Helex uputstvo za upotrebu
+--------------------------------------------------------------------------------------------+
| SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA |
+=====================================+======================================================+
| |
+--------------------------------------------------------------------------------------------+
| ▲ Helex^(®), tableta, 0,25 mg, |
| |
| blister, 30 (2x15) tableta |
| |
| ▲ Helex^(®), tableta, 0,5 mg, |
| |
| blister, 30 (2x15) tableta |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Proizvođač: | KRKA, d.d., Novo mesto |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Adresa: | Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Podnosilac zahtjeva: | D.S.D. „KRKA, d.d., Novo mesto“ - predstavništvo |
| | Podgorica |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Adresa: | Svetlane Kane Radević br. 3, 81000 Podgorica, Crna |
| | Gora |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
1. NAZIV LIJEKA
▲ Helex 0,25 mg tableta
▲ Helex 0,5 mg tableta
INN: alprazolam
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
1 tableta sadrži 0,25 mg ili 0,5 mg alprazolama.
Pomoćne supstance sa potvrđenim dejstvom (laktoza monohidrat izračunata
kao laktoza):
----------------------- ----------------------- -----------------------
0,25 mg tablete 0,5 mg tablete
laktoza 85,98 mg 87,31 mg
----------------------- ----------------------- -----------------------
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Tableta.
0,25 mg:
Bijele do skoro bijele, okrugle, bikonveksne tablete kosih ivica.
Tableta je prečnika 7 mm, na jednoj strani sadrži podionu crtu dok je na
drugoj strani ugravirana oznaka 0.25. Podiona crta je namijenjena kako
bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja i nije namijenjena
podjeli tablete na jednake doze.
0,5 mg:
Blijedo roze, mramorne, okrugle, bikonveksne tablete kosih ivica.
Tableta je prečnika 7 mm, na jednoj strani sadrži podionu crtu dok je na
drugoj strani ugravirana oznaka 0.5. Podiona crta je namijenjena kako bi
se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja i nije namijenjena
podjeli tablete na jednake doze.
4. KLINIČKI PODACI
4.1 Terapijske indikacije
Anksioznost
Benzodiazepini su indikovani isključivo za liječenje teškog anksioznog
poremećaja koji onesposobljava osobu u svakodnevnim aktivnostima ili je
izlaže ekstremnoj patnji.
4.2 Doziranje i način primjene
Doziranje
Anksioznost
Terapija treba da bude što je moguće kraća. Ukupno trajanje terapije ne
bi trebalo da bude duže od 8 do 12 nedjelja, uključujući period
smanjenja doze. Preporučuje se redovno praćenje stanja pacijenta, kako
bi se procijenila potreba za nastavkom liječenja, posebno u slučaju kada
pacijent nema simptoma.
Liječenje se obično započinje primjenom 0,5 mg do 1,0 mg u podijeljenim
dozama, sa povećanjem doze (ne više od 1mg svakih 3-4 dana), do nivoa
optimalne kontrole koji se obično postiže dozom od 3 do 4 mg dnevno.
Liječenje treba prekinuti postepeno. Dozu lijeka treba postepeno
smanjivati u skladu sa dobrom ljekarskom praksom. Savjetuje se da dnevnu
dozu treba smanjivati za ne više od 0,5 mg svaka tri dana. Kod nekih
pacijenata može biti potrebno čak i postepenije smanjivanje doze
(vidjeti odjeljak 4.4).
Stariji pacijenti
Kod starijih ili iscrpljenih pacijentata uobičajena početna doza iznosi
0,25 mg data 2 puta dnevno. Ukoliko je neophodno i ukoliko pacijent
podnosi, ova doza se može povećati.
Pedijatrijska populacija
Ne preporučuje se primjena kod djece, s obzirom na to da bezbjednost i
efikasnost kod mlađih od 18 godina nije utvrđena.
Način primjene:
Za oralnu upotrebu
Terapiju treba započeti nižim preporučenim dozama. Maksimalne doza ne
smije se prekoračiti.
Početne doze mogu se dati pred spavanje, kako bi se smanjila letargija u
toku dana. U slučaju pojave neželjenih efekata nakon primjene početnih
doza, doza se mora smanjiti.
U pojedinim slučajevima može biti neophodno da se period liječenja
produži iznad maksimalno preporučenog trajanja terapije. U tom slučaju
mora se uraditi ponovni pregleda pacijenta.
4.3 Kontraindikacije
Alprazolam je kontraindikovan kod pacijenata koji su preosjetljivi na
benzodiazepine, alprazolam ili bilo koju pomoćnu supstancu navedenu u
odjeljku 6.1. Benzodiazepini su takođe kontraindikovani kod pacijenata
sa miastenijom gravis, teškom respiratornom insuficijencijom, sindromom
noćne apneje, teškim oboljenjem jetre.
4.4 Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Neophodan je oprez kod pacijenata sa oštećenom funkcijom bubrega ili
blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre.
Benzodiazepine i srodne ljekove ne treba propisivati samostalno u
terapiji depresije ili anksioznosti udružene sa depresijom, jer kod ovih
pacijenata mogu provocirati suicid. Kod teško depresivnih ili
suicidalnih pacijenata alprazolam treba primjenjivati uz odgovarajuće
mjere opreza i propisivati odgovarajuću količinu lijeka na receptima.
Ne preporučuje se primjena kod djece, s obzirom da bezbjednost i
efikasnost kod mlađih od 18 godina nije utvrđena.
Benzodiazepine treba ekstremno pažljivo primjenjivati kod pacijenata
koji su zloupotrebljavali alkohol ili droge (vidjeti odjeljak 4.5).
Manje doze takođe se preporučuju kod pacijenata sa hroničnom
respiratornom insuficijencijom, zbog rizika od respiratorne depresije.
Istovremena upotreba lijeka Helex sa opioidima može izazvati sedaciju,
respiratornu depresiju, komu i smrt. Zbog ovih rizika, istovremeno
propisivanje sedativa kao što su benzodiazepini ili lijeka Helex sa
opioidnim ljekovima treba rezervisati samo za pacijente za koje
alternativne mogućnosti liječenja nijesu moguće. Ako je donešena odluka
da se lijek Helex propiše istovremeno sa opioidima, trebalo bi
upotrijebiti najnižu efektivnu dozu i trajanje terapije bi trebalo da
bude što je moguće kraće (vidjeti odjeljak 4.2).
Pacijente treba pažljivo pratiti zbog znakova i simptoma respiratorne
depresije i sedacije. U tom smislu, strogo se preporučuje da se
pacijenti i njihovi staratelji informišu (gdje je to moguće) da bi bili
svjesni ovih simptoma ( vidjeti odjeljak 4.5).
Stariji pacijenti
Benzodiazepine i slične ljekove, starije osobe treba da koriste sa
oprezom, zbog rizika od pojave sedacije i/ili mišićno-kostne slabosti
koja može izazvati padove, često sa ozbiljnim posljedicama kod ove
populacije.
Kod starijih i/ili iscrpljenih osoba primjenjuje se terapija najmanjim
efikasnim dozama, kako bi se spriječio razvoj ataksije i pretjerane
sedacije.
Zavisnost
Upotreba benzodiazepina može dovesti do psihičke i fizičke zavisnosti na
ove ljekove. Rizik od nastanka zavisnosti raste sa povećanjem doze i
dužine trajanja terapije. Rizik je veći kod pacijenata koji su skloni
zloupotrebi ljekova ili alkohola. Farmakološka zavisnost se može razviti
u toku primjene terapijskih doza i/ili kod pacijenata bez faktora
rizika. Rizik od razvoja farmakološke zavisnosti se povećava pri
kombinovanoj primjeni benzodiazepina bez obzira na indikacije
(anksiolitičko ili hipnotičko dejstvo). Zabilježeni su i slučajevi
zloupotrebe ovog lijeka.
