Betaserc uputstvo za upotrebu
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA
1. NAZIV LIJEKA
Betaserc, 24 mg, tableta
INN: betahistin
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna tableta sadrži 24 mg betahistin dihidrohlorida, što odgovara 15,63
mg betahistina.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Tableta.
Okrugle, bikonveksne tablete, bijele do skoro bijele boje, fasetiranih
ivica, sa utisnutom podionom linijom i brojem ”289” iznad i ispod linije
na jednoj strani.
Podiona linija služi samo da olakša lomljenje da bi se lijek lakše
progutao, a ne za podjelu na jednake doze.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Vertigo, tinitus i gubitak sluha povezani sa Menijerovim sindromom.
Simptomatska terapija vestibularnog vertiga.
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Odrasli
Preporučuje se primjena 24-48 mg betahistina dnevno, u podijeljenim
dozama. Kod pacijenata kod kojih se preporučuje primjena 48 mg
betahistina dnevno, lijek Betaserc se primjenjuje kao 1 tableta od 24
mg, 2 puta dnevno.
Pedijatrijska populacija
Ne preporučuje se primjena lijeka Betaserc kod djece ispod 18 godina
starosti zbog nedostatka podataka o bezbjednosti i efikasnosti.
Stariji pacijenti
Iako postoje ograničeni podaci iz kliničkih studija sa ovom grupom
pacijenata, veliko postmarketinško iskustvo ukazuje da nije potrebno
podešavanje doze kod ove grupe pacijenata.
Pacijenti sa oštećenjem bubrega
Nema posebnih kliničkih studija sa ovom grupom pacijenata, ali
postmarketinško iskustvo pokazuje da nije potrebno podešavanje doze kod
ove grupe pacijenata.
Pacijenti sa oštećenjem jetre
Nema posebnih kliničkih studija sa ovom grupom pacijenata, ali
postmarketinško iskustvo pokazuje da nije potrebno podešavanje doze kod
ove grupe pacijenata.
Način primjene
Tabletu treba uzeti tokom ili neposredno poslije obroka.
4.3. Kontraindikacije
- Feohromocitom
- Preosjetljivost na aktivnu supstancu ili neku od pomoćnih supstanci
(navedene u dijelu 6.1).
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Pacijente sa bronhijalnom astmom i peptičkim ulkusom u anamnezi treba
pažljivo pratiti tokom terapije. Kod malog broja pacijenata sa
bronhijalnom astmom uočena je intolerancija na betahistin. Ove pacijente
treba pažljivo pratiti tokom terapije.
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Nijesu sprovedene studije in vivo interakcija. Na osnovu podataka in
vitro, ne očekuje se in vivo inhibicija enzima citohroma P450.
Podaci iz in vitro studija ukazuju na inhibiciju metabolizma betahistina
ljekovima koji inhibiraju monoamino oksidazu (MAO) uključujući i MAO
podtip B. Posebna pažnja se preporučuje kada se koristi betahistin i
inhibitori MAO (uključujući selektivne MAO-B inhibitore).
Betahistin je analog histamina, interakcija betahistina sa
antihistaminicima može, u teoriji, da utiče na efikasnost jednog od ovih
ljekova.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Plodnost
Studije na životinjama nijesu pokazale efekte na plodnost kod pacova.
Trudnoća
Nema adekvatnih podataka o primjeni betahistina kod trudnica.
Studije na životinjama ne ukazuju na direktne ili indirektne štetne
efekte u pogledu reproduktivne toksičnosti pri klinički značajnoj
terapijskoj izloženosti. Kao mjera predostrožnosti, preporučuje se da se
betahistin ne koristi tokom trudnoće.
Dojenje
Nije poznato da li se betahistin izlučuje u majčino mlijeko.
Betahistin se izlučuje u mlijeko pacova. Efekti uočeni nakon porođaja u
ispitivanjima na životinjama bili su ograničeni na veoma visoke doze.
Značaj primjene lijeka za majku treba odmjeriti u odnosu na korist
dojenja i potencijalne rizike za dijete.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Vertigo, tinitus i gubitak sluha povezani sa Menijerovim sindromom mogu
negativno da utiču na sposobnost upravljanja motornim vozilom i
rukovanja mašinama. U posebnim kliničkim studijama koje su dizajnirane
da ispitaju sposobnost prilikom upravljanja motornim vozilom i
rukovanjem mašinama, betahistin nije imao uticaja ili je pokazao
zanemarljiv uticaj.
