Kardiohirurg u Crnoj Gori
Kardiohirurg je lekar koji se specijalizuje za hirurško lečenje bolesti srca i magistralnih krvnih sudova. Izvodi operacije koronarnog premošćavanja, proteziranja srčanih zalistaka, otklanjanja urođenih srčanih mana i transplantacije srca. Specijalista vlada kako tradicionalnim otvorenim operacijama, tako i maloinvazivnim endovaskularnim intervencijama. Kardiohirurg radi u timu sa kardiolozima, anesteziološima i perfuziolozima za obezbeđivanje visokotehnološke pomoći pacijentima sa teškom srčanom patologijom.
Prevencija endokarditisa
Endokarditis je infektivna inflamacija unutrašnje srčane ovojnice koja predstavlja ozbiljnu pretnju po život. Prevencija uključuje antibiotsku terapiju pre stomatoloških i hirurških procedura kod pacijenata iz grupe rizika. Važne su higijena usne šupljine i blagovremeno lečenje infektivnih žarišta.
Lečenje akutnog infarkta miokarda
Akutni infarkt miokarda je urgentno stanje uzrokovano potpunom okluzijom koronarne arterije sa nekrozom dela srčanog mišića. Manifestuje se intenzivnim zagrudnim bolom, dispnejom, mučninom. Lečenje zahteva neposrednu reperfuziju (trombolizu ili primarnu angioplastiku), antiagregacionu terapiju, beta-blokatore i statine.
Lečenje postinfarktnog stanja
Postinfarktno stanje zahteva kompleksno medikamentno lečenje za prevenciju ponovnih kardiovaskularnih događaja. Terapija uključuje antiagreganse, statine, inhibitore ACE i beta-blokatore. Važna je rehabilitacija i promena životnog stila pacijenta.
Prevencija embolije kod reumatske bolesti srca
Reumatska bolest srca može dovesti do formiranja ugrušaka u srčanim šupljinama sa rizikom od embolije. Prevencija uključuje antikoagulanse za sprečavanje trombogeneze i redovno kardiološko praćenje. Kod fibrilacije atrija rizik od embolije se značajno povećava.
Prevencija embolije kod veštačkih zalistaka
Veštački srčani zalisci povećavaju rizik od tromboembolijskih komplikacija zbog kontakta krvi sa stranim materijalom. Prevencija uključuje doživotnu antikoagulantnu terapiju i redovnu kontrolu zgrušavanja krvi. Mehanički zalisci zahtevaju intenzivniju antikoagulaciju od bioloških.
Lečenje infarkta miokarda
Infarkt miokarda je nekroza dela srčanog mišića usled poremećaja koronarne cirkulacije koji zahteva hitno lečenje. Lečenje uključuje neposrednu reperfuzionu terapiju (trombolizu ili angioplastiku), antiagreganse, antikoagulanse i kardioprotektivne preparate. Brzo obnavljanje protoka krvi je kritično važno za očuvanje vijabilnosti miokarda i poboljšanje prognoze.
Prevencija infekcija pri operacijama na kardiovaskularnom sistemu
Prevencija infekcija uključuje primenu antibiotika pre operacije za sprečavanje bakterijske kontaminacije. Lečenje se sprovodi korišćenjem antibakterijskih preparata širokog spektra delovanja.
Lečenje endokarditisa
Endokarditis je infektivno zapaljenje unutrašnje ovojnice srca, najčešće zahvata srčane zalistke. Bolest može dovesti do destrukcije zalistaka, embolije i srčane insuficijencije. Lečenje zahteva prolongiranu intravenoznu antibakterijsku terapiju tokom 4-6 nedelja, ponekad je potrebna hirurška intervencija za zamenu oštećenih zalistaka.
Lečenje hronične srčane insuficijencije
Hronična srčana insuficijencija je progresivno stanje u kome srce postepeno gubi sposobnost efikasnog pumpanja krvi. Lečenje uključuje ACE inhibitore, beta-blokatore, diuretike, kontrolu telesne težine i redovno medicinsko praćenje.