Simptomi obustave lijeka: Kada se fizička zavisnost jednom razvije,
naglo obustavljanje terapije može biti praćeno apstinencijalnim
simptomima. Oni obuhvataju: glavobolju, bol u mišićima, ekstremnu
anksioznost, napetost, nemir, konfuziju, razdražljivost i nesanicu. U
teškim slučajevima mogu se javiti sljedeći simptomi: derealizacija,
depersonalizacija, hiperakuzija, sanjivost, bockanje u ekstremitetima,
preosjetljivost na svjetlost, buku i fizički kontakt, halucinacije ili
epileptički napadi (vidjeti odjeljak 4.2).
Doza lijeka se postepeno smanjuje u skladu sa dobrom ljekarskom praksom.
Savjetuje se da dnevnu dozu treba smanjivati za ne više od 0,5 mg svaka
tri dana. Kod nekih pacijenata može biti potrebno čak i postepenije
smanjivanje doze.
Povratna anksioznost i nesanica: Poslije prekida terapije može se
razviti prolazni sindrom u kome se javljaju isti simptomi zbog kojih je
uvedena terapija benzodiazepinima, samo u pogoršanom obliku. Ova pojava
može biti praćena drugim reakcijama, uključujući promjene raspoloženja,
anksioznost, nemir ili poremećaj sna, grčeve u stomaku i mišićima,
povraćanje, znojenje, tremor i uznemirenost. Pošto su apstinencijalni
simptomi izraženiji poslije naglog obustavljanja terapije, preporuka je
postepeno smanjivanje doze (vidjeti odjeljak 4.2).
Trajanje terapije
Savjetuje se da pacijent na početku terapije dobije informaciju o njenom
ograničenom trajanju i da mu se objasne pojedinosti o postepenom
smanjivanju doza. Važno je da pacijent bude upoznat sa mogućnošću pojave
povratnog efekta, kako bi se smanjila pacijentova anksioznost vezana za
eventualnu pojavu ovih simptoma kod prekidanja primjene lijeka. Postoje
indicije, da se u slučaju primjene kratkodjelujućih benzodiazepina,
klinički manifestni simptomi obustave lijeka mogu javiti unutar doznog
intervala, naročito pri visokim dozama. Kada se liječe dugodjelujućim
benzodiazepinima, pacijenti moraju biti obaviješteni da ne smiju da
zamijene lijek kratkodjelujućim benzodiazepinima, jer se mogu javiti
apstinencijalni simptomi.
Amnezija
Benzodiazepini mogu da indukuju anterogradnu amneziju. Ovo stanje obično
se javlja nekoliko sati poslije uzimanja lijeka. Stoga, da bi se smanjio
ovaj rizik potrebno je kontrolisati da li pacijent spava neprekidno 7-8
sati (vidjeti odjeljak 4.8).
Psihijatrijske i paradoksalne reakcije
Kao i sa ostalim benzodiazepinima, mogu se javiti paradoksalne reakcije,
na primjer: nemir, agitiranost, razdražljivost, agresivnost, sumanute
misli, bijes, košmarni snovi, halucinacije, psihoze, promjene ponašanja
i drugi neželjeni poremećaji ponašanja za koje je poznato da se javljaju
tokom upotrebe benzodiazepina. Ukoliko se bilo koji od navedenih
događaja pojavi, alprazolam treba prekinuti. Ove reakcije češće su kod
djece i starijih osoba.
Tolerancija
Poslije nekoliko nedjelja kontinuirane upotrebe može doći do određenog
gubitka hipnotičkog dejstva benzodiazepina.
Pacijentima sa teškom depresijom i suicidalnim pacijentima, lijek treba
propisivati s posebnim oprezom i u odgovarajućoj veličini pakovanja.
Prijavljeni su slučajevi hipomanije i manije kod pacijenata sa
depresijom koji su primali alprazolam.
Lijek Helex sadrži laktozu. Pacijenti sa rijetkom nasljednom
intolerancijom na galaktozu, Lappovim oblikom smanjene aktivnosti
laktaze ili malapsorpcijom glukoze/galaktoze ne smiju uzimati ovaj
lijek.
4.5 Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Opioidi
Istovremena upotreba sedativa kao što su benzodiazepini ili srodnih
ljekova kao što je lijek Helex sa opioidima, povećava rizik od sedacije,
respiratorne depresije, kome i smrti zbog aditivnih depresornih dejstava
centralnog nervnog sistema (CNS). Doza i trajanje istovremene upotrebe
moraju biti ograničeni (vidjeti odjeljak 4.4). Istovremena upotreba sa
alkohol se ne preporučuje. Alprazolam treba koristiti sa oprezom kada se
kombinuje sa CNS depresorima.
Centralno depresivno dejstvo se pojačava ako se alprazolam istovremeno
primjenjuje sa antipsihoticima (neurolepticima), hipnoticima,
anksioliticima/sedativima, antidepresivima, narkotičkim analgeticima,
antiepilepticima, anesteticima, sedativnim antihistaminicima i ostalim
sedativnim ljekovima. U slučaju narkotičkih analgetika, može se javiti
pojačana euforija koja vodi ka porastu psihičke zavisnosti.
CYP3A inhibitori
Supstance koje inhibiraju određene enzime jetre (naročito citohrom P450
3A4) mogu povećati koncentraciju i pojačati dejstvo benzodiazepina.
Rezultati kliničkih i in vitro studija sa alprazolamom i kliničkih
studija sa drugim ljekovima koji se metabolišu slično kao i alprazolam,
ukazuju na različit stepen interakcija i moguće interakcije alprazolama
sa brojnim ljekovima. Na osnovu stepena interakcija i raspoloživih
podataka, napravljene su i sljedeće preporuke:
- Ne preporučuje se istovremena primjena alprazolama sa ketokonazolom,
itrakonazolom i drugim azolskim antimikoticima.
- Istovremena primjena nefazodona ili fluvoksamina povećava PIK
alprazolama približno 2 puta, tako da se preporučuje oprez ili
smanjenje doze kada se alprazolam daje zajedno sa nefazodonom,
fluvoksaminom i cimetidinom.
- Preporučuje se oprez prilikom istovremene primjene alprazolama sa
fluoksetinom, propoksifenom, oralnim kontraceptivima, diltiazemom ili
makrolidnim antibioticima kao što su eritromicin, klaritromicin i
troleandomicin.
CYP3A4 induktori
S obzirom da se alprzolam metaboliše putem CYP3A4 izoenzima, induktori
ovih enzima mogu ubrzati metabolizam alprazolama. Interakcije između
inhibitora HIV proteaze (npr. ritonavir) i alprazolama su kompleksne i
vremenski zavisne. Kratkotrajno, male doze ritonavira dovele su do
velikog poremećaja klirensa alprazolama, produženog poluvremena
eliminacije i pojačavanja njegovih kliničkih efekata, ali poslije duže
primjene ritonavira, indukcija CYP3A kompenzovala je ovu inhibiciju. Ova
interakcija zahtjeva korekciju doze ili prekid primjene alprazolama.
Digoksin
Postoje izvještaji o povišenim koncentracijama digoksina nakon davanja
alprazolama, posebno kod starijih osoba (> 65 godina). Stoga, kod
pacijenata koji primaju alprazolam i digoksin treba pratiti znakove i
simptome toksičnosti digoksina.
