Bosnyl uputstvo za upotrebu
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA
1. NAZIV LIJEKA
BOSNYL 50 mg, kapsula, tvrda
INN: sulpirid
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna BOSNYL 50 mg kapsula, tvrda sadrži: sulpirida 50 mg.
Pomoćne supstance s poznatim djelovanjem: laktoza.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Kapsula, tvrda.
Cilindrične tvrde želatinske kapsule sastavljene od tijela i kapice.
Veličina kapsule: 4. Boja tijela i kapice je bijela. Sadržaj kapsula je
bijeli do gotovo bijeli, kristalni prašak.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
- Kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti kod odraslih, nakon
što se uobičajeno liječenje pokazalo neuspješnim
- Liječenje psihotične depresije i teških oblika depresije kod odraslih,
nakon što se liječenje nekim drugim antidepresivom pokazalo
neuspješnim
- Liječenje vrtoglavice periferno-labirintnog tipa (npr. Menierova
bolest) kod odraslih
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Odrasli
Kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti
1 do 3 kapsule na dan (50 do 150 mg sulpirida na dan), tokom najviše 4
nedjelje.
Liječenje psihotične depresije i teških oblika depresije
Početna doza je 1 do 3 kapsule na dan (50 do 150 mg sulpirida na dan).
Doza održavanja je 1 do 2 kapsule, 3 puta na dan (150 do 300 mg
sulpirida na dan). Veće dnevne doze sulpirida uz ovu indikaciju se u
pravilu ne preporučuju.
Trajanje liječenja zavisi od toka bolesti. Zavisno od simptomima, nakon
1 do 3 nedjelje liječenja dnevna doza se može smanjiti ili povećati. Kod
dugotrajnog liječenja, potrebu za nastavkom primjene sulpirida treba
razmotriti svakih 3 do 6 mjeseci.
Liječenje vrtoglavice periferno-labirintnog tipa
Početna doza iznosi od 1 do 3 kapsule na dan (50 do 150 mg sulpirida na
dan). Doza održavanja je 3 puta po 1 do 2 kapsule na dan (150 do 300 mg
sulpirida).
Trajanje liječenja zavisi od toka bolesti. Zavisno od simptoma, nakon 1
do 3 nedjelje liječenja dnevna doza se može smanjiti ili povećati. Kod
dugotrajnog liječenja, potrebu za nastavkom primjene sulpirida treba
razmotriti svakih 3 do 6 mjeseci.
Djeca
BOSNYL 50 mg kapsule, tvrde nisu namijenjene za primjenu kod djece u
okviru prethodno navedenih indikacija.
Stariji pacijenti
Isti režim doziranja može se primijeniti i kod starijih pacijenata. Dozu
lijeka treba redukovati kod postojanja insuficijencije bubrega.
Pacijenti s oštećenom funkcijom bubrega
Zavisno od stepena oštećenja funkcije bubrega, preporučuje se sljedeća
modifikacija režima doziranja lijeka:
Kreatinin klirens 30-60 ml/min: primjenjuje se 50% dnevne doze
sulpirida;
Kreatinin klirens 10-30 ml/min: primjenjuje se 30% dnevne doze
sulpirida;
Kreatinin klirens manji od 10 ml/min: primjenjuje se 20% dnevne doze
sulpirida.
Alternativna metoda prilagođavanja doznog režima: doza lijeka može
ostati ista, ali interval doziranja treba produžiti za 1,5 do 3 puta.
Dodatna informacija
U kliničkoj praksi, sulpirid se primjenjuje i za liječenje akutne i
hronične šizofrenije. Uobičajeno doziranje uz ovu indikaciju kreće se u
rasponu od 400 mg do 2400 mg sulpirida na dan. Kada je potrebno
primijeniti ovako visoke doze sulpirida, preporučuje se da se koristi
pogodan farmaceutski oblik lijeka sa odgovarajućom jačinom (200 mg ili
400 mg).
Način primjene
Lijek BOSNYL 50 mg kapsule, tvrde se primjenjuje oralno.
Lijek se može uzimati nezavisno od obroka.
Kapsulu treba progutati cijelu, s dovoljnom količinom tečnosti, najbolje
sa čašom vode, Kapsula se ne smije žvakati.
4.3. Kontraindikacije
- Preosjetljivost na sulpirid, derivate benzamida i/ili na bilo koju od
pomoćnih supstanci u sastavu lijeka (pogledati dio 6.1.)
- Feokromocitom
- Akutna porfirija
- Konkomitantni prolaktin-zavisni tumori (npr. prolaktinomi hipofize i
karcinom dojke)
- Istovremena primjena levodope ili drugih ljekova za liječenje
Parkinsonove bolesti (kao što je npr. ropirinol)
- Pacijenti s produženjem QT intervala (QTc > 440 ms), na primjer,
kongenitalni QT sindrom ili klinička stanja koja predstavljaju dodatni
rizik, kao što su:
- Klinički signifikantna bradikardija (<50 otkucaja u minuti)
- Simptomatske aritmije u anamnezi
- Bilo koja druga klinički značajna bolest srca
- Istovremeno liječenje antiaritmicima klase I ili III
- Istovremeno liječenje bilo kojim lijekom koji može produžiti QT
interval (pogledati dio 4.5.)
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Upozorenja
Pri visokim dozama sulpirida, kod malog broja pacijenata, zabilježena je
povećana motorna agitacija: u fazama agresije, agitacije ili ekscitacije
procesa bolesti, niske doze sulpirida mogu pogoršati simptome. Posebna
pažnja se zahtijeva kod postojanja hipomanije.
U rijetkim slučajevima zabilježene su ekstrapiramidalne reakcije
(uglavnom akatizija), ako je to opravdano, može biti potrebno smanjenje
doze sulpirida ili primjena antiparkinsonika.
Kao i kod ostalih neuroleptika zabilježen je neuroleptični maligni
sindrom, potencijalno smrtonosna komplikacija koja se ispoljava s
hipertermijom, mišićnom rigidnošću, nestabilnošću autonomnog sistema,
promjenama svijesti i povećanim nivoima kreatin fosfokinaze. U takvom
slučaju ili kod postojanja hipertermije nedijagnostifikovanog uzroka,
primjenu svih antipsihotičnih ljekova, uključujući i sulpirid, potrebno
je prekinuti.
Sulpirid uzrokuje male promjene EEG-a. Neuroleptici mogu sniziti
epileptogeni prag. Zabilježeni su povremeni slučajevi konvulzija kod
pacijenata kod kojih konvulzije nisu ranije bile zabilježene.
Preporučuje se oprez kod propisivanja sulpirida kod pacijenata s
nestabilnom epilepsijom, kao i praćenje pacijenata s epilepsijom u
anamnezi za vrijeme liječenja sa sulpiridom.
Stariji pacijenti su osjetljiviji na pojavu ortostatske hipotenzije,
sedacije ili ekstrapiramidalnih efekata.
