanje efekta mora se ustanoviti najniža terapijski efikasna
doza.
Odrasli (uključujući starije) i djecu stariju od 12 godina: Pri
započinjanju terapije tokom perioda teške astme i tokom smanjivanja ili
prekida terapije oralnim kortikosteroidima, doza za odrasle treba da
bude 200-1600 mikrograma dnevno, u podijeljenim dozama.
Kod manje teških slučajeva i djece starije od 12 godina, 200-800 mcg
dnevno u podijeljenim dozama. Tokom perioda teških astmatskih napada,
dnevna doza može da se poveća do 1600 mcg u podijeljenim dozama.
Djeca 5- 12 godina: 200-800 mcg dnevno, u podijeljenim dozama. Tokom
perioda teških astmatskih napada, dnevna doza može da se poveća do 800
mcg.
Doziranje jednom dnevno
Doziranje je individualno.
Za održavanje efekta mora se ustanoviti najniža terapijski efikasna
doza.
Odrasli (uključujući starije) i djecu stariju od 12 godina: 200-400 mcg
kod pacijenata sa blagom i umjerenom astmom, koji prethodno nijesu bili
na terapiji inhalacionim kortikosteroidima.
Može se primijeniti do 800 mcg, kod pacijenata sa blagom i umjerenom
astmom koji su već na terapiji
inhalacionim kortikosteroidima (budesonid, beklometazon dipropionat),
dva puta dnevno.
Djeca 5-12 godina: 200-400 mcg se može koristiti kod djece sa blagom i
umjerenom astmom koja nijesu bila na terapiji inhalacionim
kortikosteroidima ili su bila na terapiji inhalacionim steroidima
(budesonid, beklometazon dipropionat), dva puta dnevno.
Pacijent treba da pređe na doziranje jednom dnevno, koristeći dozu koja
je ekvivalentna ukupnoj dnevnoj dozi; lijek i način primjene treba
razmotriti. Dozu treba smanjiti na minimalnu dozu koja je potrebna za
kontrolu astme.
Pacijent treba dnevnu dozu da uzme uveče. Veoma je važno da se doza
lijeka uzima u isto vrijeme, svake večeri.
Nema dovoljno podataka da bi se pacijentima preporučio prelazak sa
novijih inhalacionih steroida na Pulmicort Turbuhaler jednom dnevno.
Pacijente, naročito one koji uzimaju terapiju jednom dnevno, treba
savjetovati da ako im se pogorša astma (npr. povećanje upotrebe
bronhodilatatora ili perzistentni respiratorni simptomi), uzmu duplu
dozu steroida, tako što će isu dozu uzimati dva puta dnevno, te je
takođe potrebno da se odmah jave ljekaru.
Kod pacijenata gdje je potreban povećan terapeutski efekat, preporučuje
se povećana doza lijeka zbog manjeg rizika od sistemskih efekata nego
što je slučaj sa kombinovanom terapijom oralnim glukokortikoidima.
Pacijenti koji su na terapiji oralnim glukokortikosteroidima
Terapija astme lijekom Pulmicort Turbuhaler može zahtijevati zamjenu ili
značajno smanjenje doze oralnih glukokortikosteroida za održavanje astme
pod kontrolom. Kada se započne prelazak sa oralnih kortikosteroida na
lijek Pulmicort Turbuhaler pacijent treba da se nalazi u relativno
stabilnoj fazi. Tada se daje visoka doza Pulmicort Turbuhaler u
kombinaciji sa prethodno korištenim oralnim kortikosteroidom tokom 10
dana. Nakon toga, doza oralnog kortikostroida se postepeno smanjuje
(npr. 2.5 miligrama prednozolona ili ekvivalenta mesečno) do najniže
moguće doze. U mnogim slučajevima moguće je u potpunosti zamjeniti
oralni kortikosteroid Pulmicort Turbuhalerom. Za dodatne informacije o
povlačenju sa oralnih kortikosterioda vidjeti poglavlje 4.4.
Pacijente ttreba svatovati da profilaktičku terapiju uzimaju redovno,
čak i kada nemaju simptome. Kratko
djelujuci inhalacioni bronhodilatatori trebaju biti na raspolaganju za
ublažavanje akutnih simptoma astme.
Uputstvo za pravilno korišcenje lijeka Pulmicort Turbuhaler
Vrlo je važno da se Pulmicort Turbuhaler pravilno koristi. Pulmicort
Turbuhaler pacijent udiše kroz otvor za usta, supstanca, zajedno sa
udahnutim vazduhom ulazi u disajne puteve.
Napomena: Važno je dati uputstvo pacijentu da:
• pažljvo pročita uputstvo za pacijente, koje se nalazi u pakovanju
• snažno i duboko da udahne kroz otvor za usta, da bi optimalna doza
lijeka ušla u pluća
• nikada ne izdiše kroz otvor za usta
• da ispere usta vodom ili da neposredno nakon upotrebe opera zube da bi
smanjio vjerovatnoću razvoja orofaringealne kandidijaze
S obzirom da je doza koja se unosi mala, pacijent neće uvijek osjetiti
lijek.
Uputstvo za pravilno korišcenje lijeka Pulmicort Turbuhaler
Vrlo je važno da se Pulmicort Turbuhaler pravilno koristi. Detaljan opis
redosljeda postupaka upotrebe Turbuhaler priložen je uz svako
pojedinačno pakovanje lijeka.
4.3. Kontraindikacije
Poznata preosjetljivost (alergija) na budesonid.
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Poseban oprez je neophodan kod pacijenata koji u anamnezi imaju podatak
o liječenoj tuberkulozi, gljivicnim i virusnim infekcijama disajnih
puteva.
Pacijenti koji nijesu na kortikosteridima: Terapijsko dejstvo se postiže
u toku 10 dana. Kod pacijenata sa obilnom bronhijalnom sekrecijom, može
se inicijalno primijeniti dodatno kratko davanje (oko 2 nedjelje)
peroralnih kortikosteroida.
Pacijenti kojima se primjenjuju kortikosteridi: Kada sa peroralnih
kortikosteroida pacijent prvi put prelazi na inhalacioni oblik
-Pulmicort Turbuhaler treba da bude u stanju relativno stabilno
kontrolisane astme. Visoka doza Pulmicort Turbuhalera se tada
primjenjuje u kombinaciji sa prethodno ordiniranom dozom peroralnog
kortikosteroida i to oko 10 dana.
Nakon tog perioda, doza oralnog kortikosteroida treba da se postepeno
smanjuje (npr. 2,5 mg prednizolona svakog mjeseca ili nekog drugog
ekvivalentnog lijeka) do najniže mogućeg nivoa. Kod mnogih pacijenata,
moguće je potpuno supstituisati oralne kortikosteroide sa lijekom
Pulmicort Turbuhaler.
Tokom prelaska sa peroralnih kortikosteroida na Pulmicort Turbuhaler,
javlja se generalno niže sistemsko djelovanje peroralnih
kortikosteroida, što može da prouzrokuje pojavu alergijskih simptoma ili
simptoma artritisa, kao što su npr. rinitis, ekcem, bolovi u mišicima i
zglobovima. Simptomatska terapija se mora primijeniti za ova stanja.