4.6 Primjena u periodu trudnoće i dojenja
Trudnoća
Podaci koji se odnose na teratogenost i efekte na postnatalni razvoj i
ponašanje nakon primjene benzodiazepina nijesu konzistentni. Veliki broj
podataka baziranih na kohortnim studijama, ukazuje da primjena
benzodiazepina u prvom trimestru trudnoće nije povezana sa većim rizikom
od razvoja velikih kongenitalnih malformacija. Međutim, podaci iz nekih
ranijih case-control epidemioloških studija, ukazuju na dvostruko veći
rizik od pojave rascjepa nepca.
Benzodiazepine, uključujući alprazolam treba koristiti tokom trudnoće i
dojenja samo ukoliko ljekar smatra da je to neophodno. Ispitivanja na
životinjama su pokazala manje efekte na fetus, dok je nekoliko studija
pokazalo kasniji poremećaj u ponašanju kod potomaka izloženih
benzodiazepinima in utero.
Primjena benzodiazepina u visokim dozama, u toku drugog i/ili trećeg
trimestra trudnoće, može dovesti do smanjenja aktivnih pokreta i
poremećaja srčanog ritma fetusa.
Ukoliko je iz opravdanih medicinskih razloga, neophodna primjena
benzodiazepina u toku kasne trudnoće (čak i u malim dozama), može doći
do razvoja sindroma mlitavog odojčeta. Ovaj sindrom se manifestuje
aksijalnom hipotonijom i poremećajima sisanja koji dovode do sporog
napredovanja djeteta. Ovi znaci su reverzibilni, ali mogu trajati od 1
do 3 nedjelje, zbog poluvremena eliminacije alprazolama. U toku primjene
visokih doza, kod novorođenčeta može doći do razvoja respiratorne
depresije ili apneje i hipotermije. Nekoliko dana poslije porođaja kod
novorođenčadi može doći do pojave apstinencijalnog sindroma
(hiperekscitabilnost, agitacija i tremor), čak i ako se prethodno nije
razvio sindrom mlitavog odojčeta. Pojava apstinencijalnog sindroma nakon
rođenja zavisi od poluvremena eliminacije lijeka.
Alprazolam ne treba koristiti u toku trudnoće, osim ukoliko je klinički
opravdano. Pacijentkinje, ukoliko su trudne ili planiraju trudnoću,
moraju biti obaviještene o potencijalnim štetnim dejstvima alprazolama
na fetus.
Ukoliko je neophodna primjena alprazolama u toku posljednjeg trimestra
trudnoće ili u toku porođaja, neophodno je izbjegavati visoke doze.
Takođe, neophodano je pažljivo praćenje novorođenčeta zbog moguće pojave
apstinencijalnog sindroma i/ili sindrom mlitavog odojčeta.
Dojenje
Alprazolam se u maloj količini izlučuje u majčino mlijeko. Stoga,
primjena alprazolama se ne preporučuje u toku perioda dojenja.
4.7 Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim
vozilima i rukovanja mašinama
Sedacija, amnezija, smanjenje koncentracije i mišićnih funkcija može
negativno uticati na sposobnost pacijenata da voze ili upravljaju
mašinama. Ukoliko trajanje sna nije zadovoljavajuće, poremećaj
opreznosti će vjerovatno biti izražen (vidjeti odjeljak 4.5).
Ove efekte pojačava alkohol (vidjeti odjeljak 4.5.). Pacijente treba
upozoriti na oprez prilikom upravljanja motornim vozilima ili
preduzimanja drugih opasnih aktivnosti tokom primjene lijeka alprazolam.
4.8 Neželjena dejstva
Neželjeni događaji, ukoliko se ispolje, uglavnom se zapažaju na samom
početku terapije i obično nestaju u toku kontinuiranog liječenja ili
smanjenja doze lijeka.
Slijede neželjena dejstva koja su primijećena i prijavljena tokom
liječenja alprazolamom, sa sljedećom učestalošću ispoljavanja: veoma
česta (≥1/10); česta (≥1/100 i <1/10); povremena (≥1/1.000 i <1/100);
rijetka (≥1/10.000 i <1/1.000); veoma rijetka (<1/10.000), nije poznata
(ne može se procijeniti na osnovu raspoloživih podataka).
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| MedDRA Klasifikacija | Učestalost | Neželjena dejstva |
| sistema organa | | |
+======================+:=====================+=======================+
| Endokrinološki | Nepoznata učestalost | Hiperprolaktinemija |
| poremećaji | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji | Često | Smanjenje apetita |
| metabolizma i | | |
| ishrane | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Psihijatrijski | Veoma često | Depresija |
| poremećaji | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Često | Konfuzija, |
| | | dezorijentacija, |
| | | smanjenje libida, |
| | | anksioznost, |
| | | insomnija, nervoza, |
| | | povećanje libida* |
| +----------------------+-----------------------+
| | Povremeno | Manija* (vidjeti |
| | | odjeljak 4.4), |
| | | halucinacije*, |
| | | bijes*, agitacija* |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Hipomanija*, |
| | | agresija*, |
| | | odbojnost*, |
| | | nenormalno |
| | | razmišljanje*, |
| | | psihomotorna |
| | | hiperaktivnost* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji nervnog | Veoma često | Sedacija, |
| sistema | | somnolencija, |
| | | ataksija, poremećaj |
| | | memorije, dizartrija, |
| | | ošamućenost, |
| | | glavobolja |
| +----------------------+-----------------------+
| | Često | Poremećaji ravnoteže, |
| | | poremećaj |
| | | koordinacije pokreta, |
| | | poremećaj pažnje, |
| | | hipersomnija, |
| | | letargija, tremor |
| +----------------------+-----------------------+
| | Povremeno | Amnezija |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Poremećaj |
| | | funkcionisanja |
| | | autonomnog nervnog |
| | | sistema*, distonija* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji na nivou | Često | Zamućen vid |
| oka | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Gastrointestinalni | Veoma često | Zatvor, suva usta |
| poremećaji | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Često | Nauzeja |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Poremećaji GIT-a* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Hepatobilijarni | Nepoznata učestalost | Hepatitis*, poremećaj |
| poremećaji | | funkcionisanja |
| | | jetre*, žutica* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji na nivou | Često | Dermatitis* |
| kože i potkožnog | | |
| tkiva | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Angioedem*, |
| | | fotosenzitivna |
| | | reakcija* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji | Povremeno | Mišićna slabost |
| mišićno-skeletnog i | | |
| vezivnog tkiva | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji na nivou | Povremeno | Inkontinencija* |
| bubrega i urinarnog | | |
| sistema | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Retencija urina* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji | Često | Seksualni poremećaji* |
| reproduktivnog | | |
| sistema i na nivou | | |
| dojki | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Povremeno | Nepravilni |
| | | menstrualni ciklusi* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Opšti poremećaji i | Veoma često | Umor, razdražljivost |
| reakcije na mjestu | | |
| primjene | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Periferni edem* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Ispitivanja | Često | Povećanje tjelesne |
| | | mase, smanjenje |
| | | tjelesne mase |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Povišen intraokularni |
| | | pritisak* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
* Postmarketinški identifikovana neželjena dejstva
Simptomi obustave lijeka
Simptomi obustave lijeka se javljaju nakon naglog smanjenja doze ili
naglog prekida primjene benzodiazepina, uključujući i alprazolam. Ovi
simptomi variraju od blage disforije i insomnije, pa sve do razvoja
teških simptoma kao što su abdominalne kolike i mišićni grčevi,
povraćanje, znojenje, tremor, i konvulzije. Takođe, mogu se javiti epi
napadi nakon naglog smanjenja doze ili naglog prekida terapije.