Kod pacijenata s agresivnim ponašanjem ili agitacijom koju prati
impulsivnost, sulpirid se može primijeniti sa sedativom.
Nagli prekid primjene antipsihotičnih ljekova može biti uzrok pojave
simptoma sustezanja kao što su: mučnina, povraćanje, znojenje i
nesanica. Moguće je ponovno javljanje psihotičnih simptoma, kao i pojava
poremećaja s nevoljnim pokretima kao što su akatizija, distonija i
diskinezija. Zbog toga se savjetuje postepen prekid primjene sulpirida.
Povećana smrtnost kod starijih pacijenata s demencijom: stariji
pacijenti s psihozom povezanom s demencijom, koji su liječeni s
antipsihoticima, imaju povećan rizik od smrti. Podaci iz dvije velike
opservacijske studije su pokazali da je kod starijih pacijenata s
demencijom, koji su liječeni s antipsihoticima, malo povećan rizik od
smrti, u odnosu na one koji nisu liječeni. Nema dovoljno podataka za
pouzdanu procjenu važnosti navedenog rizika, a i uzrok povećanog rizika
nije poznat. Iako su uzroci smrti u kliničkim ispitivanjima s atipičnim
antipsihoticima bili različiti, većina smrtnih slučajeva čini se da je
bila kardiovaskularne (npr. Zastoj u radu srca, iznenadna smrt) ili
infektivne (npr. pneumonija) prirode. Opservacijske studije ukazuju na
to da, slično atipičnim antipsihoticima, liječenje konvencionalnim
antipsihoticima može povećati smrtnost. Nije jasno u kojoj se mjeri
nalaz povećanog mortaliteta u opservacijskim studijama može pripisati
antipsihotiku, za razliku od nekih karakteristika pacijenata. Sulpirid
nije namijenjen za liječenje poremećaja ponašanja povezanih s
demencijom.
Venska tromboembolija: antipsihotici uključujući i sulprid, povezani su
s izvještajima o slučajevima venske tromboembolije (VTE), ponekad sa
smrtnim ishodom. Pacijenti liječeni s antipsihoticima, često imaju
stečene faktore rizika za pojavu VTE, pa je potrebno tačno odrediti sve
moguće faktore rizika za VTE, prije i tokom liječenja sa sulpiridom i u
skladu s tim preduzeti preventivne mjere.
Karcinom dojke: sulpirid može povećati nivoe prolaktina. Stoga, potreban
je oprez, a pacijente s ličnom ili porodičnom anamnezom karcinoma dojke
treba pažljivo pratiti tokom terapije sulpiridom (pogledati dio 4.3.).
Mjere opreza
Kod starijih pacijenata, sulpirid, kao i ostale neuroleptike treba
primjenjivati s posebnim oprezom (pogledati dio 4.2.).
Ukoliko je neophodno liječenje s neurolepticima kod pacijenata s
Parkinsonovom bolesti, može se primijeniti sulpirid, premda je potreban
dodatni oprez.
Dozu antikonvulzivnih ljekova ne treba mijenjati kod pacijenata koji
primjenjuju antikonvulzivnu terapiju, a potrebno im je uključiti
sulpirid.
Zabilježeni su slučajevi konvulzija i kod pacijenata kod kojih se one
prethodno nisu javljale.
Kao i u slučaju primjene drugih ljekova koji se najvećim dijelom
eliminišu putem bubrega, dozu sulpirida bi trebalo smanjiti u
slučajevima renalne insuficijencije.
S obzirom da je kod pacijenata liječenih atipičnim antipsihoticima
zabilježena hiperglikemija, potrebno je osigurati odgovarajuće praćenje
glikemije kod pacijenata koji su počeli primjenjivati sulpirid, a imaju
potvrđenu dijagnozu šećerne bolesti ili faktore rizika za šećernu
bolest.
Produženje QT intervala: sulpirid može izazvati produženje QT intervala
(pogledati dio 4.8.). Navedeni efekt može povećati rizik od ozbiljnih
ventrikularnih aritmija kao što je torsade de pointes. Prije bilo koje
primjene, ukoliko to dozvoljava kliničko stanje pacijenta, preporučuje
se praćenje faktora koji mogu pogodovati pojavi poremećaja ritma, kao
što su:
- bradikardija, ispod 55 otkucaja srca u minuti;
- disbalans elektrolita, naročito hipokalijemija;
- kongenitalno produženje QT intervala;
- istovremeno liječenje s ljekovima koji mogu dovesti do izrazite
bradikardije (<55 otkucaja srca u minuti): - hipokalijemija;
- smanjena intrakardijalna provodljivost;
- ili produženja QT intervala (pogledati dio 4.5.).
Sulpirid treba s oprezom primjenjivati kod pacijenata kod kojih su
prisutni ovi faktori, kao i kod pacijenata s kardiovaskularnim
poremećajima koji mogu biti predispozicija za produženje QT intervala.
Treba izbjegavati istovremenu primjenu drugih neuroleptika (pogledati
dio 4.5.).
Moždani udar: u randomiziranim kliničkim ispitivanjima poređenih s
placebom, u populaciji starijih pacijenata s demencijom koji su liječeni
s pojedinim atipičnim antipsihoticima, primijećeno je trostruko
povećanje rizika od cerebrovaskularnih događaja. Mehanizam ovog
povećanja rizika nije poznat. Povećanje rizika uz druge antipsihotike
ili u drugim grupama pacijenata, ne može se isključiti. Sulpirid treba
primjenjivati s oprezom kod pacijenata s faktorom rizika za moždani
udar.
Sulpirid treba primjenjivati s oprezom kod hipertenzivnih pacijenata,
posebno u starijoj populaciji, zbog rizika od hipertenzivne krize.
Pacijente treba adekvatno pratiti.
Prijavljeni su slučajevi leukopenije, neutropenije i agranulocitoze
vezani uz primjenu antipsihotika, uključujući i sulpirid. Neobjašnjiva
grlobolja, limfadenopatija, infekcije ili temperatura mogu ukazivati na
krvnu diskraziju (pogledati dio 4.8.), i zahtijevaju hitnu hematološku
obradu.
Sulpirid ima antiholinergični efekt i, stoga, treba ga primjenjivati s
oprezom kod pacijenata s anamnezom glaukoma, ileusa, kongenitalne
stenoze digestivnog trakta, urinarne retencije ili hiperplazija
prostate.
Neuroleptički maligni sindrom (NMS): neuroleptični maligni sindrom,
potencijalno smrtonosna komplikacija zabilježena uz primjenu
antipsihotika, ispoljava se hipertermijom, mišićnom rigidnošću,
rabdomiolizom, povećanim nivoima kreatin fosfokinaze i disfukcijom
autonomnog nervnog sistema. Uočeni su slučajevi s atipičnim
karakteristikama, kao što su hipertermija bez mišićne rigidnosti ili
hipertonije. U slučaju hipertermije nedijagnosticiranog uzroka, koja se
može smatrati ili kao rani znak/symptom NMS ili kao atipični NMS,
primjenu svih antipsihotičnih ljekova, uključujući i sulpirid, potrebno
je odmah prekinuti pod medicinskim nadzorom.