4.8. Neželjena dejstva
Sljedeća neželjena dejstva sa dolje navedenom učestalošću ispoljavanja,
zabilježena su kod pacijenata liječenih betahistinom u
placebo-kontrolisanim kliničkim studijama: veoma česta (≥1/10); česta
(≥ 1/100, < 1/10); povremena (≥ 1/1000, < 1/100); rijetka (≥ 1/10000,
< 1/1000); veoma rijetka (< 1/10000) i nepoznata učestalost (ne može se
procijeniti na osnovu dostupnih podataka).
Gastrointestinalni poremećaji
Često: mučnina i dispepsija.
Poremećaji nervnog sistema
Često: glavobolja.
Kao dodatak navedenim neželjenim dejstvima koja su prijavljena tokom
kliničkih studija, sljedeća neželjena dejstva su prijavljena spontano
tokom upotrebe lijeka u postmarketinškom periodu, kao i iz stručne
literature.
Imunološki poremećaji
Nepoznata učestalost: opisane su reakcije preosjetljivosti, npr.
anafilaksa.
Gastrointestinalni poremećaji
Nepoznata učestalost: blage gastrointestinalne smetnje (na primjer
povraćanje, gastrointestinalni bol, abdominalna distenzija i nadutost).
Ove smetnje se mogu normalizovati uzimanjem lijeka tokom obroka ili
smanjenjem doze lijeka.
Poremećaji kože i potkožnog tkiva
Nepoznata učestalost: reakcije preosjetljivosti kože i potkožnog tkiva,
uglavnom angioneurotski edem, urtikarija, osip i svrab.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Simptomi predoziranja
Opisano je nekoliko slučajeva predoziranja. Neki pacijenti su osjetili
pojavu blagih do umjerenih simptoma prilikom primjene doza do 640 mg
(npr. mučnina, pospanost, bol u abdomenu). Teže komplikacije (npr.
konvulzije, plućne i srčane komplikacije) uočene su u slučajevima
namjernog predoziranja betahistinom, a posebno u kombinaciji sa
predoziranjem drugih ljekova. Liječenje predoziranja treba da uključuje
standardne suportivne mjere.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Ostali ljekovi koji djeluju na nervni sistem;
ljekovi protiv vertiga.
ATC kod: N07CA01
Mehanizam dejstva betahistina je djelimično poznat. Postoji nekoliko
prihvatljivih hipoteza koje su podržane studijama na životinjama i
podacima iz primjene kod ljudi.
- Betahistin utiče na histaminergički sistem:
Betahistin djeluje kao parcijalni agonista histaminskih H₁ receptora i
kao antagonista histaminskih H₃ receptora u nervnom tkivu i ima
zanemarljivo dejstvo na H₂ receptore. Betahistin pojačava metabolizam i
oslobađanje histamina, blokirajući presinaptičke H₃ receptore i
indukujući nishodnu regulaciju H₃ receptora.
- Betahistin može da poveća protok krvi u kohlearnoj regiji, a takođe i
u cijelom mozgu
Farmakološka ispitivanja na životinjama su pokazala da se cirkulacija u
vaskularnoj striji unutrašnjeg uha poboljšava, vjerovatno kao posljedica
relaksacije prekapilarnih sfinktera mikrocirkulacije unutrašnjeg uha.
Pokazalo se da betahistin povećava cerebralni protok krvi kod ljudi.
- Betahistin olakšava vestibularnu kompenzaciju
Betahistin ubrzava vestibularni oporavak nakon unilateralne neurektomije
kod životinja pokrećući i olakšavajući centralnu vestibularnu
kompenzaciju; ovo dejstvo koje se karakteriše ushodnom regulacijom
metabolizma i oslobađanja histamina, posredovano je putem antagonizma na
H₃ receptorima. Kod ljudi, vrijeme oporavka nakon vestibularne
neurektomije je takođe bilo redukovano nakon terapije betahistinom.
- Betahistin mijenja pražnjenje neurona u vestibularnim jedrima
Ustanovljeno je da betahistin ima takođe dozno zavisno inhibitorno
djelovanje na stvaranje „spajkova“ neurona u lateralnim i medijalnim
vestibularnim nukleusima.