Amnezija
Anterogradna amnezija se može javiti prilikom primjene terapijskih doza.
Rizik se povećava sa povećanjem doze. Dejstva amnezije mogu biti
povezana sa neprilagođenim ponašanjem (vidjeti odjeljak 4.4.).
Depresija
Za vrijeme liječenja benzodiazepinima, prethodno nezapažena depresija
može postati očigledna.
Psihijatrijske i paradoksalne reakcije
Benzodiazepini i benzodiazepinima slična jedinjenja mogu izazvati
reakcije kao što su nemir, agitiranost, iritabilnost, agresivnost,
sumanute ideje, bijes, košmarni snovi, halucinacije, psihoze,
bihejvioralni poremećaji. Ove reakcije mogu biti prilično teške. Češće
se javljaju kod djece i starijih osoba.
Zavisnost
Upotreba benzodiazepina (čak i u terapijskim dozama) može dovesti do
fizičke zavisnosti: prekid terapije može dovesti do pogoršanja simptoma
ili apstinencijalnih reakcija (vidjeti odjeljak 4.4). Takođe se može
javiti psihička zavisnost. Opisana je zloupotreba benzodiazepina.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Agenciji za ljekove i medicinska sredstva
Crne Gore (CALIMS):
Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.calims.me
nezeljenadejstva@calims.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9 Predoziranje i mjere koje je potrebno preduzeti
Kao i sa drugim benzodiazepinima, predoziranje obično ne ugrožava život,
osim kada se istovremeno upotrijebe depresori CNS-a (uključujući
alkohol).
Prilikom liječenja predoziranja bilo kojim lijekom treba imati na umu
mogućnost da je istovremeno uzeto više ljekova.
Poslije oralnog predoziranja benzodiazepinima treba izazvati povraćanje
(u roku od sat vremena) ukoliko je pacijent svjestan ili gastričnu
lavažu ukoliko je bez svijesti, pri čemu se mora obezbijediti prohodnost
disajnih puteva. Ukoliko pražnjenje želuca ne dovede do poboljšanja,
potrebno je dati aktivni ugalj da bi se smanjila resorpcija lijeka.
Značaj dijalize nije utvrđen. Posebnu pažnju treba obratiti na
respiratorne i kardiovaskularne funkcije za vrijeme urgentne terapije.
Manifestacije predoziranja benzodiazepinima obično obuhvataju depresiju
CNS-a u različitom stepenu, počev od pomućenja svijesti do kome. U
blagim slučajevima simptomi obuhvataju: pomućenje svijesti, mentalnu
konfuziju i letargiju, a u težim ataksiju, hipotoniju, hipotenziju,
respiratornu depresiju, rijetko komu i u veoma rijetkim slučajevima
smrt.
Flumazenil se može koristiti kao dodatak liječenju respiratorne i
kardiovaskularne funkcije povezane s predoziranjem.
5. FARMAKOLOŠKA PODACI
5.1 Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: anksiolitici; derivati benzodiazepina
ATC kod: N05BA12
Alprazolam, kao i drugi benzodiazepini, ima jak afinitet za
benzodiazepinske receptore u mozgu. Alprazolam olakšava inhibitornu
neurotransmitersku aktivnost gama-aminobuterne kiseline, koja je
medijator pre i post sinaptičke inhibicije u centralnom nervnom sistemu.
5.2 Farmakokinetički podaci
Poslije oralnog uzimanja, maksimalne koncentracije u plazmi pojavljuju
se nakon 1,7. Nakon uzimanja pojedinačne doze od 0,5 mg, prosječna
maksimalna koncentracija je iznosila 7,1 nanograma/ml. Postoji linearan
odnos između doze i koncentracije lijeka u plazmi. Najmanje 80% oralno
unijete doze se resorbuje. Oko 70% resorbovane doze veže se za proteine
plazme. Alprazolam se ekstenzivno metaboliše u jetri, primarno do
hidroksilovanih metabolita, dok se oko 20% doze izlučuje nepromijenjeno.
Eliminacija se odvija uglavnom putem bubrega; 80% doze izlučuje se
urinom a samo 7% fecesom. Prosječno poluvrijeme eliminacije iznosi 10-12
sati.
5.3 Pretklinički podaci o bezbjednosti
Alprazolam nije pokazao mutagenost u Ames-ovom testu. Alprazolam nije
izazvao hromozomske aberacije u in vivo mikronukleusnom testu kod pacova
pri primjeni maksimalne doze od 100 mg/kg, što je 500 puta veća doza od
maksimalne preporučene dnevne doze kod ljudi od 10 mg/dan.
Nije bilo dokaza o kancerogenom potencijalu tokom dvogodišnjih
ispitivanja na životinjskim bioesejima kod pacova u dozama do 30
mg/kg/dan (150 puta većim dozama od maksimalne preporučene dnevne doze
kod ljudi od 10 mg/dan) i kod miševa u dozama do 10 mg/kg/dan (50 puta
većim dozama od maksimalne preporučene dnevne doze kod ljudi od 10
mg/dan).
Alprazolam nije smanjio fertilnost kod pacova u testiranim dozama do 5
mg/kg/dan, što je 25 puta veća doza od maksimalne preporučene dnevne
doze kod ljudi od 10 mg/dan.
Kod pacova koji su tretirani oralnim dozama alprazolama od 3, 10 i 30
mg/kg/dan (15-150 puta većim dozama od maksimalne preporučene dnevne
doze kod ljudi od 10 mg/dan) tokom 2 godine, uočena je tendencija dozno
zavisnog povećanja u broju opaženih katarakti kod ženki i kornealnih
vaskularizacija kod mužjaka. Ove lezije se nijesu pojavljivale u toku
prvih 11 mjeseci tretmana.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1 Lista pomoćnih supstanci
Tablete od 0,25 mg
laktoza monohidrat
polisorbat 80
povidon K25
krospovidon (tip A)
kukuruzni skrob
magnezijum stearat
Tablete od 0,5 mg
laktoza monohidrat
polisorbat 80
povidon K25
krospovidon (tip A)
kukuruzni skrob
boja karmin (E120)
magnezijum stearat
6.2 Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3 Rok upotrebe
24 mjeseca.
6.4 Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Nisu potrebni posebni temperaturni uslovi čuvanja.
6.5 Vrsta i sadržaj pakovanja:
Blister (Al-folija, PVC/PE/PVDC-folija): 30 tableta od 0,25 mg u
blisteru (2 blistera po 15 tableta), u kutiji.
Blister (Al-folija, PVC/PE/PVDC-folija): 30 tableta od 0,5 mg u blisteru
(2 blistera po 15 tableta), u kutiji.
6.6 Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
6.7. Režim izdavanja lijeka
Neobnovljiv (jednokratni) recept.