BOSNYL 50 mg kapsule, tvrde sadrže laktozu. Pacijenti s rijetkim
nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, nedostatkom „Lapp
laktaze“ ili glukoza-galaktoza malapsorpcijom, ne bi trebali
primjenjivati ovaj lijek.
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Istovremena primjena koja je kontraindikovana
Levodopa: postoji uzajamni antagonizam efekata između levodope i
neuroleptika.
Istovremena primjena koja se ne preporučuje
Alkohol: alkohol pojačava sedativne efekte neuroleptika. Treba izbjeći
konzumiranje alkoholnih pića i ljekova koji sadrže alkohol.
Kombinacije sa sljedećim ljekovima mogu uzrokovati torsades de pointes
ili produženje QT intervala (pogledati dio 4.4.):
- ljekovi koji indukuju bradikardiju, kao što su beta blokatori,
pojedini blokatori kalcijumovih kanala koji indukuju bradukardiju (npr.
diltiazem i verapamil), klonidin i digitalis;
- ljekovi koji dovode do disbalansa elektrolita, naročito oni koji
indukuju hipokalijemiju (diuretici, stimulirajući laksativi, iv.
amfotericin B, glukokortikoidi, tetrakozaktidi. Potrebno je korigovati
disbalans elektrolita;
- antiaritmici grupe Ia (kinidin, dizopiramid) i grupe III (amiodaron,
sotalol);
–neki drugi ljekovi kao što su: pimozid, haloperidol, metadon,
imipraminski antidepresivi, litijum, cisaprid, tioridazin, iv.
eritromicin, halofantrin, pentamidin.
Istovremena primjena koja je moguća uz oprez
Antihipertenzivi: antihipertenzivni efekat uz moguće potenciranje
ortostatske hipotenzije (aditivni efekat).
Depresori CNS-a uključujući i narkotike, analgetike, sedativne H1
antihistaminike, barbiturate, benzodiazepine i druge anksiolitike,
klonidin i derivate.
Antacidi i sukralfat: pri istovremenoj primjeni, smanjena je apsorpcija
sulprida. Zbog toga, sulprid treba primjenjivati dva sata prije primjene
antacida ili sukralfata.
Istovremena primjena sulpirida i litijuma povećava rizik od
ekstrapiramidalnih neželjenih efekata.
Sulpirid može umanjiti efikasnost ropinorola.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Plodnost
Kod tretiranih životinja uočeno je smanjenje plodnosti povezano s
farmakološkim efektima lijeka (efekat posredovan prolaktinom).
Trudnoća
Dostupni su samo vrlo ograničeni podaci o primjeni sulpirida kod
trudnica. Nije utvrđena sigurnost sulpirida tokom trudnoće kod ljudi.
Sulpirid prolazi kroz placentu. Animalne studije nisu dovoljne za
određivanje reproduktivne toksičnosti.
Primjena sulpirida se ne preporučuje tokom trudnoće i kod žena
generativne dobi koje ne koriste efikasnu kontracepciju, osim ako
koristi ne opravdavaju potencijalne rizike.
Novorođenčad koja su bila izložena antipsihoticima (uključujući i
sulpirid) tokom trećeg tromjesečja trudnoće, imaju rizik od pojave
neželjenih reakcija, uključujući i ekstrapiramidalne simptome i/ili
simptome ustezanja, koji mogu varirati po težini i dužini trajanja nakon
poroda (pogledati dio 4.8.). Zabilježeni su: agitacija, hipertonija,
hipotonija, tremor, somnolencija, respiratorni distres ili poremećaj
hranjenja. Zbog toga je novorođenčad potrebno pažljivo nadzirati.
Dojenje
Sulpirid se izlučuje u majčino mlijeko u prilično velikim količinama, u
nekim slučajevima to je daleko iznad prihvaćene vrijednosti od 10%
majčine doze prilagođene težini, ali koncentracije lijeka u krvi
dojenčadi nisu procjenjivane. Nema dovoljno informacija o efektima
sulpirida kod novorođenčadi/dojenčadi. Mora se donijeti odluka o tome da
li prekinuti dojenje ili se suzdržati od uzimanja terapije sulpiridom,
uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist terapije za majku.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Trigonik, lijek sa mogućim uticajem na psihofizičke sposobnosti
(upozorenje prilikom upravljanja motornim vozilima i mašinama).
Čak i kada se primjenjuje prema preporukama, sulpirid može izazvati
sedaciju, zbog čega sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama
može biti smanjena (pogledati dio 4.8.).
4.8. Neželjena dejstva
Neželjena dejstva ljekova klasifikovana su prema sljedećim definicijama
učestalosti ispoljavanja:
vrlo često ≥ 1/10;
često ≥ 1/100 do < 1/10;
manje često ≥ 1/1 000 do < 1/100;
rijetko ≥ 1/10 000 do < 1/1 000;
vrlo rijetko < 1/10 000;
učestalost nepoznata (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka).
Poremećaji krvi i limfnog sistema (pogledati dio 4.4.)
Manje često: leukopenija.
Učestalost nepoznata: neutropenija, agranulocitoza.
Poremećaji imunološkog sistema:
Učestalost nepoznata: anafilaktičke reakcije (urtikarija, dispneja,
hipotenzija i anafilaktički šok).
Endokrinološki poremećaji
Često: hiperprolaktinemija.
Psihijatrijski poremećaji
Često: nesanica.
Učestalost nepoznata: konfuzija.
Poremećaji nervnog sistema
Često: sedacija ili somnolencija, ekstrapiramidalni poremećaj,
parkinsonizam, tremor, akatizija.
Manje često: hipertonija, diskinezija, distonija.
Rijetko: okulogirne krize.
Učestalost nepoznata: konvulzije, neuroleptički maligni sindrom,
hipokinezija, tardivna diskinezija (zabilježena, kao i kod svih
neuroleptika, nakon primjene neuroleptika duže od 3 mjeseca. Primjena
antiparkinsonika nije efikasna ili može dovesti do pogoršanja simptoma).
Kardiovaskularni poremećaji
Rijetko: ventrikularna aritmija, ventrikularna tahikardija,
ventrikularna fibrilacija.
Učestalost nepoznata: produženje QT intervala na elektrokardiogramu,
srčani zastoj, torsade de pointes, iznenadna smrt (pogledati dio 4.4).
Vaskularni poremećaji
Manje često: ortostatska hipotenzija.
Učestalost nepoznata: venska tromboembolija, plućna embolija (ponekad s
fatalnim ishodom), duboka venska tromboza, povećanje krvnog pritiska
(pogledati dio 4.4.).
Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji
Učestalost nepoznata: aspiracijska pneumonija (uglavnom povezana s
drugim depresorima CNS-а).
Poremećaji metabolizma i ishrane
Učestalost nepoznata: hiponatrijemija, sindrom neodgovarajućeg lučenja
antidiuretskog hormona (SIADH).
