Neurolog u Crnoj Gori
Neurolog je lekar-specijalista koji se bavi dijagnozom i lečenjem bolesti nervnog sistema. On leči glavobolje, epilepsiju, moždane udare, Parkinsonovu bolest i druge neurološke poremećaje. Neurolog sprovodi neurološki pregled, propisuje instrumentalnu dijagnostiku i tumači rezultate. Specijalista razvija kompleksne sheme lečenja koristeći medikamentnu terapiju, fizioterapiju i rehabilitacione mere.
Lečenje parcijalnih napada
Parcijalni napadi su fokalni epileptički napadi koji nastaju u određenoj oblasti mozga. Lečenje se sprovodi antikonvulzivnim preparatima koji se biraju individualno. Važno je redovno praćenje nivoa preparata u krvi i neurološkog statusa.
Lečenje mioklonusnih napada
Mioklonusni napadi se karakterišu naglim, kratkotrajnim mišićnim kontrakcijama koje mogu biti generalizovane ili fokalne. Lečenje se sprovodi antiepileptičkim lekovima kao što su natrijum valproat, levetiracetam ili klonazepam.
Lečenje primarnih generalizovanih tonično-kloničnih napada
Primarni generalizovani tonično-klonični napadi su tip epileptičnih napada sa gubitkom svesti i grčevima. Lečenje uključuje antiepileptične lekove (valproat, levetiracetam) i pridržavanje režima.
Prevencija infarkta i moždanog udara
Prevencija infarkta i moždanog udara usmerena je na smanjenje kardiovaskularnih rizika. Uključuje antiagregante, statine, kontrolu krvnog pritiska i modifikaciju načina života.
Lečenje umerenog i jakog bola
Umeren i jak bol značajno smanjuje kvalitet života pacijenata i zahteva adekvatno ublažavanje bola. Ovakav bol može biti akutan ili hroničan, povezan sa različitim bolestima ili povredama. Lečenje uključuje korišćenje analgetika različitih grupa, od nesteroidnih antiinflamatornih lekova do opioidnih analgetika.
Lečenje demencije kod Alzheimerove bolesti
Demencija kod Alzheimerove bolesti se karakteriše progresivnim narušavanjem memorije i kognitivnih funkcija zbog nakupljanja amiloidnih plakova u mozgu. Lečenje uključuje inhibitore acetilholinesteraze i memantin za usporavanje progresije simptoma.
Lečenje sekundarno progresivne multiple skleroze
Sekundarno progresivna multipla skleroza karakteriše se postupnim pogoršanjem neuroloških funkcija. Lečenje uključuje imunomodulatore (okrelizumab, siponimod), simptomatsku terapiju i rehabilitaciju.
Profilaksa poliomijelitisa
Poliomijelitis je virusna infekcija koja zahvata nervni sistem i može izazvati paralizu. Osnova profilakse je vakcinacija inaktiviranom poliovakcinom (IPV) ili oralnom poliovakcinom (OPV) prema nacionalnom kalendaru vakcinacije. Zahvaljujući masovnoj vakcinaciji, oboljenje je praktično likvidirano u celom svetu.
profilaksa recidiva kriptokoknog meningitisa
Kriptokokni meningitis je gljivična infekcija centralnog nervnog sistema koja se često razvija kod imunokompromitovanih pacijenata, posebno kod HIV infekcije. Nakon uspešnog lečenja akutne faze amfotericinom B i flucitosinom potrebna je dugotrajna održavajuća terapija flukonazolom za sprečavanje recidiva. Profilaksa takođe uključuje obnavljanje imuniteta kod HIV infekcije pomoću antiretrovirусne terapije.
Lečenje anksioznih stanja
Anksiozna stanja se karakterišu prekomерном brigom i strahom koji narušavaju svakodnevne aktivnosti. Lečenje uključuje psihoterapiju, posebno kognitivno-bihejvioralnu terapiju, i po potrebi medikamentoznu terapiju antidepresivima ili anksioliticima.