7. NOSILAC DOZVOLE
D.S.D. „KRKA, d.d., Novo mesto“ - predstavništvo Podgorica,
Svetlane Kane Radević br. 3, 81000 Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
▲ Helex, tableta, 0,25 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 2030/18/465 -
1357
▲ Helex, tableta, 0,5 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 2030/18/466 - 1358
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
▲ Helex, tableta, 0,25 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 03.12.2018.
godine
▲ Helex, tableta, 0,5 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 03.12.2018. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Decembar, 2018. godine
| SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA |
+=====================================+======================================================+
| |
+--------------------------------------------------------------------------------------------+
| ▲ Helex^(®), tableta, 0,25 mg, |
| |
| blister, 30 (2x15) tableta |
| |
| ▲ Helex^(®), tableta, 0,5 mg, |
| |
| blister, 30 (2x15) tableta |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Proizvođač: | KRKA, d.d., Novo mesto |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Adresa: | Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Podnosilac zahtjeva: | D.S.D. „KRKA, d.d., Novo mesto“ - predstavništvo |
| | Podgorica |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
| Adresa: | Svetlane Kane Radević br. 3, 81000 Podgorica, Crna |
| | Gora |
+-------------------------------------+------------------------------------------------------+
1. NAZIV LIJEKA
▲ Helex 0,25 mg tableta
▲ Helex 0,5 mg tableta
INN: alprazolam
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
1 tableta sadrži 0,25 mg ili 0,5 mg alprazolama.
Pomoćne supstance sa potvrđenim dejstvom (laktoza monohidrat izračunata
kao laktoza):
----------------------- ----------------------- -----------------------
0,25 mg tablete 0,5 mg tablete
laktoza 85,98 mg 87,31 mg
----------------------- ----------------------- -----------------------
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Tableta.
0,25 mg:
Bijele do skoro bijele, okrugle, bikonveksne tablete kosih ivica.
Tableta je prečnika 7 mm, na jednoj strani sadrži podionu crtu dok je na
drugoj strani ugravirana oznaka 0.25. Podiona crta je namijenjena kako
bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja i nije namijenjena
podjeli tablete na jednake doze.
0,5 mg:
Blijedo roze, mramorne, okrugle, bikonveksne tablete kosih ivica.
Tableta je prečnika 7 mm, na jednoj strani sadrži podionu crtu dok je na
drugoj strani ugravirana oznaka 0.5. Podiona crta je namijenjena kako bi
se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja i nije namijenjena
podjeli tablete na jednake doze.
4. KLINIČKI PODACI
4.1 Terapijske indikacije
Anksioznost
Benzodiazepini su indikovani isključivo za liječenje teškog anksioznog
poremećaja koji onesposobljava osobu u svakodnevnim aktivnostima ili je
izlaže ekstremnoj patnji.
4.2 Doziranje i način primjene
Doziranje
Anksioznost
Terapija treba da bude što je moguće kraća. Ukupno trajanje terapije ne
bi trebalo da bude duže od 8 do 12 nedjelja, uključujući period
smanjenja doze. Preporučuje se redovno praćenje stanja pacijenta, kako
bi se procijenila potreba za nastavkom liječenja, posebno u slučaju kada
pacijent nema simptoma.
Liječenje se obično započinje primjenom 0,5 mg do 1,0 mg u podijeljenim
dozama, sa povećanjem doze (ne više od 1mg svakih 3-4 dana), do nivoa
optimalne kontrole koji se obično postiže dozom od 3 do 4 mg dnevno.
Liječenje treba prekinuti postepeno. Dozu lijeka treba postepeno
smanjivati u skladu sa dobrom ljekarskom praksom. Savjetuje se da dnevnu
dozu treba smanjivati za ne više od 0,5 mg svaka tri dana. Kod nekih
pacijenata može biti potrebno čak i postepenije smanjivanje doze
(vidjeti odjeljak 4.4).
Stariji pacijenti
Kod starijih ili iscrpljenih pacijentata uobičajena početna doza iznosi
0,25 mg data 2 puta dnevno. Ukoliko je neophodno i ukoliko pacijent
podnosi, ova doza se može povećati.
Pedijatrijska populacija
Ne preporučuje se primjena kod djece, s obzirom na to da bezbjednost i
efikasnost kod mlađih od 18 godina nije utvrđena.
Način primjene:
Za oralnu upotrebu
Terapiju treba započeti nižim preporučenim dozama. Maksimalne doza ne
smije se prekoračiti.
Početne doze mogu se dati pred spavanje, kako bi se smanjila letargija u
toku dana. U slučaju pojave neželjenih efekata nakon primjene početnih
doza, doza se mora smanjiti.
U pojedinim slučajevima može biti neophodno da se period liječenja
produži iznad maksimalno preporučenog trajanja terapije. U tom slučaju
mora se uraditi ponovni pregleda pacijenta.
4.3 Kontraindikacije
Alprazolam je kontraindikovan kod pacijenata koji su preosjetljivi na
benzodiazepine, alprazolam ili bilo koju pomoćnu supstancu navedenu u
odjeljku 6.1. Benzodiazepini su takođe kontraindikovani kod pacijenata
sa miastenijom gravis, teškom respiratornom insuficijencijom, sindromom
noćne apneje, teškim oboljenjem jetre.
4.4 Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Neophodan je oprez kod pacijenata sa oštećenom funkcijom bubrega ili
blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre.
Benzodiazepine i srodne ljekove ne treba propisivati samostalno u
terapiji depresije ili anksioznosti udružene sa depresijom, jer kod ovih
pacijenata mogu provocirati suicid. Kod teško depresivnih ili
suicidalnih pacijenata alprazolam treba primjenjivati uz odgovarajuće
mjere opreza i propisivati odgovarajuću količinu lijeka na receptima.
Ne preporučuje se primjena kod djece, s obzirom da bezbjednost i
efikasnost kod mlađih od 18 godina nije utvrđena.
Benzodiazepine treba ekstremno pažljivo primjenjivati kod pacijenata
koji su zloupotrebljavali alkohol ili droge (vidjeti odjeljak 4.5).
Manje doze takođe se preporučuju kod pacijenata sa hroničnom
respiratornom insuficijencijom, zbog rizika od respiratorne depresije.
Istovremena upotreba lijeka Helex sa opioidima može izazvati sedaciju,
respiratornu depresiju, komu i smrt. Zbog ovih rizika, istovremeno
propisivanje sedativa kao što su benzodiazepini ili lijeka Helex sa
opioidnim ljekovima treba rezervisati samo za pacijente za koje
alternativne mogućnosti liječenja nijesu moguće. Ako je donešena odluka
da se lijek Helex propiše istovremeno sa opioidima, trebalo bi
upotrijebiti najnižu efektivnu dozu i trajanje terapije bi trebalo da
bude što je moguće kraće (vidjeti odjeljak 4.2).
Pacijente treba pažljivo pratiti zbog znakova i simptoma respiratorne
depresije i sedacije. U tom smislu, strogo se preporučuje da se
pacijenti i njihovi staratelji informišu (gdje je to moguće) da bi bili
svjesni ovih simptoma ( vidjeti odjeljak 4.5).
Stariji pacijenti
Benzodiazepine i slične ljekove, starije osobe treba da koriste sa
oprezom, zbog rizika od pojave sedacije i/ili mišićno-kostne slabosti
koja može izazvati padove, često sa ozbiljnim posljedicama kod ove
populacije.
Kod starijih i/ili iscrpljenih osoba primjenjuje se terapija najmanjim
efikasnim dozama, kako bi se spriječio razvoj ataksije i pretjerane
sedacije.
Zavisnost
Upotreba benzodiazepina može dovesti do psihičke i fizičke zavisnosti na
ove ljekove. Rizik od nastanka zavisnosti raste sa povećanjem doze i
dužine trajanja terapije. Rizik je veći kod pacijenata koji su skloni
zloupotrebi ljekova ili alkohola. Farmakološka zavisnost se može razviti
u toku primjene terapijskih doza i/ili kod pacijenata bez faktora
rizika. Rizik od razvoja farmakološke zavisnosti se povećava pri
kombinovanoj primjeni benzodiazepina bez obzira na indikacije
(anksiolitičko ili hipnotičko dejstvo). Zabilježeni su i slučajevi
zloupotrebe ovog lijeka.