Gastrointestinalni poremećaji
Često: konstipacija.
Manje često: hipersekrecija pljuvačke.
Hepatobilijarni poremećaji
Često: povećani jetreni enzimi.
Učestalost nepoznata: hepatocelularno, holestatsko ili kombinovano
oštećenje jetre.
Poremećaji kože i potkožnog tkiva
Često: makulopapularni osip.
Poremećaji mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva
Učestalost nepoznata: tortikolis, trizmus, rabdomioliza.
Trudnoća, puerperij i perinatalna stanja
Učestalost nepoznata: ekstrapiramidalni simptomi, sindrom ustezanja kod
novorođenčeta (pogledati dio 4.6.).
Poremećaji reproduktivnog sistema i dojki
Često: bol u grudima, galaktoreja.
Manje često: povećanje dojki, amenoreja, poremećaj orgazma, erektilna
disfunkcija.
Učestalost nepoznata: ginekomastija.
Opći poremećaji i stanja na mjestu primjene
Često: povećanje tjelesne težine.
Učestalost nepoznata: hipertermija (pogledati dio 4.4.).
Pretrage
Učestalost nepoznata: povećana kreatin fosfokinaza u krvi.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Simptomi
Iskustvo s predoziranjem sulpiridom je ograničeno.
Raspon jednokratnih toksičnih doza se kreće od 1 do 16 g, međutim smrt
nije uzrokovala ni doza od 16 g.
Kliničke manifestacije trovanja variraju zavisno od primjenjene doze.
Jednokratne doze od 1 do 3 g mogu uzrokovati uznemirenost i zamućenje
svijesti, a rijetko ekstrapiramidalne simptome. Doze od 3 do 7 g mogu
izazvati određen stepen agitacije, konfuziju i ekstrapiramidalne
simptome (pogledati dio 4.8.). Pri dozama većim od 7 g pored navedenog,
može doći i do kome i hipotenzije.
Trajanje intoksikacije u principu je kratko, a simptomi bi nestajali
unutar nekoliko sati. Koma koja se javljala nakon velikih doza je obično
trajala do 4 dana.
Nije zabilježeno hematološko ili hepatično oštećenje.
Sulpirid se djelomično odstranjuje putem hemodijalize.
Liječenje
Ne postoji specifični antidot za sulpirid. Liječenje predoziranja je
simptomatsko. Potrebno je preduzeti odgovarajuće suportivne mjere,
Preporučuje se pažljivi nadzor vitalnih funkcija i monitoring srca
(rizik od produženja QT intervala i posljedičnih supraventrikularnih
aritmija) sve dok se pacijent ne oporavi. U slučaju teških
ekstrapiramidnih simptoma potrebno je primijeniti antiholinergike.
Predoziranje se može liječiti s alkalnom osmotskom diurezom, i prema
potrebi, s antiparkinsonicima. Koma iziskuje odgovarajuću njegu, a
preporučuje se i praćenje srčane funkcije sve do pacijentovog oporavka.
Emetici nisu efikasni kod predoziranja sulpiridom.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Psiholeptici; podgrupa „Antipsihotici,
Benzamidi “.
ATC kod: N05AL01.
Sulpirid pripada grupi suspstituiranih benzamida koji se strukturalno
razlikuju od fenotiazina, butirofenona i tioksantena. Prema trenutnim
podacima djelovanje sulpirida ukazuje na važnu razliku između različitih
vrsta dopaminskih receptora ili mehanizama receptora u mozgu.
Prema djelovanju i biohemijski, sulpirid se podudara s klasičnim
neurolepticima u brojnim svojstvima, koja ukazuju na antagonizam
cerebralnih dopaminskih receptora. Temeljne i intrigantne razlike
uključuju: odsustvo katalepsije pri dozama aktivnim u ostalim testovima
ponašanja, odsustvo efekta u sistemima adenilat ciklaze osjetljive na
dopamin, odsustvo efekta na preuzimanje noradrenalina ili 5HT,
zanemarivu antiholinesteraznu aktivnost, odsustvo efekta na vezanje za
muskarinske ili GABA receptore i bitnu razliku u vezanju ³H-sulpirida na
strijatalne preparate in vitro, u poređenju s ³H-spiperonom ili
³H-haloperidolom. Ovi nalazi upućuju na bitnu razliku između sulpirida i
klasičnih neuroleptika kojima nedostaje takva specifičnost.
Jedna od karakteristika sulpirida je njegova bimodalna aktivnost, s
obzirom da posjeduje svojstva kako antidepresiva, tako i neuroleptika.
Pacijenti sa šizofrenijom karakteriziranom s manjkom socijalnog kontakta
mogu imati izrazite koristi od terapije. Podizanje raspoloženja opaža se
nakon nekoliko dana terapije, nakon čega slijedi nestajanje floridnih
simptoma šizofrenije. Sedacija i nedostatak osjećanja, što je tipično
povezano s terapijom klasičnim neurolepticima tipa fenotiazina i
butirofenona, nisu prisutni pri terapiji sulpiridom.
Postoje dokazi da niske doze sulpirida (50 do 150 mg na dan) djeluju
antidepresivno. Smatra se da je antidepresivni efekat sulprida u nižim
dozama povezan prvenstveno s blokadom dopaminskih autoreceptor i sa
aktivacijom dopaminske transmisije.
5.2. Farmakokinetički podaci
Maksimalne koncentracije sulpirida u serumu se postižu 3-6 sati nakon
oralne primjene. Poluživot eliminacije kod ljudi izosi približno 8 sati.
Oko 40% sulpirida vezuje se za proteine plazme. 95% lijeka se izlučuje
urinom i fecesom u nepromijenjenom obliku.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
U dugotrajnim animalnim studijama u kojima su ispitivani antipsihotici
uključujući i sulpirid, zabilježena je povećana incidenca različitih
endokrinih tumora (neki od njih su ponekad bili i maligni), kod nekih,
ali ne i kod svih vrsta ispitivanih pacova i miševa. Značaj ovih nalaza
za čovjeka je nepoznat. Trenutno ne postoje podaci o vezi između
primjene neuroleptika i rizika od nastanka tumora kod ljudi.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci
- Laktoza, monohidrat
- Kukuruzni skrob
- Povidon
- Magnezijum stearat
- Tvrda želatinska kapsula, veličina br.4
Sastav tvrde želatinske kapsule:
- Titan dioksid (E171)
- Želatin
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenjivo.
6.3. Rok upotrebe
36 mjeseci.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Čuvati na temperaturi do 25 °C.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Blister od termoformirajuće PVC/Al folije sa sadržajem 10 kapsula (3
blistera u kutiji).
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Neupotrebljen lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
Bosnalijek d.d. Predstavništvo Crna Gora, Bulevar Svetog Petra
Cetinjskog 63, Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
2030/24/1320 – 1491
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Datum prve dozvole: 15.06.2011. godine
Datum posljednje obnove dozvole: 07.03.2024. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Mart, 2024. godine
1. NAZIV LIJEKA
BOSNYL 50 mg, kapsula, tvrda
INN: sulpirid
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna BOSNYL 50 mg kapsula, tvrda sadrži: sulpirida 50 mg.