Tokom prestajanja terapije oralnim steroidima, pacijenti se mogu
osjećati loše iako je došlo do poboljšanja respiratorne funkcije.
Pacijente treba ohrabriti da nastave sa Pulmicort Turbuhaler terapijom,
za vreme povlačenja sa oralnih kortikosteroida, osim u slučaju da je
klinička slika takva da je neophodan prekid terapije. U rijetkim
slučajevima treba posumnjati na nedovoljno efikasnu terapiju
glukokortikosteroidima, ako se javljaju simptomi kao što su umor,
glavobolja, mučnina i povraćanje. U ovakvim slučajevima ponekad je
privremeno neophodno povećati dozu peroralnih glukokortikosteroida.
Inhalacioni put primjene lijekova, pa i budesonida, sadrži rizik pojave
paradoksalne bronhokonstrikcije sa povećanjem zviždanja u plućima
neposredno nakon primjene lijeka. U slučaju ozbiljnije reakcije,
terapiju treba razmotriti i ako je neophodno primijeniti alternativnu
terapiju.
Kod pacijenata koji su bili duži period na terapiji peroralnim
kortikosteroidima postoji rizik za ispoljavanje hipofunkcije nadbubrega.
Poboljšanje njihovog stanja poslije ukidanja peroralne terapije
kortikosteroidima može potrajati, pa samim tim i rizik od hipofunkcije
nadbubrega pri prelasku na inhalacionu terapiju. U ovakvim okolnostima,
preporučuje se redovno praćenje funkcije nadbubrega (HPA).
Kod akutnog napada astme može biti neophodno povećanje doze lijeka
Pulmicort Turbuhaler ili primjena dodatne kratkotrajne terapije sa
peroralnim kortikosteroidom i/ili nekim antibiotikom ukoliko je prisutna
i neka infekcija. Pacijenta treba savjetovati da u stanju akutnog napada
astme koristi kratkodjelujući inhalacioni bronhodilatator za oslobađanje
prvih simptoma napada.
Ako pacijentu nije bolje poslije primjene kratkodjelujućeg
bronhodilatatora ili je potrebna primjena većeg broja doza (inhalacija)
nego što je propisano neophodno je da potraži medicinsku pomoć. U ovim
situacijama treba razmotriti potrebu za povećanjem regularne terapije
npr. povećanje doze inhaliranog budesonida ili je potrebna dodatna
terapija dugodjelujućim beta agonistima ili peroralnim
kortikosteroidima.
Produžena terapija visokim dozama inhalacionih glukokortikoida , posebno
većim od preporučene doze, mogu dovesti do klinički značajne adrenalne
supresije. Treba razmotriti uvođenje dodatne terapije sistemskim
glukokortikoidima tokom perioda stresa ili hiruških zahvata. Ovim
pacijentima treba savetovati da nose sa sobom karticu sa upozorenejm da
im je potrebna terapija glukokortikoidima. Odluku o prestanku terapije
sistemskim glukokortikoidima ili Pulmicort Turbuhaler na treba donositi
ishitreno.
Do sistemskog delovanja može doći prilikom inhalacione terapije bilo
kojim glukokortikoidom, posebno ukoliko su propisivane visoke doze tokom
dužeg perioda. Moguće sistemsko delovanje uključuje Kušingov sindrom,
Kušingoidne crte, adrenalnu supresiju, usporeni rast kod dece i
adolescenata, smanjenje gustine kostiju, kataraktu i glaukom.
Zato je važno da se doza inhalacionih glukokortikoida titrira do najniže
doze kojom se postiže efektivna kontrola astme.
Uticaj na rast
Preporučuje se kontinurano praćenje dinamike rasta djece i adolescenata
koji u terapiji dugo koriste inhalacione kortikosteroide. Ukoliko je
rast usporen treba izvršiti reevaluaciju terapije sa ciljem smanjenja
inhalacionih kortikosteroida do najniže doze kojom se postiže efektivna
kontrola astme. Sve prednosti vezane za upotrebu kortikosteroida u
dječijem uzrastu moraju se analizirati u svijetlu mogućeg rizika za
nastanak poremećaja rasta. Pored toga, treba razmotriti i mogućnost
upućivanja pacijenta pulmologu specijalisti za pedijatrijsku populaciju.
Smanjena funkcija jetre može da utiče na smanjenu mogućnost eliminacije
glukokortikosteroida. Pri intravenskoj primjeni budesonida, plazma
klirens je bio sličan kod zdravih dobrovoljaca i kod pacijenata sa
cirozom jetre. Posle peroralne primjene lijeka, kod pacijenata sa
kompromitovanom funkcijom jetre povećana je sistemska bioraspoloživost
budesonida, zbog umanjenog efekta tzv. prvog prolaza kroz jetru, odnosno
smanjene metaboličke funkcije jetre. Klinička relevantnost ovih
podataka, na uticaj terapije sa lijekom Pulmicort Turbuhaler, nije
potvrđena pošto nema podataka sa inhalacionom primjenom budesonida.
Međutim, u ovakvim slučajevima može se očekivati povećanje koncentracije
lijeka u plazmi, a samim tim i povećan rizik od sistemskih neželjenih
reakcija.
Podaci dobijeni iz in viva studija govore da treba izbjegavati
istovremenu terapiju budesonida sa ketokonazolom i itrakonazolom (
poznati inhibitori aktivnosti enzima CYP3A4 u jetri i intestinalnoj
mukozi povećavaju stepen sistemske izloženosti budesonidu. Treba
izbegavati stovremenu terapiju ketokonazolom i itrakonazolom ili drugim
jakim inhibitorima enzima CYP3A4, vidjeti poglavlje 4.5.). U slučaju da
je kombinovana terapija neophodna, mora se nastojati da interval izmedu
davanja pojedinačnih doza ovih lijekova bude što duži. Takođe, treba
razmotriti i smanjenje doze budesonida.
Metabolizam budesonida primarno se odvija putem CYP3A4, koji je jedan od
enzima citohroma P450. Inhibitori ovog enzima, npr. ketokonazol i
itrakonazol mogu dovesti do povećane sistemske izloženosti budesonidu
(vidjeti poglavlja 4.4 Posebna upozorenja i mere opreza i 5.2
Farmakokinetički podaci)
Drugi lijekovi koji snažno inhibiraju aktivnost enzima CYP3A4, poput
itrakonazola, takođe značajno povećavaju koncentracije budesonida u
krvi.
4.6. Primjena u periodu trudnoće i dojenja
Trudnoća
Podaci prikupljeni u gotovo 2000 trudnih žena, koje su tokom trudnoće
koristile budesonid, ne sugerišu da kod njih postoji veći rizik za
pojavu malformacija ploda. Ispitivanja kod laboratorijskih životinja
dokumentovala su, pak, da glikokortikosteroidi mogu izazvati
malformacije (vidjeti 5.3), ali se, pri uobičajenim terapijskim dozama,
ovi podaci ne mogu smatrati relevantnim pri upotrebi lijeka u humanoj
medicini. Međutim, terapiju inhalacionim budesonidom treba redovno
reevaluirati i održavati na najmanjoj efektivnoj dozi.
