Psihoterapeut u Crnoj Gori
Psihoterapeut je specijalizovan koji koristi psihološke metode za lečenje emocionalnih i bihevioralnih problema. On sprovodi individualnu, grupnu i porodičnu psihoterapiju različitim metodama. Lekar pomaže pacijentima da se izbore sa stresom, traumama, zavisnostima i međuljudskim konfliktima. Psihoterapeut radi bez primene medikamenata, koristeći razgovornu terapiju i specijalne psihotehnike.
Lečenje anksioznih stanja
Anksiozna stanja se karakterišu prekomерном brigom i strahom koji narušavaju svakodnevne aktivnosti. Lečenje uključuje psihoterapiju, posebno kognitivno-bihejvioralnu terapiju, i po potrebi medikamentoznu terapiju antidepresivima ili anksioliticima.
Lečenje teške anksioznosti
Teška anksioznost predstavlja intenzivne i dugotrajne simptome anksioznosti koji značajno narušavaju svakodnevni život. Lečenje uključuje anksiolitike, antidepresive i psihoterapiju radi korekcije emocionalnog stanja i bihevioralnih obrazaca.
Lečenje shizofrenije
Shizofrenija je hronični mentalni poremećaj karakterisan halucinacijama, sumanutošću, dezorganizovanim mišljenjem i negativnim simptomima. Lečenje uključuje antipsihotičke preparate (risperidon, olanzapin), psihosocijalnu rehabilitaciju i porodičnu terapiju. Uz stalno lečenje većina pacijenata može voditi relativno normalan život.
profilaksa recidiva kod bipolarnog poremećaja
Bipolarni poremećaj se karakteriše smenjivanjem manjih i depresivnih epizoda. Profilaksa recidiva uključuje dugotrajnu terapiju stabilizatorima raspoloženja. Važni su redovni pregledi kod lekara i pridržavanje režima uzimanja lekova.
Lečenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja
Opsesivno-kompulzivni poremećaj je psihičko oboljenje karakterisano nametljivim mislima i prinudnim radnjama. Lečenje uključuje selektivne inhibitore ponovnog zahvata serotonina, kognitivno-bihejvioralnu terapiju i ekspozicionu terapiju.
Lečenje paničnih stanja
Panična stanja su epizodi intenzivnog straha ili nelagodnosti praćeni somatskim simptomima kao što su lupanje srca, znojenje i drhtanje. Lečenje uključuje selektivne inhibitore ponovnog zahvata serotonina (SSRI), benzodiazepine za kupiranje akutnih napada i kognitivno-bihevioralni tretman.
Lečenje teške anksioznosti i zabrinutosti
Teška anksioznost i zabrinutost su psihički poremećaji karakterisani pretераnim strahom, napetošću i somatskim simptomima. Lečenje uključuje psihoterapiju (kognitivno-bihejvioralnu terapiju) i medikamentnu terapiju anksioliticima, antidepresivima iz grupe SSRI. Kod akutnih stanja kratkoročno se primenjuju benzodiazepini.
Lečenje socijalnog anksioznog poremećaja
Socijalni anksiozni poremećaj je patološki strah od socijalnih situacija koji značajno ograničava svakodnevne aktivnosti. Lečenje uključuje kognitivno-bihejvioralnu terapiju i selektivne inhibitore ponovne reapsorpcije serotonina.
Lečenje manijakalnih epizoda kod bipolarnog poremećaja
Manijalni epizodi kod bipolarnog poremećaja se karakterišu povišenim raspoloženjem, hiperaktivnošću i narušenom kritikom prema svom stanju. Lečenje uključuje stabilizatore raspoloženja kao što su litijum ili valproat, kao i atipične antipsihotike za brzo suzbijanje simptoma.
Lečenje shizofrenije i drugih psihoza
Shizofrenija i druge psihoze su grupa teških mentalnih poremećaja koje karakterišu narušavanja mišljenja, percepcije i ponašanja. Osnovno lečenje uključuje antipsihotičke preparate (neuroleptike) za kontrolu produktivne simptomatologije, psihosocijalnu rehabilitaciju i podršku. Važni su dugotrajna održavajuća terapija i kompleksan pristup rehabilitaciji pacijenta.
prevencija manijačno-depresivne psihoze
Manijačno-depresivna psihoza (bipolarni afektivni poremećaj) karakteriše se smenjivanjem manijačnih i depresivnih epizoda. Oboljenje ima hronični tok i zahteva doživotnu terapiju za sprečavanje recidiva. Profilaktičko lečenje uključuje stabilizatore raspoloženja (litijum, valprojevа kiselina, lamotrigin) i redovno praćenje kod psihijatra.