Pomoćne supstance s poznatim djelovanjem: laktoza.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Kapsula, tvrda.
Cilindrične tvrde želatinske kapsule sastavljene od tijela i kapice.
Veličina kapsule: 4. Boja tijela i kapice je bijela. Sadržaj kapsula je
bijeli do gotovo bijeli, kristalni prašak.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
- Kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti kod odraslih, nakon
što se uobičajeno liječenje pokazalo neuspješnim
- Liječenje psihotične depresije i teških oblika depresije kod odraslih,
nakon što se liječenje nekim drugim antidepresivom pokazalo
neuspješnim
- Liječenje vrtoglavice periferno-labirintnog tipa (npr. Menierova
bolest) kod odraslih
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Odrasli
Kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti
1 do 3 kapsule na dan (50 do 150 mg sulpirida na dan), tokom najviše 4
nedjelje.
Liječenje psihotične depresije i teških oblika depresije
Početna doza je 1 do 3 kapsule na dan (50 do 150 mg sulpirida na dan).
Doza održavanja je 1 do 2 kapsule, 3 puta na dan (150 do 300 mg
sulpirida na dan). Veće dnevne doze sulpirida uz ovu indikaciju se u
pravilu ne preporučuju.
Trajanje liječenja zavisi od toka bolesti. Zavisno od simptomima, nakon
1 do 3 nedjelje liječenja dnevna doza se može smanjiti ili povećati. Kod
dugotrajnog liječenja, potrebu za nastavkom primjene sulpirida treba
razmotriti svakih 3 do 6 mjeseci.
Liječenje vrtoglavice periferno-labirintnog tipa
Početna doza iznosi od 1 do 3 kapsule na dan (50 do 150 mg sulpirida na
dan). Doza održavanja je 3 puta po 1 do 2 kapsule na dan (150 do 300 mg
sulpirida).
Trajanje liječenja zavisi od toka bolesti. Zavisno od simptoma, nakon 1
do 3 nedjelje liječenja dnevna doza se može smanjiti ili povećati. Kod
dugotrajnog liječenja, potrebu za nastavkom primjene sulpirida treba
razmotriti svakih 3 do 6 mjeseci.
Djeca
BOSNYL 50 mg kapsule, tvrde nisu namijenjene za primjenu kod djece u
okviru prethodno navedenih indikacija.
Stariji pacijenti
Isti režim doziranja može se primijeniti i kod starijih pacijenata. Dozu
lijeka treba redukovati kod postojanja insuficijencije bubrega.
Pacijenti s oštećenom funkcijom bubrega
Zavisno od stepena oštećenja funkcije bubrega, preporučuje se sljedeća
modifikacija režima doziranja lijeka:
Kreatinin klirens 30-60 ml/min: primjenjuje se 50% dnevne doze
sulpirida;
Kreatinin klirens 10-30 ml/min: primjenjuje se 30% dnevne doze
sulpirida;
Kreatinin klirens manji od 10 ml/min: primjenjuje se 20% dnevne doze
sulpirida.
Alternativna metoda prilagođavanja doznog režima: doza lijeka može
ostati ista, ali interval doziranja treba produžiti za 1,5 do 3 puta.
Dodatna informacija
U kliničkoj praksi, sulpirid se primjenjuje i za liječenje akutne i
hronične šizofrenije. Uobičajeno doziranje uz ovu indikaciju kreće se u
rasponu od 400 mg do 2400 mg sulpirida na dan. Kada je potrebno
primijeniti ovako visoke doze sulpirida, preporučuje se da se koristi
pogodan farmaceutski oblik lijeka sa odgovarajućom jačinom (200 mg ili
400 mg).
Način primjene
Lijek BOSNYL 50 mg kapsule, tvrde se primjenjuje oralno.
Lijek se može uzimati nezavisno od obroka.
Kapsulu treba progutati cijelu, s dovoljnom količinom tečnosti, najbolje
sa čašom vode, Kapsula se ne smije žvakati.
4.3. Kontraindikacije
- Preosjetljivost na sulpirid, derivate benzamida i/ili na bilo koju od
pomoćnih supstanci u sastavu lijeka (pogledati dio 6.1.)
- Feokromocitom
- Akutna porfirija
- Konkomitantni prolaktin-zavisni tumori (npr. prolaktinomi hipofize i
karcinom dojke)
- Istovremena primjena levodope ili drugih ljekova za liječenje
Parkinsonove bolesti (kao što je npr. ropirinol)
- Pacijenti s produženjem QT intervala (QTc > 440 ms), na primjer,
kongenitalni QT sindrom ili klinička stanja koja predstavljaju dodatni
rizik, kao što su:
- Klinički signifikantna bradikardija (<50 otkucaja u minuti)
- Simptomatske aritmije u anamnezi
- Bilo koja druga klinički značajna bolest srca
- Istovremeno liječenje antiaritmicima klase I ili III
- Istovremeno liječenje bilo kojim lijekom koji može produžiti QT
interval (pogledati dio 4.5.)
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Upozorenja
Pri visokim dozama sulpirida, kod malog broja pacijenata, zabilježena je
povećana motorna agitacija: u fazama agresije, agitacije ili ekscitacije
procesa bolesti, niske doze sulpirida mogu pogoršati simptome. Posebna
pažnja se zahtijeva kod postojanja hipomanije.
U rijetkim slučajevima zabilježene su ekstrapiramidalne reakcije
(uglavnom akatizija), ako je to opravdano, može biti potrebno smanjenje
doze sulpirida ili primjena antiparkinsonika.
Kao i kod ostalih neuroleptika zabilježen je neuroleptični maligni
sindrom, potencijalno smrtonosna komplikacija koja se ispoljava s
hipertermijom, mišićnom rigidnošću, nestabilnošću autonomnog sistema,
promjenama svijesti i povećanim nivoima kreatin fosfokinaze. U takvom
slučaju ili kod postojanja hipertermije nedijagnostifikovanog uzroka,
primjenu svih antipsihotičnih ljekova, uključujući i sulpirid, potrebno
je prekinuti.
Sulpirid uzrokuje male promjene EEG-a. Neuroleptici mogu sniziti
epileptogeni prag. Zabilježeni su povremeni slučajevi konvulzija kod
pacijenata kod kojih konvulzije nisu ranije bile zabilježene.
Preporučuje se oprez kod propisivanja sulpirida kod pacijenata s
nestabilnom epilepsijom, kao i praćenje pacijenata s epilepsijom u
anamnezi za vrijeme liječenja sa sulpiridom.
Stariji pacijenti su osjetljiviji na pojavu ortostatske hipotenzije,
sedacije ili ekstrapiramidalnih efekata.
Kod pacijenata s agresivnim ponašanjem ili agitacijom koju prati
impulsivnost, sulpirid se može primijeniti sa sedativom.