Tokom primjene budesonida u trudnoći mora se razmotriti odnos koristi za
majku naspram rizika za fetus. Treba dati prednost inhalacionim
glukokortikoidima u odnosu na oralne glukokortikoide zbog manjih
sistemskih efekata koje pokazuju pri dozama neophodnim za ostvarivanje
sličnog pulmonalnog odgovora.
Laktacija
Budesonid se izlučuje u mleko. Međutim, ne očekuje se djelovanje na bebu
koja doji pri terapijskim dozama lijeka Pulmicort Turbuhaler.
4.7. Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim
vozilom i rukovanja mašinama
Budesonid ne utiče na sposobnost upravljanja motornim vozilima i
rukovanja opasnim mašinama.
4.8. Neželjena dejstva
Prema kliničkim ispitivanjima, literaturnim podacima i postmarketinškom
praćenju lijeka, pri primjeni budesonida mogu se pojaviti sljedeće
neželjene reakcije na lijek:
+----------------+-----------------------------------------------------+
| Česta | - blaga iritacija ždrijela |
| | |
| (> 1/100 ,< | - kandidijaza usne šupljine i ždrijela |
| 1/10) | |
| | - promuklost |
| | |
| | - kašalj |
+----------------+-----------------------------------------------------+
| Rijetka | - nervoza, uznemirenost, depresija, poremećaji |
| | ponašanja |
| (> 1/10000, < | |
| 1/1 000) | - trenutne ili odložene reakcije hipersenzitivnosti |
| | uključujući raš, kontaktni dermatitis, |
| | urtikariju, angioedem, bronhospazam i |
| | anafiklaktičku reakciju |
| | |
| | - modrice na koži |
| | |
| | - disfonija |
| | |
| | - promuklost* |
+----------------+-----------------------------------------------------+
*rijetko kod dece
Kada se kortikosteroidi primjenjuju inhalacionim putem može doći do
pojave kandidijaze orofarinksa, pa je neophodno da pacijent, poslije
svake primjene lijeka, ispere usta vodom i tako smanji rizik za razvoj
kandidijaze u ustima i ždrijelu.
Pri primjeni kortikosteroidnih lijekova putem inhalacija, pa i
budesonida, može se pojaviti paradoksalna bronhokonstrikcija (vidjeti
poglavlje 4.4).
Mogućnost da se ispolje sistemski efekti, posebno pri dugotrajnoj
primjeni visokih doza inhalacionih
kortikosteroida, je znatno manja nego pri primjeni peroralnih
kortikosteroida. Sistemskim djelovanjem smatra se moguća pojava
hipofunkcije nadbubrežnih žlijezda, nastanak poremećaja rasta kod djece
i adolescenata, smanjenje gustine kostiju, katarakta i glaukom. Pojava
sistemskih neželjenih reakcija vjerovatno zavisi od primijenjene doze
lijeka, dužine trajanja terapije (ekspozicije), prethodne terapije
kortikosteroidima ili drugim konkomitentnim lijekovima, kao i
individualne preosjetljivosti na lijek.
4.9. Predoziranje
Jedino neželjeno dejstvo koje se javlja kao posljedica inhalacije velike
količine lijeka tokom kratkog perioda je supresija osovine
hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Nijesu potrebne nikakve hitne
mjere. Terapija astme lijekom Pulmicort Turbuhaler treba da se nastavi
prema preporučenim dozama.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
[]
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Inhalacioni lijekovi kod opstruktivnih bolesti
disajnih puteva.
ATC kod: R03BA02
Budesonid je glikokortikosteroid sa snažnim, lokalnim antizapaljenskim
djelovanjem, sa manjom incidencom i ozbiljnošću neželejnih efekata od
onih koji se mogu uočiti kod oralnih kortikosteroda.
Površinsko anti-inflamatorno djelovanje:
Mehanizam kojim glikokortikosteroidi terapijski djeluju kod bronhijalne
astme nije u potpunosti proučen. Antizapaljenski efekt, u čijoj osnovi
je inhibicija oslobađanja medijatora zapaljenske reakcije i prekidanje
imunoloških reakcija koje pokreću citokini, nesporno je značajan.
U klinickoj studiji kod astmatičara, u kojoj je poređen oralni
budesonid, u dozama proračunatim da imaju sličnu sistemsku
bioraspoloživost, pokazana je statistički značajna efikasnost
inhalacionog ali ne oralnog budesonida u poređenju sa palcebom.
Terapeutski efekat konvencionalnih doza inhalacionog budesonida se može
objasniti direktnim dejstvom na respiratorni trakt.
U studiji provokacije prethodna terapija budesonidom tokom 4 nedelje
pokazala je smanjenje bronhijalne konstrikcije, kako kod trenutnih ,
tako i kod odloženih astmatičnih reakcija.
Početak djelovanja
Nakon jedne doze inhalacionog budesonida (prašak za inhalaciju),
poboljšanje plućne funkcije se postiže nakon nekoliko sati. Nakon
terapeutske doze inhalacionog budesonida (prašak za inhalaciju),
poboljšanje plućne funkcije se očekuje 2 dana nakon početka terapije,
premda se maksimalni efekat postiže nakon 4 nedjelje.
Reakcije disajnih puteva
Budesonid smanjuje reakciju disajnih puteva na histamin i metaholin kod
preosjetljivih pacijenata.
Astma izazvana fizičkim naporom
Terapija inhalacionim budesonidom se efikasno koristi za prevenciju
astme izazvane vježbanjem.
Rast
Ograničeni su podaci u dugotrajnim studijama koji pokazuju da su djeca i
adolescenti koji su bili na terapiji inhalacionim budesonidom, na kraju
dosegli svoju ciljanu visinu. Međutim, primijećeno je smanjenje rasta
(približno l cm). Ovo smanjenje se javljalo u prvim godinama terapije
(vidjeti poglavlje 4.4).
Pedijatrijska populacija
Ispitivanja slit-lampom sprovedena su na 157 djece (starosti od 5 do 16
godina), primjenjena je prosečna dnevna doza od 504 mikrograma u priodu
3-6 godina. Poređenja su vršena sa111 djece odgovarajuće starosti koja
boluju od astme. Inhalacija budesonida nije dovedena u vezu sa povećanim
javljanjem subkapsularne katarakte.
Uticaj na koncentraciju kortizola u plazmi
Kod zdravih doborovoljaca ustanovljena je direktna veza između
primijenjene doze lijeka Pulmicort Turbuhaler i koncentracije kortizola
u krvi i urinu. Na bazi rezultata ACTH testa zaključeno je da je uticaj
budesonida na funkciju nadbubrežnih žlijezda, kada se koristi u
preporučenim dozama, manji nego kada se primjenjuje 10 mg prednizona.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Posle oralne inhalacije lijeka Pulmicort Turbuhaler, maksimalna
koncentacija budesonida u plazmi (0.4 nmol/L posle doze od 800
mikrograma) postiže se posle 30 minuta. Makcimalna koncentarcija u
plazmi i površina ispod krive povećava se linearno sa povećanjem doze,
ali su malo povećani (20-30%) posle ponovljenog doziranja (tokom 3
nedelje), nego posle jedne doze. Deponovanje u plućima kod zdravih
subjekata procijenjeno je na 34% ±10 izmjerene doze (aritmetićka sredina
± SD) dok se 22% zadržalo na otvoru za usta, a ostatak (oko 45% izmerene
doze) je progutan.