Lečenje akutne angine pektoris
Akutna angina pektoris je napad bola u grudima izazvan nedovoljnim krvotokom miokarda pri fizičkom naporu ili stresu. Lečenje uključuje trenutno uzimanje nitroglicerina pod jezik, obezbeđivanje mira i pristupa kiseoniku. Pri prolongiranom napadu potrebna je hospitalizacija radi isključivanja infarkta miokarda.
lečenje supraventrikulskih i ventrikulskih aritmija
Aritmije predstavljaju poremećaje srčanog ritma koji mogu biti životno ugrožavajući i zahtevaju hitnu intervenciju. Lečenje uključuje antiaritmijske lekove (amiodaron, propafenon, metoprolol), električnu kardioverziju, katetersku ablaciju i implantaciju pacemakera ili defibrilatora.
Lečenje ishemijske bolesti srca
Ishemijska bolest srca se razvija zbog nedovoljnog krvotooka miokarda usled ateroskleroze koronarnih arterija. Manifestuje se anginom pektoris, može dovesti do infarkta miokarda. Lečenje uključuje antiagreganse, beta-blokatore, statine, nitrate, po potrebi - koronarnu angioplastiku ili aortokoronarno bajpasovanje.
lečenje tahiaritmija
Tahiaritmije su poremećaji srčanog ritma karakterisani ubrzanim kucanjem srca preko 100 otkucaja u minuti. Mogu biti opasne po život i dovesti do poremećaja cirkulacije. Lečenje uključuje antiaritmijske lekove, električnu kardioverziju i katetersku ablaciju.
Prevencija aterotrombotičkih događaja kod akutnog koronarnog sindroma
Akutni koronarni sindrom uključuje nestabilnu anginu i infarkt miokarda uzrokovane aterotrombozom koronarnih arterija. Prevencija uključuje antiagregantnu terapiju, statine i kontrolu faktora rizika za sprečavanje ponovnih događaja.
profilaksa aterotrombotičkih i tromboembolijskih događaja kod infarkta miokarda
Profilaksa je usmerena na sprečavanje stvaranja trombova u srčanim sudovima nakon infarkta miokarda. Uključuje primenu antiagregansa, antikoagulanasa i statina za smanjenje rizika od ponovnih kardiovaskularnih događaja.
Profilaksa tromboza posle koronarnog bajpasa
Koronarni bajpas je hirurška procedura kreiranja zaobilaznih puteva za protok krvi u zaobilaženju suženih koronarnih arterija. Profilaksa tromboza uključuje dvojnu antiagregantnu terapiju (aspirin plus klopidogrel), statine, beta-blokatori i ACE inhibitori. Važne su kontrola faktora rizika, redovni pregledi i poštovanje preporuka o načinu života.
Lečenje infektivnog endokarditisa
Infektivni endokarditis je zapaljenje unutrašnje ovojnice srca i zalistaka uzrokovano bakterijskom infekcijom. Lečenje zahteva dugotrajnu intravensku antibiotsku terapiju, ponekad hiruršku zamenu zahvaćenih zalistaka.
Prevencija infarkta
Infarkt miokarda je akutno narušavanje krvnog snabdevanja srčanog mišića usled začepljenja koronarne arterije. Prevencija uključuje kontrolu krvnog pritiska, holesterola, prestanak pušenja, redovnu fizičku aktivnost i uzimanje antiagregacijskih lekova po preporuci lekara.
Lečenje hipertrofične kardiomiopatije
Hipertrofična kardiomiopatija je genetska bolest sa zadebljanjem zidova srca koja narušava njegovu funkciju. Leči se beta-blokatorima, blokatorima kalcijumskih kanala, po potrebi hirurškim metodama korekcije.
Lečenje tokom operacija na otvorenom srcu
Operacije na otvorenom srcu zahtevaju kompleksno perioperativno vođenje sa korišćenjem veštačke cirkulacije. Lečenje uključuje kardioplegiju za zaštitu miokarda, kontrolu hemostaze i prevenciju komplikacija. Postoperativni period zahteva intenzivan monitoring srčane aktivnosti i respiratornu podršku.