Farmakodinamske karakteristike ustanovljene kod životinja pokazuju da
betahistin može imati korisne terapijske efekte u vestibularnom sistemu
kod ljudi.
Efikasnost betahistina je pokazana u studijama na pacijentima sa
vestibularnim vertigom i sa Menijerovom bolesti, što je pokazano
ublažavanjem težine i frekvence napada vertiga.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Oralno primijenjen betahistin se brzo, i gotovo potpuno, resorbuje iz
svih djelova gastrointestinalnog trakta. Nakon resorpcije, lijek se brzo
i skoro kompletno metaboliše u 2-piridilacetatnu kiselinu. Koncentracije
betahistina u plazmi su veoma niske. Sve farmakokinetičke analize su
stoga zasnovane na mjerenju 2-piridilacetatne kiseline u plazmi i urinu.
U uslovima sitosti, maksimalna koncentracija lijeka u krvi (C_(max)) je
manja u poređenju sa primjenom lijeka u uslovima gladovanja. Mada,
ukupna resorpcija betahistina je slična u oba slučaja, što ukazuje na to
da uzimanje hrane samo usporava resorpciju betahistina.
Distribucija
Procenat betahistina koji se vezuje za proteine plazme je manji od 5%.
Metabolizam
Nakon resorpcije, betahistin se brzo i skoro kompletno metaboliše do
2-piridilacetatne kiseline (koja nije farmakološki aktivna).
Nakon oralne primjene betahistina, koncentracija 2-piridilacetatne
kiseline u plazmi (i urinu) dostiže svoj maksimum 1 sat nakon primjene i
opada sa poluvremenom eliminacije od 3,5 sata.
Eliminacija
2-piridilacetatna kiselina se brzo izlučuje urinom. U doznom opsegu od 8
mg do 48 mg, oko 85% od primijenjene doze je pronađeno u urinu. Renalna
ili fekalna eliminacija samog betahistina su od malog značaja.
Linearnost
Količine lijeka koje su detektovane su konstantne tokom primjene oralnih
doza u opsegu od 8 mg do 48 mg ukazujući na to da je farmakokinetika
betahistina linearna, što ukazuje na to da uključeni metabolički put
nije zasićen.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
Hronična toksičnost
Neželjena dejstva na nervni sistem uočeni su kod pasa i babuna nakon
intravenskih doza od 120 mg/kg i više.
Ispitivanja hronične oralne toksičnosti tokom 18 mjeseci kod pacova u
dozi od 500 mg/kg i 6 mjeseci kod pasa u dozi od 25 mg/kg pokazali su da
se betahistin dobro podnosi bez definitivne toksičnosti.
Mutageni i karcinogeni potencijal
Betahistin nema mutageni potencijal.
Studija hronične toksičnosti u trajanju od 18 mjeseci pri primjeni
betahistina kod pacova u dozi od 500 mg/kg nije pokazala postojanje
karcinogenog potencijala.
Reproduktivna toksičnost
U studijama reproduktivne toksičnosti, dejstva su zabilježena samo pri
izloženostima za koje se smatra da u dovoljnoj mjeri premašuju
maksimalnu izloženost kod ljudi, što ukazuje na mali značaj ovih nalaza
za kliničku primjenu.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci (ekscipijenasa)
Celuloza, mikrokristalna
Manitol
Limunska kiselina, monohidrat
Silicijum dioksid, koloidni, bezvodni
Talk
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok upotrebe
3 godine.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Bez posebnih temperaturnih uslova čuvanja. Čuvati u originalnom
pakovanju radi zaštite od vlage.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je blister (PVC/PVDC/Al) sa 20 tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja sadži 1 blister sa
20 tableta i Uputstvo za lijek.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
Glosarij d.o.o. Podgorica
Vojislavljevića 76, 81 000 Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
2030/25/2058 - 500
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
14.05.2025. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Maj, 2025. godine
1. NAZIV LIJEKA
Betaserc, 24 mg, tableta
INN: betahistin
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna tableta sadrži 24 mg betahistin dihidrohlorida, što odgovara 15,63
mg betahistina.
Za spisak svih ekscipijenasa, pogledati dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Tableta.