Maksimalne koncentracije nakon inhalacije l mg budesonida je otprilike
3.5 nmol/L, i dostiže se nakon 20 minuta.
Distribucija
Volumen distribucije iznosi približno 3 litra/kg. Prosečno vezivanje za
proteine plazme iznosi 85- 90%
Biotransformacija
Oko 90% resorbovane doze budesonida metaboliše se u fazi "prvog prolaza"
kroz jetru u metabolite koji posjeduju izuzetno nisku
glikokortikosteroidnu aktivnost. Primjera radi, glikokortikosteroidni
potencijal glavnih metabolita budesonida, 6-beta-hidroksibudesonida i
16-alfa hidroksiprednizolona, predstavlja manje od 1% aktivnosti
polaznog jedinjenja. Metabolizam budesonida primarno se odvija preko
enzima CYP3A4 iz familije citohroma P450.
Izlučivanje
Metaboliti budesonida izlučuju se kao takvi ili u vidu konjugata
uglavnom preko bubrega. U urinu nije detektovan nepromijenjeni
budesonid. Budesonid ima visok sistemski klirens (približno 1.2 L/min)
kod zdravih odraslih osoba, a terminalno poluvreme eliminacije
budesonida posle intravenskog doziranja iznosi prosečno 2-3 sata.
Linearnost
Kinetika budesonida proporcionalna je dozi pri klinički relevantnim
dozama.
U studiji, u kojoj su pacijenti istovremeno uzimali 100 mg ketokonazla,
dva puta dnevno, primijećeno je
povećanje koncentracije oralnog budesonida (jedna doza od 10 mg) u
proseku 7.8 puta. Informacije o ovoj interakciji nedostaju za
inhalacioni budesonid, ali povećanje koncentracije u plazmi treba
očekivati.
Podaci o pedijatrijskoj bezbednosti
Budesonid ima sistemski klirens od približno 0.5 L/min kod djece koja
boluju od astme starosti približno 4-6 godina. Po kilogramu telesne
težine djeca imaju klirens koji iznosi približno 50% više nego kod
odraslih. Terminalno poluvreme budesonida posle inhalacije kod djece
koja boluju od astme iznosi približno 2.3 sata, što je približno isto
kao kod zdravih odraslih osoba. Kod djece koja boluju od astme terapija
Pulmicort Turbuhalerom (800 mikrograma u pojedinačnoj dozi), plazma
koncentracija dostiže C_(max) (4.85 nmol/L) 13.8 minuta posle
inhalacije, a zatim se ubrzano smanjuje; PIK je 10.3 nmol·h/L. Vrednost
PIK se generalno može uporediti sa vrednostima dobijenim kod odraslih
pri istoj dozi, međutim, C_(max) vrednosti kod djece pokazuju tendenciju
rasta. Zadržavanje u plućima kod djece (31% nominalne doze) je slično
onima izmjerenim kod odraslih (34% nominalne doze).
5.3. Pretklinicki podaci o bezbjednosti lijeka
Akutna toksičnost budesonida je mala i istog je reda i tipa kao i kod
ispitivanih referentnih glukokortikosteroida (beclometazon dipropionat,
fluocinolon acetonid).
Rezultati subakutnih i hroničnih studija toksičnosti su pokazali da su
sistemski efekti budesonida manje ozbiljni, ili slični nakon primjene
drugih glukokortikosteroida (npr. dobijanje u tjelesnoj masi i atrofija
limfnog tkiva i adrenalnog korteksa).
Povećana incidenca moždanog glioma kod mužjaka pacova, u studiji
karcinogenosti, nije mogla biti potvrđene u ponovljenoj studiji u kojoj
se incidenca nije razlikovla među grupama na aktivnoj terapiji
(budesonid, prednizolon, triamcinolon acetonid) i kontrolnih grupa.
Promjene u tkivu jetre (primarne hepatocelularne neoplazme), pronađene
kod mužjaka pacova u originalnoj studiji karcinogenosti, pronađene su i
u ponovljenoj studiji, kao ikod referentnih glukokortikosteroida. Ova
dejstva su vezana za receptore i predstavljaju klasni efekat.
Postojeća klinička iskustva ne pokazuju da budesonid, ni drugi steroidi,
indukuju razvoj moždanih glioma ili primarnih hepatocelularnih neoplazmi
kod ljudi.
Studije na životinjama su pokazale da kortikosteroidi kao što je
budesonid indukuju malformacije (rascep nepca, malformacije skeleta)
Međutim, ovi rezultati ne mogu se smatrati relevantnim za primjenu
propisanih doza lijeka kod ljudi.
Studije na životinjama su pokazale da prekomjerna doza prenatainih
glukokortikosteroida, povećava rizik
Intrauterio usprenja rasta, kardiovaskularnog oboljenja kod odraslih, i
trajne promjene u koncentraciji
steroidnih receptora, promjene u neurotransmiterima i ponašanju pri
dozama koje su niže od teratogenih.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista ekscipijenasa
Pulmicort Turbuhaler sadrži samo aktivnu supstancu budesonid. Ne sadrži
pomoćne supstance kao što su propelenti, lubrikansi, konzervansi ili
drugi aditivi .
6.2. Inkompatibilnost
Nema podataka.
6.3. Rok upotrebe
2 godine.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju
Čuvati na temperaturi ispod 30°C.
6.5. Priroda i sadržaj kontaktne ambalaže
Polietilenski kontejner sastavljen je od poklopca zavrnutog na osnovu. U
unutrašnjosti je inhalator čiji su osnovni delovi: usnik~~a~~, mehanizma
za doziranje i skladišta za aktivnu supstancu.
Svaki Turbuhaler sadrži desikator.
1 Turbuhaler sadrži 100 pojedinačnih doza. U jednoj kutiji nalazi se 1
inhalator.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka Nema posebnih zahtjeva.
Vidjeti poglavlje 4.2.
7. NOSILAC DOZVOLE
Glosarij d.o.o.
Vojislavljevića 76, 81000 Podgorica, Crna Gora
8. BROJ PRVE DOZVOLE I OBNOVE DOZVOLE
2030/12/98 - 467
9. DATUM PRVE DOZVOLE I DATUM OBNOVE DOZVOLE
17.07.2012. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Jul, 2012.
l. NAZIV LIJEKA
Pulmicort Turbuhaler , prašak za inhalaciju, 200 mikrograma/doza
INN: budesonid
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna doza sadrži: 200 mikrograma budesonida ili 400 mikrograma
budesonida. Nema dodatih pomoćnih supstanci.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Prašak za inhalaciju.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Preporučuje se pacijentima sa bronhijalnom astmom.