Simptomi obustave lijeka: Kada se fizička zavisnost jednom razvije,
naglo obustavljanje terapije može biti praćeno apstinencijalnim
simptomima. Oni obuhvataju: glavobolju, bol u mišićima, ekstremnu
anksioznost, napetost, nemir, konfuziju, razdražljivost i nesanicu. U
teškim slučajevima mogu se javiti sljedeći simptomi: derealizacija,
depersonalizacija, hiperakuzija, sanjivost, bockanje u ekstremitetima,
preosjetljivost na svjetlost, buku i fizički kontakt, halucinacije ili
epileptički napadi (vidjeti odjeljak 4.2).
Doza lijeka se postepeno smanjuje u skladu sa dobrom ljekarskom praksom.
Savjetuje se da dnevnu dozu treba smanjivati za ne više od 0,5 mg svaka
tri dana. Kod nekih pacijenata može biti potrebno čak i postepenije
smanjivanje doze.
Povratna anksioznost i nesanica: Poslije prekida terapije može se
razviti prolazni sindrom u kome se javljaju isti simptomi zbog kojih je
uvedena terapija benzodiazepinima, samo u pogoršanom obliku. Ova pojava
može biti praćena drugim reakcijama, uključujući promjene raspoloženja,
anksioznost, nemir ili poremećaj sna, grčeve u stomaku i mišićima,
povraćanje, znojenje, tremor i uznemirenost. Pošto su apstinencijalni
simptomi izraženiji poslije naglog obustavljanja terapije, preporuka je
postepeno smanjivanje doze (vidjeti odjeljak 4.2).
Trajanje terapije
Savjetuje se da pacijent na početku terapije dobije informaciju o njenom
ograničenom trajanju i da mu se objasne pojedinosti o postepenom
smanjivanju doza. Važno je da pacijent bude upoznat sa mogućnošću pojave
povratnog efekta, kako bi se smanjila pacijentova anksioznost vezana za
eventualnu pojavu ovih simptoma kod prekidanja primjene lijeka. Postoje
indicije, da se u slučaju primjene kratkodjelujućih benzodiazepina,
klinički manifestni simptomi obustave lijeka mogu javiti unutar doznog
intervala, naročito pri visokim dozama. Kada se liječe dugodjelujućim
benzodiazepinima, pacijenti moraju biti obaviješteni da ne smiju da
zamijene lijek kratkodjelujućim benzodiazepinima, jer se mogu javiti
apstinencijalni simptomi.
Amnezija
Benzodiazepini mogu da indukuju anterogradnu amneziju. Ovo stanje obično
se javlja nekoliko sati poslije uzimanja lijeka. Stoga, da bi se smanjio
ovaj rizik potrebno je kontrolisati da li pacijent spava neprekidno 7-8
sati (vidjeti odjeljak 4.8).
Psihijatrijske i paradoksalne reakcije
Kao i sa ostalim benzodiazepinima, mogu se javiti paradoksalne reakcije,
na primjer: nemir, agitiranost, razdražljivost, agresivnost, sumanute
misli, bijes, košmarni snovi, halucinacije, psihoze, promjene ponašanja
i drugi neželjeni poremećaji ponašanja za koje je poznato da se javljaju
tokom upotrebe benzodiazepina. Ukoliko se bilo koji od navedenih
događaja pojavi, alprazolam treba prekinuti. Ove reakcije češće su kod
djece i starijih osoba.
Tolerancija
Poslije nekoliko nedjelja kontinuirane upotrebe može doći do određenog
gubitka hipnotičkog dejstva benzodiazepina.
Pacijentima sa teškom depresijom i suicidalnim pacijentima, lijek treba
propisivati s posebnim oprezom i u odgovarajućoj veličini pakovanja.
Prijavljeni su slučajevi hipomanije i manije kod pacijenata sa
depresijom koji su primali alprazolam.
Lijek Helex sadrži laktozu. Pacijenti sa rijetkom nasljednom
intolerancijom na galaktozu, Lappovim oblikom smanjene aktivnosti
laktaze ili malapsorpcijom glukoze/galaktoze ne smiju uzimati ovaj
lijek.
4.5 Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Opioidi
Istovremena upotreba sedativa kao što su benzodiazepini ili srodnih
ljekova kao što je lijek Helex sa opioidima, povećava rizik od sedacije,
respiratorne depresije, kome i smrti zbog aditivnih depresornih dejstava
centralnog nervnog sistema (CNS). Doza i trajanje istovremene upotrebe
moraju biti ograničeni (vidjeti odjeljak 4.4). Istovremena upotreba sa
alkohol se ne preporučuje. Alprazolam treba koristiti sa oprezom kada se
kombinuje sa CNS depresorima.
Centralno depresivno dejstvo se pojačava ako se alprazolam istovremeno
primjenjuje sa antipsihoticima (neurolepticima), hipnoticima,
anksioliticima/sedativima, antidepresivima, narkotičkim analgeticima,
antiepilepticima, anesteticima, sedativnim antihistaminicima i ostalim
sedativnim ljekovima. U slučaju narkotičkih analgetika, može se javiti
pojačana euforija koja vodi ka porastu psihičke zavisnosti.
CYP3A inhibitori
Supstance koje inhibiraju određene enzime jetre (naročito citohrom P450
3A4) mogu povećati koncentraciju i pojačati dejstvo benzodiazepina.
Rezultati kliničkih i in vitro studija sa alprazolamom i kliničkih
studija sa drugim ljekovima koji se metabolišu slično kao i alprazolam,
ukazuju na različit stepen interakcija i moguće interakcije alprazolama
sa brojnim ljekovima. Na osnovu stepena interakcija i raspoloživih
podataka, napravljene su i sljedeće preporuke:
- Ne preporučuje se istovremena primjena alprazolama sa ketokonazolom,
itrakonazolom i drugim azolskim antimikoticima.
- Istovremena primjena nefazodona ili fluvoksamina povećava PIK
alprazolama približno 2 puta, tako da se preporučuje oprez ili
smanjenje doze kada se alprazolam daje zajedno sa nefazodonom,
fluvoksaminom i cimetidinom.
- Preporučuje se oprez prilikom istovremene primjene alprazolama sa
fluoksetinom, propoksifenom, oralnim kontraceptivima, diltiazemom ili
makrolidnim antibioticima kao što su eritromicin, klaritromicin i
troleandomicin.
CYP3A4 induktori
S obzirom da se alprzolam metaboliše putem CYP3A4 izoenzima, induktori
ovih enzima mogu ubrzati metabolizam alprazolama. Interakcije između
inhibitora HIV proteaze (npr. ritonavir) i alprazolama su kompleksne i
vremenski zavisne. Kratkotrajno, male doze ritonavira dovele su do
velikog poremećaja klirensa alprazolama, produženog poluvremena
eliminacije i pojačavanja njegovih kliničkih efekata, ali poslije duže
primjene ritonavira, indukcija CYP3A kompenzovala je ovu inhibiciju. Ova
interakcija zahtjeva korekciju doze ili prekid primjene alprazolama.
Digoksin
Postoje izvještaji o povišenim koncentracijama digoksina nakon davanja
alprazolama, posebno kod starijih osoba (> 65 godina). Stoga, kod
pacijenata koji primaju alprazolam i digoksin treba pratiti znakove i
simptome toksičnosti digoksina.