Okrugle, bikonveksne tablete, bijele do skoro bijele boje, fasetiranih
ivica, sa utisnutom podionom linijom i brojem ”289” iznad i ispod linije
na jednoj strani.
Podiona linija služi samo da olakša lomljenje da bi se lijek lakše
progutao, a ne za podjelu na jednake doze.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Vertigo, tinitus i gubitak sluha povezani sa Menijerovim sindromom.
Simptomatska terapija vestibularnog vertiga.
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Odrasli
Preporučuje se primjena 24-48 mg betahistina dnevno, u podijeljenim
dozama. Kod pacijenata kod kojih se preporučuje primjena 48 mg
betahistina dnevno, lijek Betaserc se primjenjuje kao 1 tableta od 24
mg, 2 puta dnevno.
Pedijatrijska populacija
Ne preporučuje se primjena lijeka Betaserc kod djece ispod 18 godina
starosti zbog nedostatka podataka o bezbjednosti i efikasnosti.
Stariji pacijenti
Iako postoje ograničeni podaci iz kliničkih studija sa ovom grupom
pacijenata, veliko postmarketinško iskustvo ukazuje da nije potrebno
podešavanje doze kod ove grupe pacijenata.
Pacijenti sa oštećenjem bubrega
Nema posebnih kliničkih studija sa ovom grupom pacijenata, ali
postmarketinško iskustvo pokazuje da nije potrebno podešavanje doze kod
ove grupe pacijenata.
Pacijenti sa oštećenjem jetre
Nema posebnih kliničkih studija sa ovom grupom pacijenata, ali
postmarketinško iskustvo pokazuje da nije potrebno podešavanje doze kod
ove grupe pacijenata.
Način primjene
Tabletu treba uzeti tokom ili neposredno poslije obroka.
4.3. Kontraindikacije
- Feohromocitom
- Preosjetljivost na aktivnu supstancu ili neku od pomoćnih supstanci
(navedene u dijelu 6.1).
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
Pacijente sa bronhijalnom astmom i peptičkim ulkusom u anamnezi treba
pažljivo pratiti tokom terapije. Kod malog broja pacijenata sa
bronhijalnom astmom uočena je intolerancija na betahistin. Ove pacijente
treba pažljivo pratiti tokom terapije.
4.5. Interakcije sa drugim ljekovima i druge vrste interakcija
Nijesu sprovedene studije in vivo interakcija. Na osnovu podataka in
vitro, ne očekuje se in vivo inhibicija enzima citohroma P450.
Podaci iz in vitro studija ukazuju na inhibiciju metabolizma betahistina
ljekovima koji inhibiraju monoamino oksidazu (MAO) uključujući i MAO
podtip B. Posebna pažnja se preporučuje kada se koristi betahistin i
inhibitori MAO (uključujući selektivne MAO-B inhibitore).
Betahistin je analog histamina, interakcija betahistina sa
antihistaminicima može, u teoriji, da utiče na efikasnost jednog od ovih
ljekova.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Plodnost
Studije na životinjama nijesu pokazale efekte na plodnost kod pacova.
Trudnoća
Nema adekvatnih podataka o primjeni betahistina kod trudnica.
Studije na životinjama ne ukazuju na direktne ili indirektne štetne
efekte u pogledu reproduktivne toksičnosti pri klinički značajnoj
terapijskoj izloženosti. Kao mjera predostrožnosti, preporučuje se da se
betahistin ne koristi tokom trudnoće.
Dojenje
Nije poznato da li se betahistin izlučuje u majčino mlijeko.
Betahistin se izlučuje u mlijeko pacova. Efekti uočeni nakon porođaja u
ispitivanjima na životinjama bili su ograničeni na veoma visoke doze.
Značaj primjene lijeka za majku treba odmjeriti u odnosu na korist
dojenja i potencijalne rizike za dijete.
4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Vertigo, tinitus i gubitak sluha povezani sa Menijerovim sindromom mogu
negativno da utiču na sposobnost upravljanja motornim vozilom i
rukovanja mašinama. U posebnim kliničkim studijama koje su dizajnirane
da ispitaju sposobnost prilikom upravljanja motornim vozilom i
rukovanjem mašinama, betahistin nije imao uticaja ili je pokazao
zanemarljiv uticaj.