Nagli prekid primjene antipsihotičnih ljekova može biti uzrok pojave
simptoma sustezanja kao što su: mučnina, povraćanje, znojenje i
nesanica. Moguće je ponovno javljanje psihotičnih simptoma, kao i pojava
poremećaja s nevoljnim pokretima kao što su akatizija, distonija i
diskinezija. Zbog toga se savjetuje postepen prekid primjene sulpirida.
Povećana smrtnost kod starijih pacijenata s demencijom: stariji
pacijenti s psihozom povezanom s demencijom, koji su liječeni s
antipsihoticima, imaju povećan rizik od smrti. Podaci iz dvije velike
opservacijske studije su pokazali da je kod starijih pacijenata s
demencijom, koji su liječeni s antipsihoticima, malo povećan rizik od
smrti, u odnosu na one koji nisu liječeni. Nema dovoljno podataka za
pouzdanu procjenu važnosti navedenog rizika, a i uzrok povećanog rizika
nije poznat. Iako su uzroci smrti u kliničkim ispitivanjima s atipičnim
antipsihoticima bili različiti, većina smrtnih slučajeva čini se da je
bila kardiovaskularne (npr. Zastoj u radu srca, iznenadna smrt) ili
infektivne (npr. pneumonija) prirode. Opservacijske studije ukazuju na
to da, slično atipičnim antipsihoticima, liječenje konvencionalnim
antipsihoticima može povećati smrtnost. Nije jasno u kojoj se mjeri
nalaz povećanog mortaliteta u opservacijskim studijama može pripisati
antipsihotiku, za razliku od nekih karakteristika pacijenata. Sulpirid
nije namijenjen za liječenje poremećaja ponašanja povezanih s
demencijom.
Venska tromboembolija: antipsihotici uključujući i sulprid, povezani su
s izvještajima o slučajevima venske tromboembolije (VTE), ponekad sa
smrtnim ishodom. Pacijenti liječeni s antipsihoticima, često imaju
stečene faktore rizika za pojavu VTE, pa je potrebno tačno odrediti sve
moguće faktore rizika za VTE, prije i tokom liječenja sa sulpiridom i u
skladu s tim preduzeti preventivne mjere.
Karcinom dojke: sulpirid može povećati nivoe prolaktina. Stoga, potreban
je oprez, a pacijente s ličnom ili porodičnom anamnezom karcinoma dojke
treba pažljivo pratiti tokom terapije sulpiridom (pogledati dio 4.3.).
Mjere opreza
Kod starijih pacijenata, sulpirid, kao i ostale neuroleptike treba
primjenjivati s posebnim oprezom (pogledati dio 4.2.).
Ukoliko je neophodno liječenje s neurolepticima kod pacijenata s
Parkinsonovom bolesti, može se primijeniti sulpirid, premda je potreban
dodatni oprez.
Dozu antikonvulzivnih ljekova ne treba mijenjati kod pacijenata koji
primjenjuju antikonvulzivnu terapiju, a potrebno im je uključiti
sulpirid.
Zabilježeni su slučajevi konvulzija i kod pacijenata kod kojih se one
prethodno nisu javljale.
Kao i u slučaju primjene drugih ljekova koji se najvećim dijelom
eliminišu putem bubrega, dozu sulpirida bi trebalo smanjiti u
slučajevima renalne insuficijencije.
S obzirom da je kod pacijenata liječenih atipičnim antipsihoticima
zabilježena hiperglikemija, potrebno je osigurati odgovarajuće praćenje
glikemije kod pacijenata koji su počeli primjenjivati sulpirid, a imaju
potvrđenu dijagnozu šećerne bolesti ili faktore rizika za šećernu
bolest.
Produženje QT intervala: sulpirid može izazvati produženje QT intervala
(pogledati dio 4.8.). Navedeni efekt može povećati rizik od ozbiljnih
ventrikularnih aritmija kao što je torsade de pointes. Prije bilo koje
primjene, ukoliko to dozvoljava kliničko stanje pacijenta, preporučuje
se praćenje faktora koji mogu pogodovati pojavi poremećaja ritma, kao
što su:
- bradikardija, ispod 55 otkucaja srca u minuti;
- disbalans elektrolita, naročito hipokalijemija;
- kongenitalno produženje QT intervala;
- istovremeno liječenje s ljekovima koji mogu dovesti do izrazite
bradikardije (<55 otkucaja srca u minuti): - hipokalijemija;
- smanjena intrakardijalna provodljivost;
- ili produženja QT intervala (pogledati dio 4.5.).
Sulpirid treba s oprezom primjenjivati kod pacijenata kod kojih su
prisutni ovi faktori, kao i kod pacijenata s kardiovaskularnim
poremećajima koji mogu biti predispozicija za produženje QT intervala.
Treba izbjegavati istovremenu primjenu drugih neuroleptika (pogledati
dio 4.5.).
Moždani udar: u randomiziranim kliničkim ispitivanjima poređenih s
placebom, u populaciji starijih pacijenata s demencijom koji su liječeni
s pojedinim atipičnim antipsihoticima, primijećeno je trostruko
povećanje rizika od cerebrovaskularnih događaja. Mehanizam ovog
povećanja rizika nije poznat. Povećanje rizika uz druge antipsihotike
ili u drugim grupama pacijenata, ne može se isključiti. Sulpirid treba
primjenjivati s oprezom kod pacijenata s faktorom rizika za moždani
udar.
Sulpirid treba primjenjivati s oprezom kod hipertenzivnih pacijenata,
posebno u starijoj populaciji, zbog rizika od hipertenzivne krize.
Pacijente treba adekvatno pratiti.
Prijavljeni su slučajevi leukopenije, neutropenije i agranulocitoze
vezani uz primjenu antipsihotika, uključujući i sulpirid. Neobjašnjiva
grlobolja, limfadenopatija, infekcije ili temperatura mogu ukazivati na
krvnu diskraziju (pogledati dio 4.8.), i zahtijevaju hitnu hematološku
obradu.
Sulpirid ima antiholinergični efekt i, stoga, treba ga primjenjivati s
oprezom kod pacijenata s anamnezom glaukoma, ileusa, kongenitalne
stenoze digestivnog trakta, urinarne retencije ili hiperplazija
prostate.
Neuroleptički maligni sindrom (NMS): neuroleptični maligni sindrom,
potencijalno smrtonosna komplikacija zabilježena uz primjenu
antipsihotika, ispoljava se hipertermijom, mišićnom rigidnošću,
rabdomiolizom, povećanim nivoima kreatin fosfokinaze i disfukcijom
autonomnog nervnog sistema. Uočeni su slučajevi s atipičnim
karakteristikama, kao što su hipertermija bez mišićne rigidnosti ili
hipertonije. U slučaju hipertermije nedijagnosticiranog uzroka, koja se
može smatrati ili kao rani znak/symptom NMS ili kao atipični NMS,
primjenu svih antipsihotičnih ljekova, uključujući i sulpirid, potrebno
je odmah prekinuti pod medicinskim nadzorom.
