Kardiolog u Crnoj Gori
Kardiolog je lekar koji se specijalizuje za dijagnostiku i lečenje bolesti kardiovaskularnog sistema. Bavi se lečenjem ishemijske bolesti srca, aritmija, arterijske hipertenzije, srčane insuficijencije i drugih kardioloških patologija. Specijalista sprovodi EKG, ehokardiografiju, opteretne testove i propisuje medikamentoznu terapiju. Kardiolog radi u bliskoj saradnji sa kardiohiruzima i bavi se prevencijom kardiovaskularnih bolesti.
Lečenje hiperholesterolemije
Hiperholesterolemija je povišen nivo holesterola u krvi, glavni faktor rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja. Lečenje uključuje dijetu sa niskim sadržajem zasićenih masti, statine, fizičke vežbe i promenu načina života.
Lečenje arterijske hipertenzije
Arterijska hipertenzija je hronično oboljenje kod koga je arterijski pritisak stalno povišen iznad normalnih vrednosti (140/90 mmHg). Lečenje uključuje promenu načina života, dijetu sa ograničenjem soli, redovne fizičke vežbe i medikamentnu terapiju antihipertenzivnim preparatima. Pravovremeno lečenje sprečava ozbiljne komplikacije na srcu, mozgu i bubrezima.
Prevencija infarkta i moždanog udara
Prevencija infarkta i moždanog udara usmerena je na smanjenje kardiovaskularnih rizika. Uključuje antiagregante, statine, kontrolu krvnog pritiska i modifikaciju načina života.
Lečenje nakon infarkta miokarda
Postinfarktno lečenje usmereno je na sprečavanje ponovnih događaja i poboljšanje prognoze. Uključuje antiagregante, beta-blokatore, ACE inhibitore, statine i kardiorehabilitaciju.
Lečenje primarne hiperholesterolemije
Primarna hiperholesterolemija je nasledni poremećaj metabolizma lipida koji dovodi do značajnog povećanja nivoa holesterola u krvi. Bolest povećava rizik od ranog razvoja ateroskleroze i ishemijske bolesti srca. Osnovno lečenje uključuje statine visokih doza, ponekad u kombinaciji sa drugim hipolipemijskim lekovima.
prevencija kardiovaskularnih događaja
Prevencija kardiovaskularnih događaja je usmerena na sprečavanje infarkta miokarda, moždanog udara i drugih komplikacija. Uključuje kontrolu krvnog pritiska, nivoa holesterola, primenu antiagreganata i statina, kao i promenu načina života.
Lečenje hipertonije
Hipertonija je povišenje arterijskog pritiska koje predstavlja glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Lečenje uključuje modifikaciju načina života, ograničenje natrijuma i medikamentoznu terapiju različitim klasama antihipertenzivnih sredstava.
Lečenje aritmija
Aritmije su poremećaji srčanog ritma uključujući tahikardiju, bradikardiju i nepravilne kontrakcije. Lečenje uključuje antiaritmijske lekove, elektrokardioverziju i implantaciju pejsmejkera po potrebi.
profilaksa migrene i infarkta miokarda
Profilaksa migrene i infarkta miokarda usmerena je na sprečavanje ovih ozbiljnih stanja kod pacijenata sa visokim rizikom od njihovog razvoja. Lečenje može uključivati antiagreganse, beta-blokatore ili blokatore kalcijumskih kanala koji su efikasni za profilaksu obe patologije.
Prevencija endokarditisa
Endokarditis je infektivna inflamacija unutrašnje srčane ovojnice koja predstavlja ozbiljnu pretnju po život. Prevencija uključuje antibiotsku terapiju pre stomatoloških i hirurških procedura kod pacijenata iz grupe rizika. Važne su higijena usne šupljine i blagovremeno lečenje infektivnih žarišta.
Prevencija tromboembolije
Tromboembolija je začepljenje krvnog suda trombom koji se formirao na drugom mestu i prenesen je protokom krvi. Prevencija uključuje primenu antikoagulansa, kompresivnog veša i ranu mobilizaciju nakon operacija.
Prevencija moždanog udara kod fibrilacije pretkomora
Fibrilacija pretkomora je poremećaj srčanog ritma pri kome se pretkomore kontraktuju haotično i neefektivno. Ovo stanje značajno povećava rizik od formiranja ugrušaka i razvoja moždanog udara. Lečenje uključuje antikoagulanse za razređivanje krvi i antiaritmijske lekove za kontrolu ritma.
lečenje otoka nogu
Otok nogu je nakupljanje suvišne tečnosti u tkivima donjih ekstremiteta što se manifestuje povećanjem zapremine nogu. Može biti simptom srčane insuficijencije, bolesti bubrega ili venske insuficijencije. Lečenje uključuje diuretike, kompresivnu terapiju i lečenje osnovne bolesti.
Lečenje srčanih edema
Srčani edemi nastaju kod srčane insuficijencije, kada srce ne može efikasno da pumpa krv, što dovodi do zastoja tečnosti. Lečenje uključuje diuretike za izbacivanje viška tečnosti, ACE inhibitore ili ARB za smanjenje opterećenja srca. Takođe je važno ograničiti unos soli i kontrolisati telesnu masu.
Lečenje plućnih edema
Plućni edem karakteriše se nagomilavanjem tečnosti u alveolama i intersticijumu pluća, što narušava gasnu razmenu i može biti životno ugrožavajuće stanje. Neodložno lečenje uključuje kiseoničku terapiju, diuretike, nitrate za smanjenje preopterećenja srca. Kod kardiogenog edema primenjuju se preparati za poboljšanje kontraktilnosti miokarda.
Lečenje bubrežnih edema
Bubrežni edemi nastaju kod oboljenja bubrega, praćenih poremećajem filtracije i reapsorpcije, što dovodi do zadržavanja natrijuma i vode. Lečenje uključuje ograničenje unosa soli i tečnosti, diuretike, kontrolu arterijskog pritiska. Važno je lečenje osnovne bubrežne patologije i sprečavanje progresije hronične bolesti bubrega.
Lečenje mešovite hiperlipidemije
Mešovita hiperlipidemija karakteriše se povećanjem nivoa i holesterola i triglicerida u krvi. Ovo stanje povećava rizik od razvoja ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Lečenje uključuje statine, fibrate, dijetu sa ograničenjem masti i redovne fizičke aktivnosti.
Lečenje akutnog infarkta miokarda
Akutni infarkt miokarda je urgentno stanje uzrokovano potpunom okluzijom koronarne arterije sa nekrozom dela srčanog mišića. Manifestuje se intenzivnim zagrudnim bolom, dispnejom, mučninom. Lečenje zahteva neposrednu reperfuziju (trombolizu ili primarnu angioplastiku), antiagregacionu terapiju, beta-blokatore i statine.
Lečenje postinfarktnog stanja
Postinfarktno stanje zahteva kompleksno medikamentno lečenje za prevenciju ponovnih kardiovaskularnih događaja. Terapija uključuje antiagreganse, statine, inhibitore ACE i beta-blokatore. Važna je rehabilitacija i promena životnog stila pacijenta.