4.2. Doziranje i način primjene
Pulmicort Turbuhaler namijenjen je za oralnu inhalaciju.
Kada pacijent prelazi sa drugih inhalatora na Pulmicort Turbuhaler
doziranje treba individualizovati, bez obzira da li se dozira jednom ili
dva puta dnevno. U obzir treba uzeti sam lijek, kao i način oslobađanja.
Podijeljene doze (dva puta dnevno)
Doziranje je individualno.
Za održavanje efekta mora se ustanoviti najniža terapijski efikasna
doza.
Odrasli (uključujući starije) i djecu stariju od 12 godina: Pri
započinjanju terapije tokom perioda teške astme i tokom smanjivanja ili
prekida terapije oralnim kortikosteroidima, doza za odrasle treba da
bude 200-1600 mikrograma dnevno, u podijeljenim dozama.
Kod manje teških slučajeva i djece starije od 12 godina, 200-800 mcg
dnevno u podijeljenim dozama. Tokom perioda teških astmatskih napada,
dnevna doza može da se poveća do 1600 mcg u podijeljenim dozama.
Djeca 5- 12 godina: 200-800 mcg dnevno, u podijeljenim dozama. Tokom
perioda teških astmatskih napada, dnevna doza može da se poveća do 800
mcg.
Doziranje jednom dnevno
Doziranje je individualno.
Za održavanje efekta mora se ustanoviti najniža terapijski efikasna
doza.
Odrasli (uključujući starije) i djecu stariju od 12 godina: 200-400 mcg
kod pacijenata sa blagom i umjerenom astmom, koji prethodno nijesu bili
na terapiji inhalacionim kortikosteroidima.
Može se primijeniti do 800 mcg, kod pacijenata sa blagom i umjerenom
astmom koji su već na terapiji
inhalacionim kortikosteroidima (budesonid, beklometazon dipropionat),
dva puta dnevno.
Djeca 5-12 godina: 200-400 mcg se može koristiti kod djece sa blagom i
umjerenom astmom koja nijesu bila na terapiji inhalacionim
kortikosteroidima ili su bila na terapiji inhalacionim steroidima
(budesonid, beklometazon dipropionat), dva puta dnevno.
Pacijent treba da pređe na doziranje jednom dnevno, koristeći dozu koja
je ekvivalentna ukupnoj dnevnoj dozi; lijek i način primjene treba
razmotriti. Dozu treba smanjiti na minimalnu dozu koja je potrebna za
kontrolu astme.
Pacijent treba dnevnu dozu da uzme uveče. Veoma je važno da se doza
lijeka uzima u isto vrijeme, svake večeri.
Nema dovoljno podataka da bi se pacijentima preporučio prelazak sa
novijih inhalacionih steroida na Pulmicort Turbuhaler jednom dnevno.
Pacijente, naročito one koji uzimaju terapiju jednom dnevno, treba
savjetovati da ako im se pogorša astma (npr. povećanje upotrebe
bronhodilatatora ili perzistentni respiratorni simptomi), uzmu duplu
dozu steroida, tako što će isu dozu uzimati dva puta dnevno, te je
takođe potrebno da se odmah jave ljekaru.
Kod pacijenata gdje je potreban povećan terapeutski efekat, preporučuje
se povećana doza lijeka zbog manjeg rizika od sistemskih efekata nego
što je slučaj sa kombinovanom terapijom oralnim glukokortikoidima.
Pacijenti koji su na terapiji oralnim glukokortikosteroidima
Terapija astme lijekom Pulmicort Turbuhaler može zahtijevati zamjenu ili
značajno smanjenje doze oralnih glukokortikosteroida za održavanje astme
pod kontrolom. Kada se započne prelazak sa oralnih kortikosteroida na
lijek Pulmicort Turbuhaler pacijent treba da se nalazi u relativno
stabilnoj fazi. Tada se daje visoka doza Pulmicort Turbuhaler u
kombinaciji sa prethodno korištenim oralnim kortikosteroidom tokom 10
dana. Nakon toga, doza oralnog kortikostroida se postepeno smanjuje
(npr. 2.5 miligrama prednozolona ili ekvivalenta mesečno) do najniže
moguće doze. U mnogim slučajevima moguće je u potpunosti zamjeniti
oralni kortikosteroid Pulmicort Turbuhalerom. Za dodatne informacije o
povlačenju sa oralnih kortikosterioda vidjeti poglavlje 4.4.
Pacijente ttreba svatovati da profilaktičku terapiju uzimaju redovno,
čak i kada nemaju simptome. Kratko
djelujuci inhalacioni bronhodilatatori trebaju biti na raspolaganju za
ublažavanje akutnih simptoma astme.
Uputstvo za pravilno korišcenje lijeka Pulmicort Turbuhaler
Vrlo je važno da se Pulmicort Turbuhaler pravilno koristi. Pulmicort
Turbuhaler pacijent udiše kroz otvor za usta, supstanca, zajedno sa
udahnutim vazduhom ulazi u disajne puteve.
Napomena: Važno je dati uputstvo pacijentu da:
• pažljvo pročita uputstvo za pacijente, koje se nalazi u pakovanju
• snažno i duboko da udahne kroz otvor za usta, da bi optimalna doza
lijeka ušla u pluća
• nikada ne izdiše kroz otvor za usta
• da ispere usta vodom ili da neposredno nakon upotrebe opera zube da bi
smanjio vjerovatnoću razvoja orofaringealne kandidijaze
S obzirom da je doza koja se unosi mala, pacijent neće uvijek osjetiti
lijek.
Uputstvo za pravilno korišcenje lijeka Pulmicort Turbuhaler
Vrlo je važno da se Pulmicort Turbuhaler pravilno koristi. Detaljan opis
redosljeda postupaka upotrebe Turbuhaler priložen je uz svako
pojedinačno pakovanje lijeka.
4.3. Kontraindikacije
Poznata preosjetljivost (alergija) na budesonid.
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Poseban oprez je neophodan kod pacijenata koji u anamnezi imaju podatak
o liječenoj tuberkulozi, gljivicnim i virusnim infekcijama disajnih
puteva.
Pacijenti koji nijesu na kortikosteridima: Terapijsko dejstvo se postiže
u toku 10 dana. Kod pacijenata sa obilnom bronhijalnom sekrecijom, može
se inicijalno primijeniti dodatno kratko davanje (oko 2 nedjelje)
peroralnih kortikosteroida.
Pacijenti kojima se primjenjuju kortikosteridi: Kada sa peroralnih
kortikosteroida pacijent prvi put prelazi na inhalacioni oblik
-Pulmicort Turbuhaler treba da bude u stanju relativno stabilno
kontrolisane astme. Visoka doza Pulmicort Turbuhalera se tada
primjenjuje u kombinaciji sa prethodno ordiniranom dozom peroralnog
kortikosteroida i to oko 10 dana.
Nakon tog perioda, doza oralnog kortikosteroida treba da se postepeno
smanjuje (npr. 2,5 mg prednizolona svakog mjeseca ili nekog drugog
ekvivalentnog lijeka) do najniže mogućeg nivoa. Kod mnogih pacijenata,
moguće je potpuno supstituisati oralne kortikosteroide sa lijekom
Pulmicort Turbuhaler.