BOSNYL 50 mg kapsule, tvrde sadrže laktozu. Pacijenti s rijetkim
nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, nedostatkom „Lapp
laktaze“ ili glukoza-galaktoza malapsorpcijom, ne bi trebali
primjenjivati ovaj lijek.
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Istovremena primjena koja je kontraindikovana
Levodopa: postoji uzajamni antagonizam efekata između levodope i
neuroleptika.
Istovremena primjena koja se ne preporučuje
Alkohol: alkohol pojačava sedativne efekte neuroleptika. Treba izbjeći
konzumiranje alkoholnih pića i ljekova koji sadrže alkohol.
Kombinacije sa sljedećim ljekovima mogu uzrokovati torsades de pointes
ili produženje QT intervala (pogledati dio 4.4.):
- ljekovi koji indukuju bradikardiju, kao što su beta blokatori,
pojedini blokatori kalcijumovih kanala koji indukuju bradukardiju (npr.
diltiazem i verapamil), klonidin i digitalis;
- ljekovi koji dovode do disbalansa elektrolita, naročito oni koji
indukuju hipokalijemiju (diuretici, stimulirajući laksativi, iv.
amfotericin B, glukokortikoidi, tetrakozaktidi. Potrebno je korigovati
disbalans elektrolita;
- antiaritmici grupe Ia (kinidin, dizopiramid) i grupe III (amiodaron,
sotalol);
–neki drugi ljekovi kao što su: pimozid, haloperidol, metadon,
imipraminski antidepresivi, litijum, cisaprid, tioridazin, iv.
eritromicin, halofantrin, pentamidin.
Istovremena primjena koja je moguća uz oprez
Antihipertenzivi: antihipertenzivni efekat uz moguće potenciranje
ortostatske hipotenzije (aditivni efekat).
Depresori CNS-a uključujući i narkotike, analgetike, sedativne H1
antihistaminike, barbiturate, benzodiazepine i druge anksiolitike,
klonidin i derivate.
Antacidi i sukralfat: pri istovremenoj primjeni, smanjena je apsorpcija
sulprida. Zbog toga, sulprid treba primjenjivati dva sata prije primjene
antacida ili sukralfata.
Istovremena primjena sulpirida i litijuma povećava rizik od
ekstrapiramidalnih neželjenih efekata.
Sulpirid može umanjiti efikasnost ropinorola.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Plodnost
Kod tretiranih životinja uočeno je smanjenje plodnosti povezano s
farmakološkim efektima lijeka (efekat posredovan prolaktinom).
Trudnoća
Dostupni su samo vrlo ograničeni podaci o primjeni sulpirida kod
trudnica. Nije utvrđena sigurnost sulpirida tokom trudnoće kod ljudi.
Sulpirid prolazi kroz placentu. Animalne studije nisu dovoljne za
određivanje reproduktivne toksičnosti.
Primjena sulpirida se ne preporučuje tokom trudnoće i kod žena
generativne dobi koje ne koriste efikasnu kontracepciju, osim ako
koristi ne opravdavaju potencijalne rizike.
Novorođenčad koja su bila izložena antipsihoticima (uključujući i
sulpirid) tokom trećeg tromjesečja trudnoće, imaju rizik od pojave
neželjenih reakcija, uključujući i ekstrapiramidalne simptome i/ili
simptome ustezanja, koji mogu varirati po težini i dužini trajanja nakon
poroda (pogledati dio 4.8.). Zabilježeni su: agitacija, hipertonija,
hipotonija, tremor, somnolencija, respiratorni distres ili poremećaj
hranjenja. Zbog toga je novorođenčad potrebno pažljivo nadzirati.
Dojenje
Sulpirid se izlučuje u majčino mlijeko u prilično velikim količinama, u
nekim slučajevima to je daleko iznad prihvaćene vrijednosti od 10%
majčine doze prilagođene težini, ali koncentracije lijeka u krvi
dojenčadi nisu procjenjivane. Nema dovoljno informacija o efektima
sulpirida kod novorođenčadi/dojenčadi. Mora se donijeti odluka o tome da
li prekinuti dojenje ili se suzdržati od uzimanja terapije sulpiridom,
uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist terapije za majku.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Trigonik, lijek sa mogućim uticajem na psihofizičke sposobnosti
(upozorenje prilikom upravljanja motornim vozilima i mašinama).
Čak i kada se primjenjuje prema preporukama, sulpirid može izazvati
sedaciju, zbog čega sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama
može biti smanjena (pogledati dio 4.8.).
4.8. Neželjena dejstva
Neželjena dejstva ljekova klasifikovana su prema sljedećim definicijama
učestalosti ispoljavanja:
vrlo često ≥ 1/10;
često ≥ 1/100 do < 1/10;
manje često ≥ 1/1 000 do < 1/100;
rijetko ≥ 1/10 000 do < 1/1 000;
vrlo rijetko < 1/10 000;
učestalost nepoznata (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka).
Poremećaji krvi i limfnog sistema (pogledati dio 4.4.)
Manje često: leukopenija.
Učestalost nepoznata: neutropenija, agranulocitoza.
Poremećaji imunološkog sistema:
Učestalost nepoznata: anafilaktičke reakcije (urtikarija, dispneja,
hipotenzija i anafilaktički šok).
Endokrinološki poremećaji
Često: hiperprolaktinemija.
Psihijatrijski poremećaji
Često: nesanica.
Učestalost nepoznata: konfuzija.
Poremećaji nervnog sistema
Često: sedacija ili somnolencija, ekstrapiramidalni poremećaj,
parkinsonizam, tremor, akatizija.
Manje često: hipertonija, diskinezija, distonija.
Rijetko: okulogirne krize.
Učestalost nepoznata: konvulzije, neuroleptički maligni sindrom,
hipokinezija, tardivna diskinezija (zabilježena, kao i kod svih
neuroleptika, nakon primjene neuroleptika duže od 3 mjeseca. Primjena
antiparkinsonika nije efikasna ili može dovesti do pogoršanja simptoma).
Kardiovaskularni poremećaji
Rijetko: ventrikularna aritmija, ventrikularna tahikardija,
ventrikularna fibrilacija.
Učestalost nepoznata: produženje QT intervala na elektrokardiogramu,
srčani zastoj, torsade de pointes, iznenadna smrt (pogledati dio 4.4).
Vaskularni poremećaji
Manje često: ortostatska hipotenzija.
Učestalost nepoznata: venska tromboembolija, plućna embolija (ponekad s
fatalnim ishodom), duboka venska tromboza, povećanje krvnog pritiska
(pogledati dio 4.4.).
Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji
Učestalost nepoznata: aspiracijska pneumonija (uglavnom povezana s
drugim depresorima CNS-а).
Poremećaji metabolizma i ishrane
Učestalost nepoznata: hiponatrijemija, sindrom neodgovarajućeg lučenja
antidiuretskog hormona (SIADH).