4.6 Primjena u periodu trudnoće i dojenja
Trudnoća
Podaci koji se odnose na teratogenost i efekte na postnatalni razvoj i
ponašanje nakon primjene benzodiazepina nijesu konzistentni. Veliki broj
podataka baziranih na kohortnim studijama, ukazuje da primjena
benzodiazepina u prvom trimestru trudnoće nije povezana sa većim rizikom
od razvoja velikih kongenitalnih malformacija. Međutim, podaci iz nekih
ranijih case-control epidemioloških studija, ukazuju na dvostruko veći
rizik od pojave rascjepa nepca.
Benzodiazepine, uključujući alprazolam treba koristiti tokom trudnoće i
dojenja samo ukoliko ljekar smatra da je to neophodno. Ispitivanja na
životinjama su pokazala manje efekte na fetus, dok je nekoliko studija
pokazalo kasniji poremećaj u ponašanju kod potomaka izloženih
benzodiazepinima in utero.
Primjena benzodiazepina u visokim dozama, u toku drugog i/ili trećeg
trimestra trudnoće, može dovesti do smanjenja aktivnih pokreta i
poremećaja srčanog ritma fetusa.
Ukoliko je iz opravdanih medicinskih razloga, neophodna primjena
benzodiazepina u toku kasne trudnoće (čak i u malim dozama), može doći
do razvoja sindroma mlitavog odojčeta. Ovaj sindrom se manifestuje
aksijalnom hipotonijom i poremećajima sisanja koji dovode do sporog
napredovanja djeteta. Ovi znaci su reverzibilni, ali mogu trajati od 1
do 3 nedjelje, zbog poluvremena eliminacije alprazolama. U toku primjene
visokih doza, kod novorođenčeta može doći do razvoja respiratorne
depresije ili apneje i hipotermije. Nekoliko dana poslije porođaja kod
novorođenčadi može doći do pojave apstinencijalnog sindroma
(hiperekscitabilnost, agitacija i tremor), čak i ako se prethodno nije
razvio sindrom mlitavog odojčeta. Pojava apstinencijalnog sindroma nakon
rođenja zavisi od poluvremena eliminacije lijeka.
Alprazolam ne treba koristiti u toku trudnoće, osim ukoliko je klinički
opravdano. Pacijentkinje, ukoliko su trudne ili planiraju trudnoću,
moraju biti obaviještene o potencijalnim štetnim dejstvima alprazolama
na fetus.
Ukoliko je neophodna primjena alprazolama u toku posljednjeg trimestra
trudnoće ili u toku porođaja, neophodno je izbjegavati visoke doze.
Takođe, neophodano je pažljivo praćenje novorođenčeta zbog moguće pojave
apstinencijalnog sindroma i/ili sindrom mlitavog odojčeta.
Dojenje
Alprazolam se u maloj količini izlučuje u majčino mlijeko. Stoga,
primjena alprazolama se ne preporučuje u toku perioda dojenja.
4.7 Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim
vozilima i rukovanja mašinama
Sedacija, amnezija, smanjenje koncentracije i mišićnih funkcija može
negativno uticati na sposobnost pacijenata da voze ili upravljaju
mašinama. Ukoliko trajanje sna nije zadovoljavajuće, poremećaj
opreznosti će vjerovatno biti izražen (vidjeti odjeljak 4.5).
Ove efekte pojačava alkohol (vidjeti odjeljak 4.5.). Pacijente treba
upozoriti na oprez prilikom upravljanja motornim vozilima ili
preduzimanja drugih opasnih aktivnosti tokom primjene lijeka alprazolam.
4.8 Neželjena dejstva
Neželjeni događaji, ukoliko se ispolje, uglavnom se zapažaju na samom
početku terapije i obično nestaju u toku kontinuiranog liječenja ili
smanjenja doze lijeka.
Slijede neželjena dejstva koja su primijećena i prijavljena tokom
liječenja alprazolamom, sa sljedećom učestalošću ispoljavanja: veoma
česta (≥1/10); česta (≥1/100 i <1/10); povremena (≥1/1.000 i <1/100);
rijetka (≥1/10.000 i <1/1.000); veoma rijetka (<1/10.000), nije poznata
(ne može se procijeniti na osnovu raspoloživih podataka).
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| MedDRA Klasifikacija | Učestalost | Neželjena dejstva |
| sistema organa | | |
+======================+:=====================+=======================+
| Endokrinološki | Nepoznata učestalost | Hiperprolaktinemija |
| poremećaji | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji | Često | Smanjenje apetita |
| metabolizma i | | |
| ishrane | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Psihijatrijski | Veoma često | Depresija |
| poremećaji | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Često | Konfuzija, |
| | | dezorijentacija, |
| | | smanjenje libida, |
| | | anksioznost, |
| | | insomnija, nervoza, |
| | | povećanje libida* |
| +----------------------+-----------------------+
| | Povremeno | Manija* (vidjeti |
| | | odjeljak 4.4), |
| | | halucinacije*, |
| | | bijes*, agitacija* |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Hipomanija*, |
| | | agresija*, |
| | | odbojnost*, |
| | | nenormalno |
| | | razmišljanje*, |
| | | psihomotorna |
| | | hiperaktivnost* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji nervnog | Veoma često | Sedacija, |
| sistema | | somnolencija, |
| | | ataksija, poremećaj |
| | | memorije, dizartrija, |
| | | ošamućenost, |
| | | glavobolja |
| +----------------------+-----------------------+
| | Često | Poremećaji ravnoteže, |
| | | poremećaj |
| | | koordinacije pokreta, |
| | | poremećaj pažnje, |
| | | hipersomnija, |
| | | letargija, tremor |
| +----------------------+-----------------------+
| | Povremeno | Amnezija |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Poremećaj |
| | | funkcionisanja |
| | | autonomnog nervnog |
| | | sistema*, distonija* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji na nivou | Često | Zamućen vid |
| oka | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Gastrointestinalni | Veoma često | Zatvor, suva usta |
| poremećaji | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Često | Nauzeja |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Poremećaji GIT-a* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Hepatobilijarni | Nepoznata učestalost | Hepatitis*, poremećaj |
| poremećaji | | funkcionisanja |
| | | jetre*, žutica* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji na nivou | Često | Dermatitis* |
| kože i potkožnog | | |
| tkiva | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Angioedem*, |
| | | fotosenzitivna |
| | | reakcija* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji | Povremeno | Mišićna slabost |
| mišićno-skeletnog i | | |
| vezivnog tkiva | | |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji na nivou | Povremeno | Inkontinencija* |
| bubrega i urinarnog | | |
| sistema | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Retencija urina* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Poremećaji | Često | Seksualni poremećaji* |
| reproduktivnog | | |
| sistema i na nivou | | |
| dojki | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Povremeno | Nepravilni |
| | | menstrualni ciklusi* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Opšti poremećaji i | Veoma često | Umor, razdražljivost |
| reakcije na mjestu | | |
| primjene | | |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Periferni edem* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
| Ispitivanja | Često | Povećanje tjelesne |
| | | mase, smanjenje |
| | | tjelesne mase |
| +----------------------+-----------------------+
| | Nepoznata učestalost | Povišen intraokularni |
| | | pritisak* |
+----------------------+----------------------+-----------------------+
* Postmarketinški identifikovana neželjena dejstva
Simptomi obustave lijeka
Simptomi obustave lijeka se javljaju nakon naglog smanjenja doze ili
naglog prekida primjene benzodiazepina, uključujući i alprazolam. Ovi
simptomi variraju od blage disforije i insomnije, pa sve do razvoja
teških simptoma kao što su abdominalne kolike i mišićni grčevi,
povraćanje, znojenje, tremor, i konvulzije. Takođe, mogu se javiti epi
napadi nakon naglog smanjenja doze ili naglog prekida terapije.