Tokom prelaska sa peroralnih kortikosteroida na Pulmicort Turbuhaler,
javlja se generalno niže sistemsko djelovanje peroralnih
kortikosteroida, što može da prouzrokuje pojavu alergijskih simptoma ili
simptoma artritisa, kao što su npr. rinitis, ekcem, bolovi u mišicima i
zglobovima. Simptomatska terapija se mora primijeniti za ova stanja.
Tokom prestajanja terapije oralnim steroidima, pacijenti se mogu
osjećati loše iako je došlo do poboljšanja respiratorne funkcije.
Pacijente treba ohrabriti da nastave sa Pulmicort Turbuhaler terapijom,
za vreme povlačenja sa oralnih kortikosteroida, osim u slučaju da je
klinička slika takva da je neophodan prekid terapije. U rijetkim
slučajevima treba posumnjati na nedovoljno efikasnu terapiju
glukokortikosteroidima, ako se javljaju simptomi kao što su umor,
glavobolja, mučnina i povraćanje. U ovakvim slučajevima ponekad je
privremeno neophodno povećati dozu peroralnih glukokortikosteroida.
Inhalacioni put primjene lijekova, pa i budesonida, sadrži rizik pojave
paradoksalne bronhokonstrikcije sa povećanjem zviždanja u plućima
neposredno nakon primjene lijeka. U slučaju ozbiljnije reakcije,
terapiju treba razmotriti i ako je neophodno primijeniti alternativnu
terapiju.
Kod pacijenata koji su bili duži period na terapiji peroralnim
kortikosteroidima postoji rizik za ispoljavanje hipofunkcije nadbubrega.
Poboljšanje njihovog stanja poslije ukidanja peroralne terapije
kortikosteroidima može potrajati, pa samim tim i rizik od hipofunkcije
nadbubrega pri prelasku na inhalacionu terapiju. U ovakvim okolnostima,
preporučuje se redovno praćenje funkcije nadbubrega (HPA).
Kod akutnog napada astme može biti neophodno povećanje doze lijeka
Pulmicort Turbuhaler ili primjena dodatne kratkotrajne terapije sa
peroralnim kortikosteroidom i/ili nekim antibiotikom ukoliko je prisutna
i neka infekcija. Pacijenta treba savjetovati da u stanju akutnog napada
astme koristi kratkodjelujući inhalacioni bronhodilatator za oslobađanje
prvih simptoma napada.
Ako pacijentu nije bolje poslije primjene kratkodjelujućeg
bronhodilatatora ili je potrebna primjena većeg broja doza (inhalacija)
nego što je propisano neophodno je da potraži medicinsku pomoć. U ovim
situacijama treba razmotriti potrebu za povećanjem regularne terapije
npr. povećanje doze inhaliranog budesonida ili je potrebna dodatna
terapija dugodjelujućim beta agonistima ili peroralnim
kortikosteroidima.
Produžena terapija visokim dozama inhalacionih glukokortikoida , posebno
većim od preporučene doze, mogu dovesti do klinički značajne adrenalne
supresije. Treba razmotriti uvođenje dodatne terapije sistemskim
glukokortikoidima tokom perioda stresa ili hiruških zahvata. Ovim
pacijentima treba savetovati da nose sa sobom karticu sa upozorenejm da
im je potrebna terapija glukokortikoidima. Odluku o prestanku terapije
sistemskim glukokortikoidima ili Pulmicort Turbuhaler na treba donositi
ishitreno.
Do sistemskog delovanja može doći prilikom inhalacione terapije bilo
kojim glukokortikoidom, posebno ukoliko su propisivane visoke doze tokom
dužeg perioda. Moguće sistemsko delovanje uključuje Kušingov sindrom,
Kušingoidne crte, adrenalnu supresiju, usporeni rast kod dece i
adolescenata, smanjenje gustine kostiju, kataraktu i glaukom.
Zato je važno da se doza inhalacionih glukokortikoida titrira do najniže
doze kojom se postiže efektivna kontrola astme.
Uticaj na rast
Preporučuje se kontinurano praćenje dinamike rasta djece i adolescenata
koji u terapiji dugo koriste inhalacione kortikosteroide. Ukoliko je
rast usporen treba izvršiti reevaluaciju terapije sa ciljem smanjenja
inhalacionih kortikosteroida do najniže doze kojom se postiže efektivna
kontrola astme. Sve prednosti vezane za upotrebu kortikosteroida u
dječijem uzrastu moraju se analizirati u svijetlu mogućeg rizika za
nastanak poremećaja rasta. Pored toga, treba razmotriti i mogućnost
upućivanja pacijenta pulmologu specijalisti za pedijatrijsku populaciju.
Smanjena funkcija jetre može da utiče na smanjenu mogućnost eliminacije
glukokortikosteroida. Pri intravenskoj primjeni budesonida, plazma
klirens je bio sličan kod zdravih dobrovoljaca i kod pacijenata sa
cirozom jetre. Posle peroralne primjene lijeka, kod pacijenata sa
kompromitovanom funkcijom jetre povećana je sistemska bioraspoloživost
budesonida, zbog umanjenog efekta tzv. prvog prolaza kroz jetru, odnosno
smanjene metaboličke funkcije jetre. Klinička relevantnost ovih
podataka, na uticaj terapije sa lijekom Pulmicort Turbuhaler, nije
potvrđena pošto nema podataka sa inhalacionom primjenom budesonida.
Međutim, u ovakvim slučajevima može se očekivati povećanje koncentracije
lijeka u plazmi, a samim tim i povećan rizik od sistemskih neželjenih
reakcija.
Podaci dobijeni iz in viva studija govore da treba izbjegavati
istovremenu terapiju budesonida sa ketokonazolom i itrakonazolom (
poznati inhibitori aktivnosti enzima CYP3A4 u jetri i intestinalnoj
mukozi povećavaju stepen sistemske izloženosti budesonidu. Treba
izbegavati stovremenu terapiju ketokonazolom i itrakonazolom ili drugim
jakim inhibitorima enzima CYP3A4, vidjeti poglavlje 4.5.). U slučaju da
je kombinovana terapija neophodna, mora se nastojati da interval izmedu
davanja pojedinačnih doza ovih lijekova bude što duži. Takođe, treba
razmotriti i smanjenje doze budesonida.
Metabolizam budesonida primarno se odvija putem CYP3A4, koji je jedan od
enzima citohroma P450. Inhibitori ovog enzima, npr. ketokonazol i
itrakonazol mogu dovesti do povećane sistemske izloženosti budesonidu
(vidjeti poglavlja 4.4 Posebna upozorenja i mere opreza i 5.2
Farmakokinetički podaci)
Drugi lijekovi koji snažno inhibiraju aktivnost enzima CYP3A4, poput
itrakonazola, takođe značajno povećavaju koncentracije budesonida u
krvi.