Gastrointestinalni poremećaji
Često: konstipacija.
Manje često: hipersekrecija pljuvačke.
Hepatobilijarni poremećaji
Često: povećani jetreni enzimi.
Učestalost nepoznata: hepatocelularno, holestatsko ili kombinovano
oštećenje jetre.
Poremećaji kože i potkožnog tkiva
Često: makulopapularni osip.
Poremećaji mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva
Učestalost nepoznata: tortikolis, trizmus, rabdomioliza.
Trudnoća, puerperij i perinatalna stanja
Učestalost nepoznata: ekstrapiramidalni simptomi, sindrom ustezanja kod
novorođenčeta (pogledati dio 4.6.).
Poremećaji reproduktivnog sistema i dojki
Često: bol u grudima, galaktoreja.
Manje često: povećanje dojki, amenoreja, poremećaj orgazma, erektilna
disfunkcija.
Učestalost nepoznata: ginekomastija.
Opći poremećaji i stanja na mjestu primjene
Često: povećanje tjelesne težine.
Učestalost nepoznata: hipertermija (pogledati dio 4.4.).
Pretrage
Učestalost nepoznata: povećana kreatin fosfokinaza u krvi.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Simptomi
Iskustvo s predoziranjem sulpiridom je ograničeno.
Raspon jednokratnih toksičnih doza se kreće od 1 do 16 g, međutim smrt
nije uzrokovala ni doza od 16 g.
Kliničke manifestacije trovanja variraju zavisno od primjenjene doze.
Jednokratne doze od 1 do 3 g mogu uzrokovati uznemirenost i zamućenje
svijesti, a rijetko ekstrapiramidalne simptome. Doze od 3 do 7 g mogu
izazvati određen stepen agitacije, konfuziju i ekstrapiramidalne
simptome (pogledati dio 4.8.). Pri dozama većim od 7 g pored navedenog,
može doći i do kome i hipotenzije.
Trajanje intoksikacije u principu je kratko, a simptomi bi nestajali
unutar nekoliko sati. Koma koja se javljala nakon velikih doza je obično
trajala do 4 dana.
Nije zabilježeno hematološko ili hepatično oštećenje.
Sulpirid se djelomično odstranjuje putem hemodijalize.
Liječenje
Ne postoji specifični antidot za sulpirid. Liječenje predoziranja je
simptomatsko. Potrebno je preduzeti odgovarajuće suportivne mjere,
Preporučuje se pažljivi nadzor vitalnih funkcija i monitoring srca
(rizik od produženja QT intervala i posljedičnih supraventrikularnih
aritmija) sve dok se pacijent ne oporavi. U slučaju teških
ekstrapiramidnih simptoma potrebno je primijeniti antiholinergike.
Predoziranje se može liječiti s alkalnom osmotskom diurezom, i prema
potrebi, s antiparkinsonicima. Koma iziskuje odgovarajuću njegu, a
preporučuje se i praćenje srčane funkcije sve do pacijentovog oporavka.
Emetici nisu efikasni kod predoziranja sulpiridom.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Psiholeptici; podgrupa „Antipsihotici,
Benzamidi “.
ATC kod: N05AL01.
Sulpirid pripada grupi suspstituiranih benzamida koji se strukturalno
razlikuju od fenotiazina, butirofenona i tioksantena. Prema trenutnim
podacima djelovanje sulpirida ukazuje na važnu razliku između različitih
vrsta dopaminskih receptora ili mehanizama receptora u mozgu.
Prema djelovanju i biohemijski, sulpirid se podudara s klasičnim
neurolepticima u brojnim svojstvima, koja ukazuju na antagonizam
cerebralnih dopaminskih receptora. Temeljne i intrigantne razlike
uključuju: odsustvo katalepsije pri dozama aktivnim u ostalim testovima
ponašanja, odsustvo efekta u sistemima adenilat ciklaze osjetljive na
dopamin, odsustvo efekta na preuzimanje noradrenalina ili 5HT,
zanemarivu antiholinesteraznu aktivnost, odsustvo efekta na vezanje za
muskarinske ili GABA receptore i bitnu razliku u vezanju ³H-sulpirida na
strijatalne preparate in vitro, u poređenju s ³H-spiperonom ili
³H-haloperidolom. Ovi nalazi upućuju na bitnu razliku između sulpirida i
klasičnih neuroleptika kojima nedostaje takva specifičnost.
Jedna od karakteristika sulpirida je njegova bimodalna aktivnost, s
obzirom da posjeduje svojstva kako antidepresiva, tako i neuroleptika.
Pacijenti sa šizofrenijom karakteriziranom s manjkom socijalnog kontakta
mogu imati izrazite koristi od terapije. Podizanje raspoloženja opaža se
nakon nekoliko dana terapije, nakon čega slijedi nestajanje floridnih
simptoma šizofrenije. Sedacija i nedostatak osjećanja, što je tipično
povezano s terapijom klasičnim neurolepticima tipa fenotiazina i
butirofenona, nisu prisutni pri terapiji sulpiridom.
Postoje dokazi da niske doze sulpirida (50 do 150 mg na dan) djeluju
antidepresivno. Smatra se da je antidepresivni efekat sulprida u nižim
dozama povezan prvenstveno s blokadom dopaminskih autoreceptor i sa
aktivacijom dopaminske transmisije.
5.2. Farmakokinetički podaci
Maksimalne koncentracije sulpirida u serumu se postižu 3-6 sati nakon
oralne primjene. Poluživot eliminacije kod ljudi izosi približno 8 sati.
Oko 40% sulpirida vezuje se za proteine plazme. 95% lijeka se izlučuje
urinom i fecesom u nepromijenjenom obliku.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
U dugotrajnim animalnim studijama u kojima su ispitivani antipsihotici
uključujući i sulpirid, zabilježena je povećana incidenca različitih
endokrinih tumora (neki od njih su ponekad bili i maligni), kod nekih,
ali ne i kod svih vrsta ispitivanih pacova i miševa. Značaj ovih nalaza
za čovjeka je nepoznat. Trenutno ne postoje podaci o vezi između
primjene neuroleptika i rizika od nastanka tumora kod ljudi.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci
- Laktoza, monohidrat
- Kukuruzni skrob
- Povidon
- Magnezijum stearat
- Tvrda želatinska kapsula, veličina br.4
Sastav tvrde želatinske kapsule:
- Titan dioksid (E171)
- Želatin
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenjivo.
6.3. Rok upotrebe
36 mjeseci.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Čuvati na temperaturi do 25 °C.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Blister od termoformirajuće PVC/Al folije sa sadržajem 10 kapsula (3
blistera u kutiji).
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Neupotrebljen lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
Bosnalijek d.d. Predstavništvo Crna Gora, Bulevar Svetog Petra
Cetinjskog 63, Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
2030/24/1320 – 1491
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Datum prve dozvole: 15.06.2011. godine
Datum posljednje obnove dozvole: 07.03.2024. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Mart, 2024. godine