Amnezija
Anterogradna amnezija se može javiti prilikom primjene terapijskih doza.
Rizik se povećava sa povećanjem doze. Dejstva amnezije mogu biti
povezana sa neprilagođenim ponašanjem (vidjeti odjeljak 4.4.).
Depresija
Za vrijeme liječenja benzodiazepinima, prethodno nezapažena depresija
može postati očigledna.
Psihijatrijske i paradoksalne reakcije
Benzodiazepini i benzodiazepinima slična jedinjenja mogu izazvati
reakcije kao što su nemir, agitiranost, iritabilnost, agresivnost,
sumanute ideje, bijes, košmarni snovi, halucinacije, psihoze,
bihejvioralni poremećaji. Ove reakcije mogu biti prilično teške. Češće
se javljaju kod djece i starijih osoba.
Zavisnost
Upotreba benzodiazepina (čak i u terapijskim dozama) može dovesti do
fizičke zavisnosti: prekid terapije može dovesti do pogoršanja simptoma
ili apstinencijalnih reakcija (vidjeti odjeljak 4.4). Takođe se može
javiti psihička zavisnost. Opisana je zloupotreba benzodiazepina.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Agenciji za ljekove i medicinska sredstva
Crne Gore (CALIMS):
Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.calims.me
nezeljenadejstva@calims.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9 Predoziranje i mjere koje je potrebno preduzeti
Kao i sa drugim benzodiazepinima, predoziranje obično ne ugrožava život,
osim kada se istovremeno upotrijebe depresori CNS-a (uključujući
alkohol).
Prilikom liječenja predoziranja bilo kojim lijekom treba imati na umu
mogućnost da je istovremeno uzeto više ljekova.
Poslije oralnog predoziranja benzodiazepinima treba izazvati povraćanje
(u roku od sat vremena) ukoliko je pacijent svjestan ili gastričnu
lavažu ukoliko je bez svijesti, pri čemu se mora obezbijediti prohodnost
disajnih puteva. Ukoliko pražnjenje želuca ne dovede do poboljšanja,
potrebno je dati aktivni ugalj da bi se smanjila resorpcija lijeka.
Značaj dijalize nije utvrđen. Posebnu pažnju treba obratiti na
respiratorne i kardiovaskularne funkcije za vrijeme urgentne terapije.
Manifestacije predoziranja benzodiazepinima obično obuhvataju depresiju
CNS-a u različitom stepenu, počev od pomućenja svijesti do kome. U
blagim slučajevima simptomi obuhvataju: pomućenje svijesti, mentalnu
konfuziju i letargiju, a u težim ataksiju, hipotoniju, hipotenziju,
respiratornu depresiju, rijetko komu i u veoma rijetkim slučajevima
smrt.
Flumazenil se može koristiti kao dodatak liječenju respiratorne i
kardiovaskularne funkcije povezane s predoziranjem.
5. FARMAKOLOŠKA PODACI
5.1 Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: anksiolitici; derivati benzodiazepina
ATC kod: N05BA12
Alprazolam, kao i drugi benzodiazepini, ima jak afinitet za
benzodiazepinske receptore u mozgu. Alprazolam olakšava inhibitornu
neurotransmitersku aktivnost gama-aminobuterne kiseline, koja je
medijator pre i post sinaptičke inhibicije u centralnom nervnom sistemu.
5.2 Farmakokinetički podaci
Poslije oralnog uzimanja, maksimalne koncentracije u plazmi pojavljuju
se nakon 1,7. Nakon uzimanja pojedinačne doze od 0,5 mg, prosječna
maksimalna koncentracija je iznosila 7,1 nanograma/ml. Postoji linearan
odnos između doze i koncentracije lijeka u plazmi. Najmanje 80% oralno
unijete doze se resorbuje. Oko 70% resorbovane doze veže se za proteine
plazme. Alprazolam se ekstenzivno metaboliše u jetri, primarno do
hidroksilovanih metabolita, dok se oko 20% doze izlučuje nepromijenjeno.
Eliminacija se odvija uglavnom putem bubrega; 80% doze izlučuje se
urinom a samo 7% fecesom. Prosječno poluvrijeme eliminacije iznosi 10-12
sati.
5.3 Pretklinički podaci o bezbjednosti
Alprazolam nije pokazao mutagenost u Ames-ovom testu. Alprazolam nije
izazvao hromozomske aberacije u in vivo mikronukleusnom testu kod pacova
pri primjeni maksimalne doze od 100 mg/kg, što je 500 puta veća doza od
maksimalne preporučene dnevne doze kod ljudi od 10 mg/dan.
Nije bilo dokaza o kancerogenom potencijalu tokom dvogodišnjih
ispitivanja na životinjskim bioesejima kod pacova u dozama do 30
mg/kg/dan (150 puta većim dozama od maksimalne preporučene dnevne doze
kod ljudi od 10 mg/dan) i kod miševa u dozama do 10 mg/kg/dan (50 puta
većim dozama od maksimalne preporučene dnevne doze kod ljudi od 10
mg/dan).
Alprazolam nije smanjio fertilnost kod pacova u testiranim dozama do 5
mg/kg/dan, što je 25 puta veća doza od maksimalne preporučene dnevne
doze kod ljudi od 10 mg/dan.
Kod pacova koji su tretirani oralnim dozama alprazolama od 3, 10 i 30
mg/kg/dan (15-150 puta većim dozama od maksimalne preporučene dnevne
doze kod ljudi od 10 mg/dan) tokom 2 godine, uočena je tendencija dozno
zavisnog povećanja u broju opaženih katarakti kod ženki i kornealnih
vaskularizacija kod mužjaka. Ove lezije se nijesu pojavljivale u toku
prvih 11 mjeseci tretmana.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1 Lista pomoćnih supstanci
Tablete od 0,25 mg
laktoza monohidrat
polisorbat 80
povidon K25
krospovidon (tip A)
kukuruzni skrob
magnezijum stearat
Tablete od 0,5 mg
laktoza monohidrat
polisorbat 80
povidon K25
krospovidon (tip A)
kukuruzni skrob
boja karmin (E120)
magnezijum stearat
6.2 Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3 Rok upotrebe
24 mjeseca.
6.4 Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Nisu potrebni posebni temperaturni uslovi čuvanja.
6.5 Vrsta i sadržaj pakovanja:
Blister (Al-folija, PVC/PE/PVDC-folija): 30 tableta od 0,25 mg u
blisteru (2 blistera po 15 tableta), u kutiji.
Blister (Al-folija, PVC/PE/PVDC-folija): 30 tableta od 0,5 mg u blisteru
(2 blistera po 15 tableta), u kutiji.
6.6 Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
6.7. Režim izdavanja lijeka
Neobnovljiv (jednokratni) recept.
7. NOSILAC DOZVOLE
D.S.D. „KRKA, d.d., Novo mesto“ - predstavništvo Podgorica,
Svetlane Kane Radević br. 3, 81000 Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
▲ Helex, tableta, 0,25 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 2030/18/465 -
1357
▲ Helex, tableta, 0,5 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 2030/18/466 - 1358
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
▲ Helex, tableta, 0,25 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 03.12.2018.
godine
▲ Helex, tableta, 0,5 mg, blister, 30 (2x15) tableta: 03.12.2018. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Decembar, 2018. godine