Lečenje shizofrenije
Shizofrenija je hronični mentalni poremećaj karakterisan halucinacijama, sumanutošću, dezorganizovanim mišljenjem i negativnim simptomima. Lečenje uključuje antipsihotičke preparate (risperidon, olanzapin), psihosocijalnu rehabilitaciju i porodičnu terapiju. Uz stalno lečenje većina pacijenata može voditi relativno normalan život.
Lečenje manijakalnih epizoda
Manijačni epizodi karakterišu se podignutim raspoloženjem, povišenom aktivnošću, smanjenom potrebom za snom i impulzivnim ponašanjem. Lečenje uključuje stabilizatore raspoloženja (litijum, valproatnu kiselinu), antipsihotiк i po potrebi benzodiazepine za sedaciju. Važna je hospitalizacija pri teškim oblicima radi obezbeđenja bezbednosti pacijenta.
Lečenje dijabetičke polineuropatije
Dijabetička polineuropatija je komplikacija šećerne bolesti karakterisana oštećenjem perifernih nerava sa bolom, utrnutošću i poremećajem osetljivosti. Osnovno lečenje je usmereno na kompenzaciju ugljeno-hidratnog metabolizma i uključuje strogu kontrolu glikemije. Za kupiranje neuropatske bola primenjuju se gabapentin, pregabalin, triciklični antidepresivi i lokalni anestetici.
profilaksa migrene i infarkta miokarda
Profilaksa migrene i infarkta miokarda usmerena je na sprečavanje ovih ozbiljnih stanja kod pacijenata sa visokim rizikom od njihovog razvoja. Lečenje može uključivati antiagreganse, beta-blokatore ili blokatore kalcijumskih kanala koji su efikasni za profilaksu obe patologije.
Lečenje depresije
Depresija je psihički poremećaj karakterisan postojanim sniženim raspoloženjem, gubitkom interesovanja za aktivnosti i smanjenjem energije. Lečenje uključuje antidepresive, psihoterapiju, promenu načina života i kod teških slučajeva bolničko lečenje.
Lečenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja
Opsesivno-kompulzivni poremećaj je psihičko oboljenje karakterisano nametljivim mislima i prinudnim radnjama. Lečenje uključuje selektivne inhibitore ponovnog zahvata serotonina, kognitivno-bihejvioralnu terapiju i ekspozicionu terapiju.
Lečenje paničnih stanja
Panična stanja su epizodi intenzivnog straha ili nelagodnosti praćeni somatskim simptomima kao što su lupanje srca, znojenje i drhtanje. Lečenje uključuje selektivne inhibitore ponovnog zahvata serotonina (SSRI), benzodiazepine za kupiranje akutnih napada i kognitivno-bihevioralni tretman.
Lečenje katapleksije
Katapleksija je nagli gubitak mišićnog tonusa obično uzrokovan jakim emocijama i predstavlja jedan od glavnih simptoma narkolepsije. Lečenje uključuje antidepresive kao što su venlafaksin ili fluoksetin koji potiskuju REM san i smanjuju učestalost napada.
Lečenje hiperaktivnog mokraćnog mehura
Hiperaktivni mokraćni mehur se manifestuje naglim nagonom za mokrenje i inkontinencijom zbog nevoljnih kontrakcija detruzora. Lečenje uključuje antimuskarske lekove, beta-3 agoniste i bihejvioralni tretman.
Lečenje teške anksioznosti i zabrinutosti
Teška anksioznost i zabrinutost su psihički poremećaji karakterisani pretераnim strahom, napetošću i somatskim simptomima. Lečenje uključuje psihoterapiju (kognitivno-bihejvioralnu terapiju) i medikamentnu terapiju anksioliticima, antidepresivima iz grupe SSRI. Kod akutnih stanja kratkoročno se primenjuju benzodiazepini.
Lečenje multifokalne motorne neuropatije
Multifokalna motorna neuropatija je retko autoimuno oboljenje perifernih nerava koje karakteriše progresivna slabost mišića bez senzornih poremećaja. Lečenje uključuje intravenski imunoglobulin kao preparat prve linije, kao i imunosupresivnu terapiju pri neefektivnosti standardnog lečenja.