4.6. Primjena u periodu trudnoće i dojenja
Trudnoća
Podaci prikupljeni u gotovo 2000 trudnih žena, koje su tokom trudnoće
koristile budesonid, ne sugerišu da kod njih postoji veći rizik za
pojavu malformacija ploda. Ispitivanja kod laboratorijskih životinja
dokumentovala su, pak, da glikokortikosteroidi mogu izazvati
malformacije (vidjeti 5.3), ali se, pri uobičajenim terapijskim dozama,
ovi podaci ne mogu smatrati relevantnim pri upotrebi lijeka u humanoj
medicini. Međutim, terapiju inhalacionim budesonidom treba redovno
reevaluirati i održavati na najmanjoj efektivnoj dozi.
Tokom primjene budesonida u trudnoći mora se razmotriti odnos koristi za
majku naspram rizika za fetus. Treba dati prednost inhalacionim
glukokortikoidima u odnosu na oralne glukokortikoide zbog manjih
sistemskih efekata koje pokazuju pri dozama neophodnim za ostvarivanje
sličnog pulmonalnog odgovora.
Laktacija
Budesonid se izlučuje u mleko. Međutim, ne očekuje se djelovanje na bebu
koja doji pri terapijskim dozama lijeka Pulmicort Turbuhaler.
4.7. Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim
vozilom i rukovanja mašinama
Budesonid ne utiče na sposobnost upravljanja motornim vozilima i
rukovanja opasnim mašinama.
4.8. Neželjena dejstva
Prema kliničkim ispitivanjima, literaturnim podacima i postmarketinškom
praćenju lijeka, pri primjeni budesonida mogu se pojaviti sljedeće
neželjene reakcije na lijek:
+----------------+-----------------------------------------------------+
| Česta | - blaga iritacija ždrijela |
| | |
| (> 1/100 ,< | - kandidijaza usne šupljine i ždrijela |
| 1/10) | |
| | - promuklost |
| | |
| | - kašalj |
+----------------+-----------------------------------------------------+
| Rijetka | - nervoza, uznemirenost, depresija, poremećaji |
| | ponašanja |
| (> 1/10000, < | |
| 1/1 000) | - trenutne ili odložene reakcije hipersenzitivnosti |
| | uključujući raš, kontaktni dermatitis, |
| | urtikariju, angioedem, bronhospazam i |
| | anafiklaktičku reakciju |
| | |
| | - modrice na koži |
| | |
| | - disfonija |
| | |
| | - promuklost* |
+----------------+-----------------------------------------------------+
*rijetko kod dece
Kada se kortikosteroidi primjenjuju inhalacionim putem može doći do
pojave kandidijaze orofarinksa, pa je neophodno da pacijent, poslije
svake primjene lijeka, ispere usta vodom i tako smanji rizik za razvoj
kandidijaze u ustima i ždrijelu.
Pri primjeni kortikosteroidnih lijekova putem inhalacija, pa i
budesonida, može se pojaviti paradoksalna bronhokonstrikcija (vidjeti
poglavlje 4.4).
Mogućnost da se ispolje sistemski efekti, posebno pri dugotrajnoj
primjeni visokih doza inhalacionih
kortikosteroida, je znatno manja nego pri primjeni peroralnih
kortikosteroida. Sistemskim djelovanjem smatra se moguća pojava
hipofunkcije nadbubrežnih žlijezda, nastanak poremećaja rasta kod djece
i adolescenata, smanjenje gustine kostiju, katarakta i glaukom. Pojava
sistemskih neželjenih reakcija vjerovatno zavisi od primijenjene doze
lijeka, dužine trajanja terapije (ekspozicije), prethodne terapije
kortikosteroidima ili drugim konkomitentnim lijekovima, kao i
individualne preosjetljivosti na lijek.
4.9. Predoziranje
Jedino neželjeno dejstvo koje se javlja kao posljedica inhalacije velike
količine lijeka tokom kratkog perioda je supresija osovine
hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Nijesu potrebne nikakve hitne
mjere. Terapija astme lijekom Pulmicort Turbuhaler treba da se nastavi
prema preporučenim dozama.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
[]
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Inhalacioni lijekovi kod opstruktivnih bolesti
disajnih puteva.
ATC kod: R03BA02
Budesonid je glikokortikosteroid sa snažnim, lokalnim antizapaljenskim
djelovanjem, sa manjom incidencom i ozbiljnošću neželejnih efekata od
onih koji se mogu uočiti kod oralnih kortikosteroda.
Površinsko anti-inflamatorno djelovanje:
Mehanizam kojim glikokortikosteroidi terapijski djeluju kod bronhijalne
astme nije u potpunosti proučen. Antizapaljenski efekt, u čijoj osnovi
je inhibicija oslobađanja medijatora zapaljenske reakcije i prekidanje
imunoloških reakcija koje pokreću citokini, nesporno je značajan.
U klinickoj studiji kod astmatičara, u kojoj je poređen oralni
budesonid, u dozama proračunatim da imaju sličnu sistemsku
bioraspoloživost, pokazana je statistički značajna efikasnost
inhalacionog ali ne oralnog budesonida u poređenju sa palcebom.
Terapeutski efekat konvencionalnih doza inhalacionog budesonida se može
objasniti direktnim dejstvom na respiratorni trakt.
U studiji provokacije prethodna terapija budesonidom tokom 4 nedelje
pokazala je smanjenje bronhijalne konstrikcije, kako kod trenutnih ,
tako i kod odloženih astmatičnih reakcija.
Početak djelovanja
Nakon jedne doze inhalacionog budesonida (prašak za inhalaciju),
poboljšanje plućne funkcije se postiže nakon nekoliko sati. Nakon
terapeutske doze inhalacionog budesonida (prašak za inhalaciju),
poboljšanje plućne funkcije se očekuje 2 dana nakon početka terapije,
premda se maksimalni efekat postiže nakon 4 nedjelje.
Reakcije disajnih puteva
Budesonid smanjuje reakciju disajnih puteva na histamin i metaholin kod
preosjetljivih pacijenata.
Astma izazvana fizičkim naporom
Terapija inhalacionim budesonidom se efikasno koristi za prevenciju
astme izazvane vježbanjem.
Rast
Ograničeni su podaci u dugotrajnim studijama koji pokazuju da su djeca i
adolescenti koji su bili na terapiji inhalacionim budesonidom, na kraju
dosegli svoju ciljanu visinu. Međutim, primijećeno je smanjenje rasta
(približno l cm). Ovo smanjenje se javljalo u prvim godinama terapije
(vidjeti poglavlje 4.4).
Pedijatrijska populacija
Ispitivanja slit-lampom sprovedena su na 157 djece (starosti od 5 do 16
godina), primjenjena je prosečna dnevna doza od 504 mikrograma u priodu
3-6 godina. Poređenja su vršena sa111 djece odgovarajuće starosti koja
boluju od astme. Inhalacija budesonida nije dovedena u vezu sa povećanim
javljanjem subkapsularne katarakte.