4.8. Neželjena dejstva
Sljedeća neželjena dejstva sa dolje navedenom učestalošću ispoljavanja,
zabilježena su kod pacijenata liječenih betahistinom u
placebo-kontrolisanim kliničkim studijama: veoma česta (≥1/10); česta
(≥ 1/100, < 1/10); povremena (≥ 1/1000, < 1/100); rijetka (≥ 1/10000,
< 1/1000); veoma rijetka (< 1/10000) i nepoznata učestalost (ne može se
procijeniti na osnovu dostupnih podataka).
Gastrointestinalni poremećaji
Često: mučnina i dispepsija.
Poremećaji nervnog sistema
Često: glavobolja.
Kao dodatak navedenim neželjenim dejstvima koja su prijavljena tokom
kliničkih studija, sljedeća neželjena dejstva su prijavljena spontano
tokom upotrebe lijeka u postmarketinškom periodu, kao i iz stručne
literature.
Imunološki poremećaji
Nepoznata učestalost: opisane su reakcije preosjetljivosti, npr.
anafilaksa.
Gastrointestinalni poremećaji
Nepoznata učestalost: blage gastrointestinalne smetnje (na primjer
povraćanje, gastrointestinalni bol, abdominalna distenzija i nadutost).
Ove smetnje se mogu normalizovati uzimanjem lijeka tokom obroka ili
smanjenjem doze lijeka.
Poremećaji kože i potkožnog tkiva
Nepoznata učestalost: reakcije preosjetljivosti kože i potkožnog tkiva,
uglavnom angioneurotski edem, urtikarija, osip i svrab.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog
značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik
primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva
(CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
www.cinmed.me
nezeljenadejstva@cinmed.me
putem IS zdravstvene zaštite
4.9. Predoziranje
Simptomi predoziranja
Opisano je nekoliko slučajeva predoziranja. Neki pacijenti su osjetili
pojavu blagih do umjerenih simptoma prilikom primjene doza do 640 mg
(npr. mučnina, pospanost, bol u abdomenu). Teže komplikacije (npr.
konvulzije, plućne i srčane komplikacije) uočene su u slučajevima
namjernog predoziranja betahistinom, a posebno u kombinaciji sa
predoziranjem drugih ljekova. Liječenje predoziranja treba da uključuje
standardne suportivne mjere.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: Ostali ljekovi koji djeluju na nervni sistem;
ljekovi protiv vertiga.
ATC kod: N07CA01
Mehanizam dejstva betahistina je djelimično poznat. Postoji nekoliko
prihvatljivih hipoteza koje su podržane studijama na životinjama i
podacima iz primjene kod ljudi.
- Betahistin utiče na histaminergički sistem:
Betahistin djeluje kao parcijalni agonista histaminskih H₁ receptora i
kao antagonista histaminskih H₃ receptora u nervnom tkivu i ima
zanemarljivo dejstvo na H₂ receptore. Betahistin pojačava metabolizam i
oslobađanje histamina, blokirajući presinaptičke H₃ receptore i
indukujući nishodnu regulaciju H₃ receptora.
- Betahistin može da poveća protok krvi u kohlearnoj regiji, a takođe i
u cijelom mozgu
Farmakološka ispitivanja na životinjama su pokazala da se cirkulacija u
vaskularnoj striji unutrašnjeg uha poboljšava, vjerovatno kao posljedica
relaksacije prekapilarnih sfinktera mikrocirkulacije unutrašnjeg uha.
Pokazalo se da betahistin povećava cerebralni protok krvi kod ljudi.
- Betahistin olakšava vestibularnu kompenzaciju
Betahistin ubrzava vestibularni oporavak nakon unilateralne neurektomije
kod životinja pokrećući i olakšavajući centralnu vestibularnu
kompenzaciju; ovo dejstvo koje se karakteriše ushodnom regulacijom
metabolizma i oslobađanja histamina, posredovano je putem antagonizma na
H₃ receptorima. Kod ljudi, vrijeme oporavka nakon vestibularne
neurektomije je takođe bilo redukovano nakon terapije betahistinom.
- Betahistin mijenja pražnjenje neurona u vestibularnim jedrima
Ustanovljeno je da betahistin ima takođe dozno zavisno inhibitorno
djelovanje na stvaranje „spajkova“ neurona u lateralnim i medijalnim
vestibularnim nukleusima.