Lečenje paničnog poremećaja
Panični poremećaj karakterišu ponavljajući panični napadi sa intenzivnim strahom i fizičkim simptomima. Lečenje uključuje kognitivno-bihejvioralnu terapiju i medikamentnu terapiju antidepresivima ili benzodiazepinima. Većina pacijenata uz pravilno lečenje postiže značajno poboljšanje stanja.
Lečenje generalizovanog anksioznog poremećaja
Generalizovani anksiozni poremećaj karakteriše stalna zabrinutost i anksioznost u vezi sa različitim događajima ili aktivnostima. Lečenje uključuje psihoterapiju (kognitivno-bihejvioralnu terapiju) i medikamentnu terapiju antidepresivima ili anksioliticima. Uz sveobuhvatan pristup prognoza je povoljna.
lečenje generalizovanog anksioznog poremećaja
Generalizovani anksiozni poremećaj karakteriše se stalnom prekomerne anksioznošću i brigom zbog različitih životnih situacija. Lečenje uključuje psihoterapiju (kognitivno-bihevioralna terapija), antidepresive (SSRI, SNRI) i anksiolitike za kratkoročno olakšanje simptoma.
Lečenje depresije
Depresija je psihički poremećaj karakterisan postojanim sniženim raspoloženjem, gubitkom interesovanja za aktivnosti i smanjenjem energije. Lečenje uključuje antidepresive, psihoterapiju, promenu načina života i kod teških slučajeva bolničko lečenje.
Lečenje posttraumatskog stresnog poremećaja
Posttraumatski stresni poremećaj se razvija nakon preživljavanja ili svedočenja teškog traumatskog događaja. Karakteriše se nametljivim sećanjima, izbegavanjem okidača, negativnim promenama raspoloženja i povećanom uzbudljivošću. Lečenje uključuje psihoterapiju (posebno kognitivno-bihejvioralnu terapiju), medikamentno lečenje antidepresivima i podržavajuću terapiju.
Lečenje socijalnog i generalizovanog anksioznog poremećaja
Anksiozni poremećaji su česta mentalna oboljenja koja značajno narušavaju kvalitet života. Lečenje uključuje psihoterapiju i medikamentnu terapiju antidepresivima ili anksioliticima. Kombinovani pristup je obično najefikasniji.
Lečenje depresije kod odraslih
Kompleksna terapija depresivnog poremećaja kod odraslih pacijenata. Uključuje antidepresive, psihoterapiju i po potrebi dodatne metode lečenja.
Lečenje zavisnosti od opioida
Zavisnost od opioida je hronična bolest karakterisana kompulzivnim korišćenjem opioidnih narkotika uprkos negativnim posledicama. Bolest je praćena fizičkom i psihološkom zavisnošću, tolerancijom i sindromom obustave. Lečenje uključuje nadomesnu terapiju (metadon, buprenorfin), naltrekson za sprečavanje recidiva, psihoterapiju i socijalnu rehabilitaciju.
Lečenje bulimije
Bulimija je poremećaj ishrane karakterisan epizodama prejedanja sa naknadnim kompenzatornim radnjama. Lečenje uključuje psihoterapiju (kognitivno-bihevioralnu terapiju), medikamentnu podršku antidepresivima, korekciju elektrolitnog balansa i rad sa nutricionistom. Važna je porodična podrška i dugoročno praćenje.
Lečenje anksioznosti (kratkoročno)
Anksioznost je emocionalno stanje karakterisano brigom, napetošću i somatskim simptomima bez jasnog uzroka. Može značajno narušiti svakodnevne aktivnosti i kvalitet života. Kratkoročno lečenje uključuje anksiolitike, sedative i psihoterapijske metode.
Lečenje anksioznosti
Anksiozni poremećaji se karakterišu prekomernom zabrinutošću, strahom i fizičkim simptomima anksioznosti koji ometaju svakodnevni život. Lečenje uključuje psihoterapiju (posebno kognitivno-bihevioralnu terapiju), medikamentnu terapiju anksioliticima ili antidepresivima. Efikasne su takođe tehnike relaksacije, disajne vežbe i promene načina života.