Uticaj na koncentraciju kortizola u plazmi
Kod zdravih doborovoljaca ustanovljena je direktna veza između
primijenjene doze lijeka Pulmicort Turbuhaler i koncentracije kortizola
u krvi i urinu. Na bazi rezultata ACTH testa zaključeno je da je uticaj
budesonida na funkciju nadbubrežnih žlijezda, kada se koristi u
preporučenim dozama, manji nego kada se primjenjuje 10 mg prednizona.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Posle oralne inhalacije lijeka Pulmicort Turbuhaler, maksimalna
koncentacija budesonida u plazmi (0.4 nmol/L posle doze od 800
mikrograma) postiže se posle 30 minuta. Makcimalna koncentarcija u
plazmi i površina ispod krive povećava se linearno sa povećanjem doze,
ali su malo povećani (20-30%) posle ponovljenog doziranja (tokom 3
nedelje), nego posle jedne doze. Deponovanje u plućima kod zdravih
subjekata procijenjeno je na 34% ±10 izmjerene doze (aritmetićka sredina
± SD) dok se 22% zadržalo na otvoru za usta, a ostatak (oko 45% izmerene
doze) je progutan.
Maksimalne koncentracije nakon inhalacije l mg budesonida je otprilike
3.5 nmol/L, i dostiže se nakon 20 minuta.
Distribucija
Volumen distribucije iznosi približno 3 litra/kg. Prosečno vezivanje za
proteine plazme iznosi 85- 90%
Biotransformacija
Oko 90% resorbovane doze budesonida metaboliše se u fazi "prvog prolaza"
kroz jetru u metabolite koji posjeduju izuzetno nisku
glikokortikosteroidnu aktivnost. Primjera radi, glikokortikosteroidni
potencijal glavnih metabolita budesonida, 6-beta-hidroksibudesonida i
16-alfa hidroksiprednizolona, predstavlja manje od 1% aktivnosti
polaznog jedinjenja. Metabolizam budesonida primarno se odvija preko
enzima CYP3A4 iz familije citohroma P450.
Izlučivanje
Metaboliti budesonida izlučuju se kao takvi ili u vidu konjugata
uglavnom preko bubrega. U urinu nije detektovan nepromijenjeni
budesonid. Budesonid ima visok sistemski klirens (približno 1.2 L/min)
kod zdravih odraslih osoba, a terminalno poluvreme eliminacije
budesonida posle intravenskog doziranja iznosi prosečno 2-3 sata.
Linearnost
Kinetika budesonida proporcionalna je dozi pri klinički relevantnim
dozama.
U studiji, u kojoj su pacijenti istovremeno uzimali 100 mg ketokonazla,
dva puta dnevno, primijećeno je
povećanje koncentracije oralnog budesonida (jedna doza od 10 mg) u
proseku 7.8 puta. Informacije o ovoj interakciji nedostaju za
inhalacioni budesonid, ali povećanje koncentracije u plazmi treba
očekivati.
Podaci o pedijatrijskoj bezbednosti
Budesonid ima sistemski klirens od približno 0.5 L/min kod djece koja
boluju od astme starosti približno 4-6 godina. Po kilogramu telesne
težine djeca imaju klirens koji iznosi približno 50% više nego kod
odraslih. Terminalno poluvreme budesonida posle inhalacije kod djece
koja boluju od astme iznosi približno 2.3 sata, što je približno isto
kao kod zdravih odraslih osoba. Kod djece koja boluju od astme terapija
Pulmicort Turbuhalerom (800 mikrograma u pojedinačnoj dozi), plazma
koncentracija dostiže C_(max) (4.85 nmol/L) 13.8 minuta posle
inhalacije, a zatim se ubrzano smanjuje; PIK je 10.3 nmol·h/L. Vrednost
PIK se generalno može uporediti sa vrednostima dobijenim kod odraslih
pri istoj dozi, međutim, C_(max) vrednosti kod djece pokazuju tendenciju
rasta. Zadržavanje u plućima kod djece (31% nominalne doze) je slično
onima izmjerenim kod odraslih (34% nominalne doze).
5.3. Pretklinicki podaci o bezbjednosti lijeka
Akutna toksičnost budesonida je mala i istog je reda i tipa kao i kod
ispitivanih referentnih glukokortikosteroida (beclometazon dipropionat,
fluocinolon acetonid).
Rezultati subakutnih i hroničnih studija toksičnosti su pokazali da su
sistemski efekti budesonida manje ozbiljni, ili slični nakon primjene
drugih glukokortikosteroida (npr. dobijanje u tjelesnoj masi i atrofija
limfnog tkiva i adrenalnog korteksa).
Povećana incidenca moždanog glioma kod mužjaka pacova, u studiji
karcinogenosti, nije mogla biti potvrđene u ponovljenoj studiji u kojoj
se incidenca nije razlikovla među grupama na aktivnoj terapiji
(budesonid, prednizolon, triamcinolon acetonid) i kontrolnih grupa.
Promjene u tkivu jetre (primarne hepatocelularne neoplazme), pronađene
kod mužjaka pacova u originalnoj studiji karcinogenosti, pronađene su i
u ponovljenoj studiji, kao ikod referentnih glukokortikosteroida. Ova
dejstva su vezana za receptore i predstavljaju klasni efekat.
Postojeća klinička iskustva ne pokazuju da budesonid, ni drugi steroidi,
indukuju razvoj moždanih glioma ili primarnih hepatocelularnih neoplazmi
kod ljudi.
Studije na životinjama su pokazale da kortikosteroidi kao što je
budesonid indukuju malformacije (rascep nepca, malformacije skeleta)
Međutim, ovi rezultati ne mogu se smatrati relevantnim za primjenu
propisanih doza lijeka kod ljudi.
Studije na životinjama su pokazale da prekomjerna doza prenatainih
glukokortikosteroida, povećava rizik
Intrauterio usprenja rasta, kardiovaskularnog oboljenja kod odraslih, i
trajne promjene u koncentraciji
steroidnih receptora, promjene u neurotransmiterima i ponašanju pri
dozama koje su niže od teratogenih.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista ekscipijenasa
Pulmicort Turbuhaler sadrži samo aktivnu supstancu budesonid. Ne sadrži
pomoćne supstance kao što su propelenti, lubrikansi, konzervansi ili
drugi aditivi .
6.2. Inkompatibilnost
Nema podataka.
6.3. Rok upotrebe
2 godine.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju
Čuvati na temperaturi ispod 30°C.
6.5. Priroda i sadržaj kontaktne ambalaže
Polietilenski kontejner sastavljen je od poklopca zavrnutog na osnovu. U
unutrašnjosti je inhalator čiji su osnovni delovi: usnik~~a~~, mehanizma
za doziranje i skladišta za aktivnu supstancu.
Svaki Turbuhaler sadrži desikator.
1 Turbuhaler sadrži 100 pojedinačnih doza. U jednoj kutiji nalazi se 1
inhalator.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka Nema posebnih zahtjeva.
Vidjeti poglavlje 4.2.
7. NOSILAC DOZVOLE
Glosarij d.o.o.
Vojislavljevića 76, 81000 Podgorica, Crna Gora
8. BROJ PRVE DOZVOLE I OBNOVE DOZVOLE
2030/12/98 - 467
9. DATUM PRVE DOZVOLE I DATUM OBNOVE DOZVOLE
17.07.2012. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Jul, 2012.