Farmakodinamske karakteristike ustanovljene kod životinja pokazuju da
betahistin može imati korisne terapijske efekte u vestibularnom sistemu
kod ljudi.
Efikasnost betahistina je pokazana u studijama na pacijentima sa
vestibularnim vertigom i sa Menijerovom bolesti, što je pokazano
ublažavanjem težine i frekvence napada vertiga.
5.2. Farmakokinetički podaci
Resorpcija
Oralno primijenjen betahistin se brzo, i gotovo potpuno, resorbuje iz
svih djelova gastrointestinalnog trakta. Nakon resorpcije, lijek se brzo
i skoro kompletno metaboliše u 2-piridilacetatnu kiselinu. Koncentracije
betahistina u plazmi su veoma niske. Sve farmakokinetičke analize su
stoga zasnovane na mjerenju 2-piridilacetatne kiseline u plazmi i urinu.
U uslovima sitosti, maksimalna koncentracija lijeka u krvi (C_(max)) je
manja u poređenju sa primjenom lijeka u uslovima gladovanja. Mada,
ukupna resorpcija betahistina je slična u oba slučaja, što ukazuje na to
da uzimanje hrane samo usporava resorpciju betahistina.
Distribucija
Procenat betahistina koji se vezuje za proteine plazme je manji od 5%.
Metabolizam
Nakon resorpcije, betahistin se brzo i skoro kompletno metaboliše do
2-piridilacetatne kiseline (koja nije farmakološki aktivna).
Nakon oralne primjene betahistina, koncentracija 2-piridilacetatne
kiseline u plazmi (i urinu) dostiže svoj maksimum 1 sat nakon primjene i
opada sa poluvremenom eliminacije od 3,5 sata.
Eliminacija
2-piridilacetatna kiselina se brzo izlučuje urinom. U doznom opsegu od 8
mg do 48 mg, oko 85% od primijenjene doze je pronađeno u urinu. Renalna
ili fekalna eliminacija samog betahistina su od malog značaja.
Linearnost
Količine lijeka koje su detektovane su konstantne tokom primjene oralnih
doza u opsegu od 8 mg do 48 mg ukazujući na to da je farmakokinetika
betahistina linearna, što ukazuje na to da uključeni metabolički put
nije zasićen.
5.3. Pretklinički podaci o bezbjednosti
Hronična toksičnost
Neželjena dejstva na nervni sistem uočeni su kod pasa i babuna nakon
intravenskih doza od 120 mg/kg i više.
Ispitivanja hronične oralne toksičnosti tokom 18 mjeseci kod pacova u
dozi od 500 mg/kg i 6 mjeseci kod pasa u dozi od 25 mg/kg pokazali su da
se betahistin dobro podnosi bez definitivne toksičnosti.
Mutageni i karcinogeni potencijal
Betahistin nema mutageni potencijal.
Studija hronične toksičnosti u trajanju od 18 mjeseci pri primjeni
betahistina kod pacova u dozi od 500 mg/kg nije pokazala postojanje
karcinogenog potencijala.
Reproduktivna toksičnost
U studijama reproduktivne toksičnosti, dejstva su zabilježena samo pri
izloženostima za koje se smatra da u dovoljnoj mjeri premašuju
maksimalnu izloženost kod ljudi, što ukazuje na mali značaj ovih nalaza
za kliničku primjenu.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci (ekscipijenasa)
Celuloza, mikrokristalna
Manitol
Limunska kiselina, monohidrat
Silicijum dioksid, koloidni, bezvodni
Talk
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok upotrebe
3 godine.
6.4. Posebne mjere upozorenja pri čuvanju lijeka
Bez posebnih temperaturnih uslova čuvanja. Čuvati u originalnom
pakovanju radi zaštite od vlage.
6.5. Vrsta i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je blister (PVC/PVDC/Al) sa 20 tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja sadži 1 blister sa
20 tableta i Uputstvo za lijek.
6.6. Posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti
nakon primjene lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
Glosarij d.o.o. Podgorica
Vojislavljevića 76, 81 000 Podgorica, Crna Gora
8. BROJ DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
2030/25/2058 - 500
9. DATUM PRVE DOZVOLE/OBNOVE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
14.05.2025. godine
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Maj, 2025. godine